Članstvo u Europskoj uniji pridonijelo je poboljšanju gotovo svakog aspekta života u Hrvatskoj, od načina na koji radimo, putujemo i kupujemo do zaštite našeg okoliša, prilika za učenje i načina na koji naša poduzeća kupuju i prodaju robu i usluge.

Taj jedinstveni politički i gospodarski savez također je najuspješniji mirovni projekt u povijesti. Unatoč mnogim uspjesima, Europska unija često je izložena različitim mitovima, dezinformacijama i lažnim vijestima.

Ti se mitovi lako razotkrivaju kada su činjenice dostupne. 

Mediji i institucije redovito se bave temama i događanjima povezanima s Europskom unijom. Velika većina sadržaja objavljenog u njihovim objašnjenjima sadržava činjenice te precizna mišljenja i komentare, koji su neizostavan dio svake rasprave. Međutim, ponekad se netočne ili obmanjujuće informacije pojavljuju u medijima i, još češće, na društvenim medijima. Šire se neprovjerene glasine o tome što je EU odlučio, što se zahtijeva od država članica ili kako bi trebalo tumačiti pravila i mjere EU-a. Ponekad su takve glasine namjerno nerealne, a ponekad i zbog nedovoljnog poznavanja tema.

Europska unija i njezine države članice odlučnije su u borbi protiv onih koji šire dezinformacije kako bi destabilizirali naša društva i demokracije, pokušali iskoristiti krizu i ugrozili živote građana. Kodeks dobre prakse o suzbijanju dezinformacija prvi je put izdan 2018. za internetske platforme, trgovinska udruženja i ključne sudionike u sektoru oglašavanja, koji su se obvezali raditi na suzbijanju dezinformacija i poboljšavanju svojih politika na internetu. Poboljšani Kodeks, donesen u lipnju 2022., temelji se na prvom Kodeksu iz 2018., koji se općenito smatra pionirskim okvirom na svjetskoj razini. U novom se Kodeksu iscrpno i jasno navode obveze platformi i sektora u suzbijanju dezinformacija te je on još jedan važan korak prema transparentnijem, sigurnijem i pouzdanijem internetskom okruženju.

Primjer mita o Europskoj uniji

MIT: Europska unija nije učinila ništa/dovoljno za rješavanje krize povezane s pandemijom bolesti COVID-19

ČINJENICA: Glavnu odgovornost za borbu protiv koronavirusa (javno zdravlje, granice, fiskalna politika) snose države, uz punu potporu Europske komisije ili EU-a, promicanje koordiniranog pristupa i rješenja te pozivanje na solidarnost u svakom trenutku. EU istodobno mobilizira sve instrumente koji su mu na raspolaganju na temelju Ugovora i nadležnosti kako bi pomogao državama članicama da obuzdaju širenje virusa i ublaže njegov učinak na gospodarstvo. U tu je svrhu na europskoj razini predložen niz konkretnih mjera u četiri ključna područja:

• pristup zdravstvenoj skrbi, solidarnost na jedinstvenom tržištu (zaštitna oprema za pacijente, zajednička nabava...);
• osiguravanje cjepiva protiv bolesti COVID-19;
• mobilnost i zaštita putnika, zelene prometne trake;
• ublažavanje negativnih socioekonomskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 koristeći se svim dostupnim alatima.

Sve informacije dostupne su na središnjoj internetskoj stranici odgovora Europske unije na koronavirus

Povezani sadržaj

Web mjesto Europske komisije "Suzbijanje dezinformacija na internetu"