Oporavak Europe od gospodarskih, financijskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 ključan je za ostvarivanje gospodarskih interesa Hrvatske, osobito zato što je Hrvatska 2020. pretrpjela više razornih potresa.
Hrvatski plan oporavka
Šokovi koje je izazvala invazija Rusije na Ukrajinu izravno i neizravno pogađaju gospodarstvo cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske, uzrokujući općenito niži gospodarski rast i višu stopu inflacije. Brzo povećanje cijena energenata i prehrambenih proizvoda potiče globalne inflatorne pritiske, smanjuje kupovnu moć kućanstava i izaziva bržu reakciju monetarne politike nego što se prije očekivalo. Usporavanje rasta u SAD-u i stroga kineska politika nulte borbe protiv COVID-a dodatno doprinose negativnim pritiscima. Zbog velike ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, gospodarstvo Europske unije ostaje izuzetno osjetljivo na kretanja na tržištima energenata. S cijenama plina koje se približavaju najvišim razinama u povijesti, cijene energenata rastu. Cijene hrane su također u velikom porastu, a pritisci se šire i na usluge i ostala dobra. Kućanstva s nižim primanjima posebno su pogođena dugotrajnim rastom cijena.
Europska komisija očekuje da će hrvatski BDP kontinuirano rasti, od predviđenih 2.6% u 2023. do 2,8% u 2025. godini, zahvaljujući povećanju privatne potrošnje potaknute rastom realnih plaća, i ulaganjima potaknutih EU fondovima. Očekuje se da će se uvjeti na tržištu rada dodatno pooštriti, sa zaposlenošću koja bilježi stabilan rast i stopom nezaposlenosti na rekordno niskoj razini. Inflacija bi se trebala smanjiti sa očekivanih 8.1% u 2023. na 1.6% u 2025. godini, potaknuta nižim cijenama energije i neprerađene hrane. Očekuje se da će veliko povećanje plaća u javnom sektoru i socijalnih naknada dovesti do pritiska na proračunske rashode te negativno utjecati na saldo opće države.
Više o jesenskoj gospodarskoj prognozi 2023.
Što plan oporavka donosi Hrvatskoj?
Privremeni instrument EU-a za oporavak NextGenerationEU veliki je financijski poticaj Hrvatskoj da provede ulaganja i reforme potrebne kako bi iz krize uzrokovane pandemijom izašla snažnija i spremnija za buduće izazove.
- Procjenjuje se da će Hrvatska u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost primiti bespovratna sredstva u iznosu od oko 5,5 milijarde eura.
- Hrvatska je Nacionalni plan oporavka i otpornosti dostavila 14. svibnja, a Komisija ga je odobrila 8. srpnja. Plan je strukturiran tako da obuhvaća pet komponenti (gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo) i jednu inicijativu (obnova zgrada). Plan sadrži ukupno 222 mjere, od kojih se njih 76 odnosi na reforme, a 146 na ulaganja. Plan pridonosi provedbi preporuka upućenih Hrvatskoj (2019. i 2020.), a velik dio usmjeren je na provedbu zelene (40,3 % ukupnih troškova) i digitalne tranzicije (20,4 %).
Dodatna sredstva EU-a za Hrvatsku
- Osim 687 milijuna eura koje je već primila iz Fonda solidarnosti Europske unije za štetu uzrokovanu potresom u Zagrebu u ožujku 2020., Hrvatska je primila i dodatnih 319 milijuna eura za štetu uzrokovanu potresom u Sisku i okolici u prosincu 2020.
- U 2021. na raspolaganju stoje i sredstva u iznosu od 541 milijuna eura u okviru inicijative REACT-EU i 169 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju.
- Hrvatska će primiti i sredstva kohezijske politike u iznosu od gotovo 9,1 milijarde eura iz posljednjeg dugoročnog proračuna EU-a te 2,6 milijardi eura u izravnim plaćanjima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Na raspolaganju će biti i 2,1 milijarda eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
- Europska komisija Hrvatskoj je isplatila i financijsku potporu u iznosu od 1 milijarde eura u okviru instrumenta SURE. Potpora je pružena u obliku zajmova dodijeljenih pod povoljnim uvjetima i pomogla je Hrvatskoj u pokrivanju troškova povezanih s njezinim programom potpore zapošljavanju.
