Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Plan oporavka

Paket za oporavak Europe podupire gospodarski oporavak Hrvatske.

Oporavak Europe od gospodarskih, financijskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 ključan je za ostvarivanje gospodarskih interesa Hrvatske, osobito zato što je Hrvatska 2020. pretrpjela više razornih potresa.

Hrvatski plan oporavka

Šokovi koje je izazvala invazija Rusije na Ukrajinu izravno i neizravno pogađaju gospodarstvo cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske, uzrokujući općenito niži gospodarski rast i višu stopu inflacije. Brzo povećanje cijena energenata i prehrambenih proizvoda potiče globalne inflatorne pritiske, smanjuje kupovnu moć kućanstava i izaziva bržu reakciju monetarne politike nego što se prije očekivalo. Usporavanje rasta u SAD-u i stroga kineska politika nulte borbe protiv COVID-a dodatno doprinose negativnim pritiscima. Zbog velike ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, gospodarstvo Europske unije ostaje izuzetno osjetljivo na kretanja na tržištima energenata. S cijenama plina koje se približavaju najvišim razinama u povijesti, cijene energenata rastu. Cijene hrane su također u velikom porastu, a pritisci se šire i na usluge i ostala dobra. Kućanstva s nižim primanjima posebno su pogođena dugotrajnim rastom cijena.

Prema ljetnoj prognozi Europske komisije, očekuje se da će Hrvatsko gospodarstvo rasti po stopi od 3,4% u 2022. i 2,9% u 2023. Viši očekivani rast od prethodno prognoziranog u 2022. godini temelji se na solidnom rastu privatne potrošnje, koja će, unatoč rastu inflacije, biti podržana akumuliranom štednjom, povoljnim kretanjima na tržištu rada i snažnom turističkom sezonom. Ulaganja poduprta sredstvima Europske unije (Mehanizmom za oporavak i otpornost i Višegodišnjim financijskim okvirom) će također imati značajnu ulogu, posebno u javnom sektoru. Očekuje se i pozitivan prinos neto izvoza, posebice zbog snažne turističke sezone, za koju se očekuje da će – s obzirom na trenutne rezervacije – premašiti rekord iz 2019. godine. Prema kraju godine, očekuje se usporavanje rasta, koje će se nastaviti i u 2023., kada se očekuju nešto slabiji izgledi u usporedbi s proljetnom prognozom, uglavnom zbog slabijih izgleda za rast u glavnim trgovinskim partnerima. Nakon snažnog povećanja cijena u prvom dijelu godine, u ostatku godine očekuje se postupno usporavanje inflacije. Očekivana inflacija u 2022. je 8,2% i 3,6% u 2023.

Rizici za prognozu gospodarske aktivnosti i inflacije unutar cijele Europske unije uvelike ovise o razvoju rata. Daljnja povećanja cijena plina mogla bi ojačati stagflacijske pritiske, a sekundarni učinci mogli bi dovesti i do jačeg pooštravanja financijskih uvjeta koji bi opteretili ne samo rast, već i financijsku stabilnost. Istodobno bi se nedavne tendencije pada cijena nafte i drugih roba mogle pojačati, što bi dovelo do bržeg usporavanja inflacije. Osobna potrošnja mogla bi se pokazati otpornijom na rast cijena ako bi kućanstva više koristila svoju štednju. COVID-19 ostaje faktor rizika.

Hrvatski plan oporavka

 

Što plan oporavka donosi Hrvatskoj?

