Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Plan oporavka

Paket za oporavak Europe podupire gospodarski oporavak Hrvatske.

Oporavak Europe od gospodarskih, financijskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 ključan je za ostvarivanje gospodarskih interesa Hrvatske, osobito zato što je Hrvatska 2020. pretrpjela više razornih potresa.

Hrvatski plan oporavka

Šokovi koje je izazvala invazija Rusije na Ukrajinu izravno i neizravno pogađaju gospodarstvo cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske, uzrokujući općenito niži gospodarski rast i višu stopu inflacije. Brzo povećanje cijena energenata i prehrambenih proizvoda potiče globalne inflatorne pritiske, smanjuje kupovnu moć kućanstava i izaziva bržu reakciju monetarne politike nego što se prije očekivalo. Usporavanje rasta u SAD-u i stroga kineska politika nulte borbe protiv COVID-a dodatno doprinose negativnim pritiscima. Zbog velike ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, gospodarstvo Europske unije ostaje izuzetno osjetljivo na kretanja na tržištima energenata. S cijenama plina koje se približavaju najvišim razinama u povijesti, cijene energenata rastu. Cijene hrane su također u velikom porastu, a pritisci se šire i na usluge i ostala dobra. Kućanstva s nižim primanjima posebno su pogođena dugotrajnim rastom cijena.

Prema Jesenskoj prognozi Europske Komisije predviđa se da će gospodarstvo Hrvatske u 2022. porasti za 6 % zahvaljujući rastu izvoza, ulaganja i potrošnje kućanstava zbog oporavka turizma i drugih usluga. Međutim, sve veća inflacija i pad povjerenja usred geopolitičkih napetosti pogoršavaju gospodarske izglede i utječu na javne financije, što će najviše biti izraženo 2023. i 2024. godne. Slab rast realnih plaća i pad potražnje trgovinskih partnera smanjit će privatnu potrošnju i izvoz. Predviđa se da će tržište rada i dalje biti otporno unatoč slabijem rastu zaposlenosti i trajnom manjku radne snage. U 2024 godini predviđa se blagi oporavak rasta BDP-a u skladu s usporavanjem rasta inflacije, oporavkom rasta realnih plaća i vanjske potražnje.

Nakon smanjenja deficita opće države u 2021.godini, predviđa se daljnje smanjenje u 2022. potaknuto postupnim ukidanjem anti-COVID mjera i snažnim nominalnim rastom BDP-a. Tijekom 2022. godine, vlada je donijela nekoliko mjera za ublažavanje učinka visokih cijena energije na kućanstva i poduzeća. Uz stalna smanjenja stopa PDV-a na energente, uvedene su i privremene mjere kao što su smanjenje trošarina i ograničenja cijena električne energije i plina. Učinak tih mjera, za koje se predviđa da će biti na snazi do ožujka 2023., procjenjuje se na 2,8 % BDP-a. Očekuje se da će to, zajedno s predviđenim usporavanjem rasta gospodarstva, utjecati na povećavanje deficita opće države u sljedećoj godini. U 2024., očekuje se dodatno povećanje deficita zbog pritisaka rasta plaća u javnom sektoru i socijalnih transfera. Očekuje se da će se javni dug, nakon značajnog pada u 2021. nastaviti smanjivati u 2022. i 2023. i onda blago porasti u 2024. godini.  

Hrvatski plan oporavka

 

Što plan oporavka donosi Hrvatskoj?

Dodatna sredstva EU-a za Hrvatsku

  • Osim 687 milijuna eura koje je već primila iz Fonda solidarnosti Europske unije za štetu uzrokovanu potresom u Zagrebu u ožujku 2020., Hrvatska je primila i dodatnih 319 milijuna eura za štetu uzrokovanu potresom u Sisku i okolici u prosincu 2020.
  • U 2021. na raspolaganju stoje i sredstva u iznosu od 541 milijuna eura u okviru inicijative REACT-EU i 169 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju.
  • Hrvatska će primiti i sredstva kohezijske politike u iznosu od gotovo 9,1 milijarde eura iz posljednjeg dugoročnog proračuna EU-a te 2,6 milijardi eura u izravnim plaćanjima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Na raspolaganju će biti i 2,1 milijarda eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
  • Europska komisija Hrvatskoj je isplatila i financijsku potporu u iznosu od 1 milijarde eura u okviru instrumenta SURE. Potpora je pružena u obliku zajmova dodijeljenih pod povoljnim uvjetima i pomogla je Hrvatskoj u pokrivanju troškova povezanih s njezinim programom potpore zapošljavanju.

Hrvatska vlada otvorila je posebnu internetsku stranicu na kojoj možete pronaći detaljnije informacije: Plan oporavka

Priče o otpornosti i solidarnosti EU-a tijekom pandemije bolesti COVID-19

Osnovne informacije

Što europski plan oporavka obuhvaća?

Dugoročni proračun EU-a, koji je povećan radi svladavanja izazova uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, osigurava da više od 50 % iznosa plana oporavka bude namijenjeno modernizaciji, s pomoću politika u područjima kao što su istraživanja i inovacije, klimatska i digitalna tranzicija te pripravnost, oporavak i otpornost.

Taj će paket u skladu s europskim zelenim planom pomoći u budućoj borbi protiv klimatskih promjena. U ostvarivanje tog prioriteta uložit će se 30 % proračuna EU-a. Posebna će se pozornost posvetiti i zaštiti bioraznolikosti.

Instrumentom NextGenerationEU osigurat će se dodatna sredstva u iznosu od 806,9 milijardi eura, od kojih će 723,8 milijardi (u tekućim cijenama) biti dodijeljeno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u obliku zajmova i bespovratnih sredstava radi podupiranja reformi i ulaganja država članica EU-a. Europska komisija uspostavila je i novi Instrument za tehničku potporu kako bi državama članicama osigurala prilagođeno stručno znanje potrebno za osmišljavanje i provedbu reformi. Saznajte više o Instrumentu za tehničku potporu i nekim od podržanih projekata reformi.

U skladu s tim prilagođen je i europski semestar, okvir za koordinaciju i praćenje ekonomskih politika, jer je usko povezan s Mehanizmom za oporavak i otpornost, a osigurat će da reforme budu sastavni dio oporavka svake pojedine zemlje.

Kako bi pristupile sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, sve su države članice dostavile nacionalne planove za oporavak i otpornost, u kojima je barem 37 % sredstava namijenjeno klimatskim, a 20 % digitalnim ulaganjima i reformama, a koji moraju biti provedeni do 2026.

Povezana događanja