Hrvatska vlada otvorila je posebnu internetsku stranicu na kojoj možete pronaći detaljnije informacije: Plan oporavka
Priče o otpornosti i solidarnosti EU-a tijekom pandemije bolesti COVID-19
Ostvarivanje hrvatskog plana oporavka
Prvi nacrt plana podnesen je u prosincu 2020. Od siječnja do svibnja 2021. održano je više od 15 tematskih sastanaka tijela s različitim dionicima, a nacrt plana objavljen je na posebnim internetskim stranicama. Nakon što je plan donesen, u Parlamentu se 14. travnja 2021. raspravljalo o njegovu sažetku. Tijekom provedbe plana bit će ključno sudjelovanje dionika.
Konačni plan službeno je dostavljen Europskoj komisiji 17. svibnja 2021. Komisija je hrvatski planpozitivno ocijenila 8. srpnja 2021.
Plan oporavka i otpornosti: Komisija danas Hrvatskoj isplatila još 700 milijuna eura, 16. prosinca 2022.
Potvrđena pozitivna preliminarna ocjena hrvatskog zahtjeva za isplatom 700 milijuna eura, 10. studenoga 2022.
Pitanja i odgovori o zahtjevu Hrvatske za isplatu iz instrumenta NextGenerationEU, 10. studenoga 2022.
NextGenerationEU: Komisija od Hrvatske primila zahtjev za isplatom u iznosu od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, 20. rujna 2022.
Isplata Hrvatskoj prve rate u iznosu od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, 28. lipnja 2022.
NextGenerationEU: Europska komisija potvrdila pozitivnu preliminarnu ocjenu hrvatskog zahtjeva za isplatu 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, 10. svibnja 2022.
Pitanja i odgovori o zahtjevu Hrvatske za isplatu u okviru instrumenta NextgenerationEU, 10. svibnja 2022.
Komisija od Hrvatske primila zahtjev za plaćanje 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, 15. ožujka 2022.
Operativni sporazum između Europske komisije i Republike Hrvatske
Internetska stranica za hrvatski plan oporavka
Pitanja i odgovori: Europska komisija potvrdila hrvatski plan za oporavak i otpornost
Informativni članak o hrvatskom planu za oporavak i otpornost
Provedbena odluka Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske
Prilog Provedbenoj odluci Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske
Radni dokument službi Komisije priložen prijedlogu provedbene odluke Vijeća
NextGenerationEU: Europska komisija Hrvatskoj isplatila sredstva za pretfinanciranje u iznosu od 818 milijuna eura
Osnovne informacije
U prosincu 2020. čelnici svih država članica EU-a, Europski parlament i Europska komisija dogovorili su plan oporavka kako bi se lakše otklonile gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19.
Iz dugoročnog proračuna EU-a i privremenog instrumenta NextGenerationEU bit će izdvojeno ukupno 2,018 bilijuna eura za pomoć u izgradnji zelenije, digitalnije i otpornije Europe.
Što europski plan oporavka obuhvaća?
Dugoročni proračun EU-a, koji je povećan radi svladavanja izazova uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, osigurava da više od 50 % iznosa plana oporavka bude namijenjeno modernizaciji, s pomoću politika u područjima kao što su istraživanja i inovacije, klimatska i digitalna tranzicija te pripravnost, oporavak i otpornost.
Taj će paket u skladu s europskim zelenim planom pomoći u budućoj borbi protiv klimatskih promjena. U ostvarivanje tog prioriteta uložit će se 30 % proračuna EU-a. Posebna će se pozornost posvetiti i zaštiti bioraznolikosti.
Instrumentom NextGenerationEU osigurat će se dodatna sredstva u iznosu od 806,9 milijardi eura, od kojih će 723,8 milijardi (u tekućim cijenama) biti dodijeljeno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u obliku zajmova i bespovratnih sredstava radi podupiranja reformi i ulaganja država članica EU-a. Europska komisija uspostavila je i novi Instrument za tehničku potporu kako bi državama članicama osigurala prilagođeno stručno znanje potrebno za osmišljavanje i provedbu reformi. Saznajte više o Instrumentu za tehničku potporu i nekim od podržanih projekata reformi.
U skladu s tim prilagođen je i europski semestar, okvir za koordinaciju i praćenje ekonomskih politika, jer je usko povezan s Mehanizmom za oporavak i otpornost, a osigurat će da reforme budu sastavni dio oporavka svake pojedine zemlje.
Kako bi pristupile sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, sve su države članice dostavile nacionalne planove za oporavak i otpornost, u kojima je barem 37 % sredstava namijenjeno klimatskim, a 20 % digitalnim ulaganjima i reformama, a koji moraju biti provedeni do 2026.