Dodatna sredstva EU-a za Hrvatsku

  • Osim 687 milijuna eura koje je već primila iz Fonda solidarnosti Europske unije za štetu uzrokovanu potresom u Zagrebu u ožujku 2020., Hrvatska je primila i dodatnih 319 milijuna eura za štetu uzrokovanu potresom u Sisku i okolici u prosincu 2020.
  • U 2021. na raspolaganju stoje i sredstva u iznosu od 541 milijuna eura u okviru inicijative REACT-EU i 169 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju.
  • Hrvatska će primiti i sredstva kohezijske politike u iznosu od gotovo 9,1 milijarde eura iz posljednjeg dugoročnog proračuna EU-a te 2,6 milijardi eura u izravnim plaćanjima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Na raspolaganju će biti i 2,1 milijarda eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
  • Europska komisija Hrvatskoj je isplatila i financijsku potporu u iznosu od 1 milijarde eura u okviru instrumenta SURE. Potpora je pružena u obliku zajmova dodijeljenih pod povoljnim uvjetima i pomogla je Hrvatskoj u pokrivanju troškova povezanih s njezinim programom potpore zapošljavanju.

Hrvatska vlada otvorila je posebnu internetsku stranicu na kojoj možete pronaći detaljnije informacije: Plan oporavka

Priče o otpornosti i solidarnosti EU-a tijekom pandemije bolesti COVID-19

Ostvarivanje hrvatskog plana oporavka

Prvi nacrt plana podnesen je u prosincu 2020. Od siječnja do svibnja 2021. održano je više od 15 tematskih sastanaka tijela s različitim dionicima, a nacrt plana objavljen je na posebnim internetskim stranicama. Nakon što je plan donesen, u Parlamentu se 14. travnja 2021. raspravljalo o njegovu sažetku. Tijekom provedbe plana bit će ključno sudjelovanje dionika.

Konačni plan službeno je dostavljen Europskoj komisiji 17. svibnja 2021. Komisija je hrvatski planpozitivno ocijenila 8. srpnja 2021.

Ostvarivanje hrvatskog plana oporavka

Operativni sporazum između Europske komisije i Republike Hrvatske   NOVO!

Internetska stranica za hrvatski plan oporavka

Pitanja i odgovori: Europska komisija potvrdila hrvatski plan za oporavak i otpornost

Informativni članak o hrvatskom planu za oporavak i otpornost

Provedbena odluka Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske

Prilog Provedbenoj odluci Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske

Radni dokument službi Komisije priložen prijedlogu provedbene odluke Vijeća

NextGenerationEU: Europska komisija Hrvatskoj isplatila sredstva za pretfinanciranje u iznosu od 818 milijuna eura

Osnovne informacije

Što europski plan oporavka obuhvaća?

Dugoročni proračun EU-a, koji je povećan radi svladavanja izazova uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, osigurava da više od 50 % iznosa plana oporavka bude namijenjeno modernizaciji, s pomoću politika u područjima kao što su istraživanja i inovacije, klimatska i digitalna tranzicija te pripravnost, oporavak i otpornost.

Taj će paket u skladu s europskim zelenim planom pomoći u budućoj borbi protiv klimatskih promjena. U ostvarivanje tog prioriteta uložit će se 30 % proračuna EU-a. Posebna će se pozornost posvetiti i zaštiti bioraznolikosti.

Instrumentom NextGenerationEU osigurat će se dodatna sredstva u iznosu od 806,9 milijardi eura, od kojih će 723,8 milijardi (u tekućim cijenama) biti dodijeljeno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u obliku zajmova i bespovratnih sredstava radi podupiranja reformi i ulaganja država članica EU-a. Europska komisija uspostavila je i novi Instrument za tehničku potporu kako bi državama članicama osigurala prilagođeno stručno znanje potrebno za osmišljavanje i provedbu reformi. Saznajte više o Instrumentu za tehničku potporu i nekim od podržanih projekata reformi.

U skladu s tim prilagođen je i europski semestar, okvir za koordinaciju i praćenje ekonomskih politika, jer je usko povezan s Mehanizmom za oporavak i otpornost, a osigurat će da reforme budu sastavni dio oporavka svake pojedine zemlje.

Kako bi pristupile sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, sve su države članice dostavile nacionalne planove za oporavak i otpornost, u kojima je barem 37 % sredstava namijenjeno klimatskim, a 20 % digitalnim ulaganjima i reformama, a koji moraju biti provedeni do 2026.

Povezana događanja