Oporavak Europe od gospodarskih, financijskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 ključan je za ostvarivanje gospodarskih interesa Hrvatske, osobito zato što je Hrvatska 2020. pretrpjela više razornih potresa.
Hrvatski plan oporavka
Šokovi koje je izazvala invazija Rusije na Ukrajinu izravno i neizravno pogađaju gospodarstvo cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske, uzrokujući općenito niži gospodarski rast i višu stopu inflacije. Brzo povećanje cijena energenata i prehrambenih proizvoda potiče globalne inflatorne pritiske, smanjuje kupovnu moć kućanstava i izaziva bržu reakciju monetarne politike nego što se prije očekivalo. Usporavanje rasta u SAD-u i stroga kineska politika nulte borbe protiv COVID-a dodatno doprinose negativnim pritiscima. Zbog velike ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, gospodarstvo Europske unije ostaje izuzetno osjetljivo na kretanja na tržištima energenata. S cijenama plina koje se približavaju najvišim razinama u povijesti, cijene energenata rastu. Cijene hrane su također u velikom porastu, a pritisci se šire i na usluge i ostala dobra. Kućanstva s nižim primanjima posebno su pogođena dugotrajnim rastom cijena.
Unatoč energetskom šoku i rekordno visokoj inflaciji koja je uslijedila, prema Zimskoj gospodarskoj prognozi, prognoza ekonomskog rasta za 2022. revidirana je naviše temeljem bolje od očekivane druge polovice godine. Podaci ukazuju i na to da je vrhunac inflacije iza nas. U skladu s time, Hrvatski rast procijenjen je na visokih 6.3% u 2022. U narednom razdoblju očekuje se značajno usporavanje rasta na 1.2% u 2023. i 1.9% i 2024., ali i te su prognoze pozitivnije nego prošle jeseni. Očekuje se da će ulazak u euro zonu i Schengen imati pozitivne posljedice na Hrvatsko gospodarstvo. Nakon rekordne inflacije u 2022. Od 10.7%, koja je ipak bila ispod svih zemalja srednje i istočne Europe koje još nisu članice euro zone, očekuje se usporavanje inflacije na 6.5% u 2023. i 1.6% u 2024. godini.
Što plan oporavka donosi Hrvatskoj?
Privremeni instrument EU-a za oporavak NextGenerationEU veliki je financijski poticaj Hrvatskoj da provede ulaganja i reforme potrebne kako bi iz krize uzrokovane pandemijom izašla snažnija i spremnija za buduće izazove.
- Procjenjuje se da će Hrvatska u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost primiti bespovratna sredstva u iznosu od oko 5,5 milijarde eura.
- Hrvatska je Nacionalni plan oporavka i otpornosti dostavila 14. svibnja, a Komisija ga je odobrila 8. srpnja. Plan je strukturiran tako da obuhvaća pet komponenti (gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo) i jednu inicijativu (obnova zgrada). Plan sadrži ukupno 222 mjere, od kojih se njih 76 odnosi na reforme, a 146 na ulaganja. Plan pridonosi provedbi preporuka upućenih Hrvatskoj (2019. i 2020.), a velik dio usmjeren je na provedbu zelene (40,3 % ukupnih troškova) i digitalne tranzicije (20,4 %).
Dodatna sredstva EU-a za Hrvatsku
- Osim 687 milijuna eura koje je već primila iz Fonda solidarnosti Europske unije za štetu uzrokovanu potresom u Zagrebu u ožujku 2020., Hrvatska je primila i dodatnih 319 milijuna eura za štetu uzrokovanu potresom u Sisku i okolici u prosincu 2020.
- U 2021. na raspolaganju stoje i sredstva u iznosu od 541 milijuna eura u okviru inicijative REACT-EU i 169 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju.
- Hrvatska će primiti i sredstva kohezijske politike u iznosu od gotovo 9,1 milijarde eura iz posljednjeg dugoročnog proračuna EU-a te 2,6 milijardi eura u izravnim plaćanjima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Na raspolaganju će biti i 2,1 milijarda eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
- Europska komisija Hrvatskoj je isplatila i financijsku potporu u iznosu od 1 milijarde eura u okviru instrumenta SURE. Potpora je pružena u obliku zajmova dodijeljenih pod povoljnim uvjetima i pomogla je Hrvatskoj u pokrivanju troškova povezanih s njezinim programom potpore zapošljavanju.
