Članstvo u Europskoj uniji pridonijelo je poboljšanju gotovo svakog aspekta života u Hrvatskoj, od načina na koji radimo, putujemo i kupujemo do zaštite našeg okoliša, prilika za učenje i načina na koji naša poduzeća kupuju i prodaju robu i usluge.
Taj jedinstveni politički i gospodarski savez također je najuspješniji mirovni projekt u povijesti. Unatoč mnogim uspjesima, Europska unija često je izložena različitim mitovima, dezinformacijama i lažnim vijestima.
Ti se mitovi lako razotkrivaju kada su činjenice dostupne.
Mediji i institucije redovito se bave temama i događanjima povezanima s Europskom unijom. Velika većina sadržaja objavljenog u njihovim objašnjenjima sadržava činjenice te precizna mišljenja i komentare, koji su neizostavan dio svake rasprave. Međutim, ponekad se netočne ili obmanjujuće informacije pojavljuju u medijima i, još češće, na društvenim medijima. Šire se neprovjerene glasine o tome što je EU odlučio, što se zahtijeva od država članica ili kako bi trebalo tumačiti pravila i mjere EU-a. Ponekad su takve glasine namjerno nerealne, a ponekad i zbog nedovoljnog poznavanja tema.
Europska unija i njezine države članice odlučnije su u borbi protiv onih koji šire dezinformacije kako bi destabilizirali naša društva i demokracije, pokušali iskoristiti krizu i ugrozili živote građana. Kodeks dobre prakse o suzbijanju dezinformacija prvi je put izdan 2018. za internetske platforme, trgovinska udruženja i ključne sudionike u sektoru oglašavanja, koji su se obvezali raditi na suzbijanju dezinformacija i poboljšavanju svojih politika na internetu. Poboljšani Kodeks, donesen u lipnju 2022., temelji se na prvom Kodeksu iz 2018., koji se općenito smatra pionirskim okvirom na svjetskoj razini. U novom se Kodeksu iscrpno i jasno navode obveze platformi i sektora u suzbijanju dezinformacija te je on još jedan važan korak prema transparentnijem, sigurnijem i pouzdanijem internetskom okruženju.
MIT: Zbog tajnog propisa EU-a, jest ćemo insekte
ČINJENICA:Provedbenom uredbom, koja je predmet širenja dezinformacija, odobrava se stavljanje na tržište nove hrane (u ovom slučaju djelomično odmašćenog praha). To je uobičajeni postupak koji omogućuje da se hrana koja nije konzumirana u velikim količinama prije 15. svibnja 1997. klasificira kao sigurna hrana. Na primjer, današnje omiljene chia sjemenke su prošle kroz isti postupak.
Za svako stavljanje nove hrane na europsko tržište potrebno je posebno odobrenje. Nova hrana stoga mora proći strogu znanstvenu procjenu koju provodi Europska agencija za hranu i sigurnost (EFSA), koja na temelju dostupnih znanstvenih dokaza provjerava je li hrana sigurna za potrošače. Uredbom o novoj hrani, koja se bavi tim postupkom, uspostavlja se ravnoteža između inovacija i sigurnosti hrane te slijede dva načela: hrana mora biti sigurna i pravilno označena. Do danas su u EU-u odobrene samo tri vrste kukaca koje su sigurne za konzumaciju. Ali to nikoga ne prisiljava da ih stvarno pojede. Korištenje insekata kao alternativnog izvora proteina nije novost, a insekti se redovito konzumiraju u mnogim dijelovima svijeta. Stoga postoje i proizvođači i potrošači takve hrane koji su zainteresirani za stavljanje na europsko tržište. Dodavanje hrane potajno besmislica je. Na potrošačima je da sami odluče hoće li insekte jesti ili ne. Međutim, zbog strogih pravila u Uniji takva se hrana pravilno označava i kupci mogu donositi informirane odluke o tome hoće li je kupiti zahvaljujući informacijama na ambalaži. Tvrdnje o klasificiranim sastojcima u hrani netočne su.
ČINJENICA: Glavnu odgovornost za borbu protiv koronavirusa (javno zdravlje, granice, fiskalna politika) snose države, uz punu potporu Europske komisije ili EU-a, promicanje koordiniranog pristupa i rješenja te pozivanje na solidarnost u svakom trenutku. EU istodobno mobilizira sve instrumente koji su mu na raspolaganju na temelju Ugovora i nadležnosti kako bi pomogao državama članicama da obuzdaju širenje virusa i ublaže njegov učinak na gospodarstvo. U tu je svrhu na europskoj razini predložen niz konkretnih mjera u četiri ključna područja:
- pristup zdravstvenoj skrbi, solidarnost na jedinstvenom tržištu (zaštitna oprema za pacijente, zajednička nabava...);
- osiguravanje cjepiva protiv bolesti COVID-19;
- mobilnost i zaštita putnika, zelene prometne trake;
- ublažavanje negativnih socioekonomskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 koristeći se svim dostupnim alatima.
Sve informacije dostupne su na središnjoj internetskoj stranici odgovora Europske unije na koronavirus