Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

MIT: Zbog tajnog propisa EU-a, jest ćemo insekte.

Hoće li Europljani jesti insekte a da to ne znaju? Kako je to moguće u regiji koja se može pohvaliti najvišim standardima za proizvodnju i prodaju hrane?  

Manipuliranim informacijama, prema kojima je EU potajno odobrio dodavanje insekata hrani, nastoji se narušiti povjerenje u Uniju.

Europska unija ima neke od najviših standarda za osiguravanje sigurnosti hrane u regiji. Sva hrana i pića koja se prodaju u EU-u moraju sadržavati osnovne informacije kako bi građani mogli donijeti informirane odluke o tome što staviti u košaricu. To su točne informacije o sastavu (npr. alergeni), nutritivne vrijednosti ili dodane tvari. 

Svaka osoba u EU-u je slobodna. Stoga, ako netko želi jesti proizvode koji sadrže proteine od insekata, imaju pravo to učiniti. Ako to ne učini, neće ih pojesti. Uloga je Unije osigurati da sva hrana na europskom tržištu bude sigurna, pri čemu nekoliko zemalja u svijetu određene kukce klasificira kao sigurnu hranu. Stavljanje takve netradicionalne hrane na europsko tržište stoga podliježe najstrožim postupcima odobravanja u svijetu. Ako netko želi jesti kukce, EU će osigurati da takva egzotična hrana bude sigurna i pravilno označena za potrošače. To znači da svatko može pročitati na pakiranju što je u hrani i žele li je pojesti ili ne. Nema tajnog krijumčarenja cvrčaka u rolama!   

EU nije odobrio tajnu uredbu koja bi nas prisilila da jedemo insekte.  

Provedbenom uredbom, koja je predmet širenja dezinformacija, odobrava se stavljanje na tržište nove hrane (u ovom slučaju djelomično odmašćenog praha). To je uobičajeni postupak koji omogućuje da se hrana koja nije konzumirana u velikim količinama prije 15. svibnja 1997. klasificira kao sigurna hrana. Na primjer, današnje omiljene chia sjemenke su prošle kroz isti postupak. 

Za svako stavljanje nove hrane na europsko tržište potrebno je posebno odobrenje. Nova hrana stoga mora proći strogu znanstvenu procjenu koju provodi Europska agencija za hranu i sigurnost (EFSA), koja na temelju dostupnih znanstvenih dokaza provjerava je li hrana sigurna za potrošače. Uredbom o novoj hrani, koja se bavi tim postupkom, uspostavlja se ravnoteža između inovacija i sigurnosti hrane te slijede dva načela: hrana mora biti sigurna i pravilno označena. 

Do danas su u EU-u odobrene samo tri vrste kukaca koje su sigurne za konzumaciju. Ali to nikoga ne prisiljava da ih stvarno pojede. Korištenje insekata kao alternativnog izvora proteina nije novost, a insekti se redovito konzumiraju u mnogim dijelovima svijeta. Stoga postoje i proizvođači i potrošači takve hrane koji su zainteresirani za stavljanje na europsko tržište. Dodavanje hrane potajno besmislica je. Na potrošačima je da sami odluče hoće li insekte jesti ili ne. Međutim, zbog strogih pravila u Uniji takva se hrana pravilno označava i kupci mogu donositi informirane odluke o tome hoće li je kupiti zahvaljujući informacijama na ambalaži. Tvrdnje o klasificiranim sastojcima u hrani netočne su. 

Sva hrana i pića koja se prodaju u EU-u moraju sadržavati informacije o sastavu, prehrani i dodanim tvarima na ambalaži. Te informacije moraju biti točne, lako vidljive i razumljive, nezavaravajuće i neizbrisive, posebno se ističu alergeni, a sve kako bi kupci mogli donijeti informiranu odluku o kupnji. Više informacija o označivanju hrane dostupno je ovdje: https://europa.eu/youreurope/business/product-requirements/food-labelling/general-rules/index_hr.htm.  

Mogu li insekti uzrokovati alergijsku reakciju? 

Mnoge alergije na hranu povezane su s proteinima. To su insekti koji sadrže visok udio proteina, jer se sastoji od egzoskeleta, čija je glavna komponenta chitin. Chitin se također nalazi u rakovima, mekušcima i grinjama – u skupinama namirnica na koje su alergije uobičajene. 

Chitin može uzrokovati alergije kod ljudi koji imaju genetski preduvjet za to ili ako su često izloženi određenom alergenu. Dakle, osobe mogu imati alergiju na insekte. To je na odgovarajući način naglasila Europska agencija za sigurnost hrane u svojoj izjavi o odobrenju predmetne hrane. U pravilima EU-a o označivanju hrane navodi se 14 alergena koje je potrebno istaknuti pri označivanju (npr. jaja, mlijeko, riba, rakovi itd.) kako bi osobe koje pate od alergija ili netolerancije odmah vidjele postoji li nešto na što su osjetljive u određenoj hrani.