Hrvatska vlada otvorila je posebnu internetsku stranicu na kojoj možete pronaći detaljnije informacije: Plan oporavka
Priče o otpornosti i solidarnosti EU-a tijekom pandemije bolesti COVID-19
Ostvarivanje hrvatskog plana oporavka
Prvi nacrt plana podnesen je u prosincu 2020. Od siječnja do svibnja 2021. održano je više od 15 tematskih sastanaka tijela s različitim dionicima, a nacrt plana objavljen je na posebnim internetskim stranicama. Nakon što je plan donesen, u Parlamentu se 14. travnja 2021. raspravljalo o njegovu sažetku. Tijekom provedbe plana bit će ključno sudjelovanje dionika.
Konačni plan službeno je dostavljen Europskoj komisiji 17. svibnja 2021. Komisija je hrvatski planpozitivno ocijenila 8. srpnja 2021.
Potvrđena pozitivna preliminarna ocjena hrvatskog zahtjeva za isplatom 700 milijuna eura
Isplata Hrvatskoj prve rate u iznosu od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost
Operativni sporazum između Europske komisije i Republike Hrvatske
Internetska stranica za hrvatski plan oporavka
Pitanja i odgovori: Europska komisija potvrdila hrvatski plan za oporavak i otpornost
Informativni članak o hrvatskom planu za oporavak i otpornost
Provedbena odluka Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske
Prilog Provedbenoj odluci Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske
Radni dokument službi Komisije priložen prijedlogu provedbene odluke Vijeća
NextGenerationEU: Europska komisija Hrvatskoj isplatila sredstva za pretfinanciranje u iznosu od 818 milijuna eura
Osnovne informacije
U prosincu 2020. čelnici svih država članica EU-a, Europski parlament i Europska komisija dogovorili su plan oporavka kako bi se lakše otklonile gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19.
Iz dugoročnog proračuna EU-a i privremenog instrumenta NextGenerationEU bit će izdvojeno ukupno 2,018 bilijuna eura za pomoć u izgradnji zelenije, digitalnije i otpornije Europe.
Što europski plan oporavka obuhvaća?
Dugoročni proračun EU-a, koji je povećan radi svladavanja izazova uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, osigurava da više od 50 % iznosa plana oporavka bude namijenjeno modernizaciji, s pomoću politika u područjima kao što su istraživanja i inovacije, klimatska i digitalna tranzicija te pripravnost, oporavak i otpornost.
Taj će paket u skladu s europskim zelenim planom pomoći u budućoj borbi protiv klimatskih promjena. U ostvarivanje tog prioriteta uložit će se 30 % proračuna EU-a. Posebna će se pozornost posvetiti i zaštiti bioraznolikosti.
Instrumentom NextGenerationEU osigurat će se dodatna sredstva u iznosu od 806,9 milijardi eura, od kojih će 723,8 milijardi (u tekućim cijenama) biti dodijeljeno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u obliku zajmova i bespovratnih sredstava radi podupiranja reformi i ulaganja država članica EU-a. Europska komisija uspostavila je i novi Instrument za tehničku potporu kako bi državama članicama osigurala prilagođeno stručno znanje potrebno za osmišljavanje i provedbu reformi. Saznajte više o Instrumentu za tehničku potporu i nekim od podržanih projekata reformi.
U skladu s tim prilagođen je i europski semestar, okvir za koordinaciju i praćenje ekonomskih politika, jer je usko povezan s Mehanizmom za oporavak i otpornost, a osigurat će da reforme budu sastavni dio oporavka svake pojedine zemlje.
Kako bi pristupile sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, sve su države članice dostavile nacionalne planove za oporavak i otpornost, u kojima je barem 37 % sredstava namijenjeno klimatskim, a 20 % digitalnim ulaganjima i reformama, a koji moraju biti provedeni do 2026.