Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Informativni članak16. lipnja 2022.Predstavništvo u HrvatskojPredviđeno vrijeme čitanja: 5 min

Dezinformacije: Komisija pozdravlja novi poboljšani i sveobuhvatniji Kodeks o suzbijanju dezinformacija

Poboljšanim se Kodeksom nastoje ukloniti nedostaci prethodnog Kodeksa, odnosno uvode se zahtjevnije i jasnije definirane obveze i mjere.

Dezinformacije: Komisija pozdravlja novi poboljšani i sveobuhvatniji Kodeks o suzbijanju dezinformacija

Komisija izražava zadovoljstvo objavom poboljšanog Kodeksa o suzbijanju dezinformacija. 34 potpisnika, kao što su platforme, tehnološka poduzeća i organizacije civilnog društva, vodila su se smjernicama Komisije iz 2021. i uzela su u obzir iskustva stečena tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 i ruskog agresivnog rata u Ukrajini. Poboljšani se Kodeks temelji na prvom Kodeksu iz 2018., koji se općenito smatra pionirskim okvirom na svjetskoj razini. U novom se Kodeksu iscrpno i jasno navode obveze platformi i sektora u suzbijanju dezinformacija te je on još jedan važan korak prema transparentnijem, sigurnijem i pouzdanijem internetskom okruženju.

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izjavila je: Ovaj novi Kodeks o suzbijanju dezinformacija donesen je u vrijeme kada Rusija u okviru svoje vojne agresije na Ukrajinu dezinformacije koristi kao oružje, a napadima je izložena i demokracija u širem smislu.  Obveze smanjenja utjecaja internetskih dezinformacija sad su vrlo opsežne, a alati za mjerenje njihova ispunjavanja na cijelom području, u svim zemljama i na svim jezicima Unije mnogo djelotvorniji. Korisnici će također imati bolje alate za označivanje dezinformacija i razumijevanje onoga što vide. Novim Kodeksom smanjit će se i financijski poticaji za širenje dezinformacija te će se istraživačima omogućiti lakši pristup podacima platformi.

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je: Dezinformiranje je oblik invazije našeg digitalnog prostora i ima konkretne posljedice na naš svakodnevni život. Internetske platforme moraju postupati mnogo odlučnije, prvenstveno kad je riječ o financiranju. Na širenju dezinformacija nitko ne bi smio zaraditi ni jedan jedini euro. Kako bi bio vjerodostojan, novi Kodeks poduprijet će se Aktom o digitalnim uslugama, među ostalim putem strogih odvraćajućih sankcija. Vrlo velikim platformama koje budu opetovano kršile Kodeks i ne budu na primjeren način provodile mjere za smanjenje rizika moći će se izreći novčane kazne u iznosu do 6 % njihova globalnog prometa.

Zajedno s nedavno dogovorenim Aktom o digitalnim uslugama i predstojećim propisima o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, poboljšani je Kodeks jedan od ključnih dijelova paketa instrumenata Komisije za borbu protiv širenja dezinformacija u Uniji.

Među 34 potpisnika su velike internetske platforme, prije svega Meta, Google, Twitter, TikTok i Microsoft, te niz drugih aktera kao što su manje ili specijalizirane platforme, sektor internetskog oglašavanja, poduzeća za oglasne tehnologije, provjeravatelji činjenica, civilno društvo ili oni koji nude specifično stručno znanje i sustave za borbu protiv dezinformacija.

Poboljšanim se Kodeksom nastoje ukloniti nedostaci prethodnog Kodeksa, odnosno uvode se zahtjevnije i jasnije definirane obveze i mjere koje se temelje na praktičnim iskustvima iz proteklih godina.

Novi Kodeks sadržava obveze koje se odnose na:

  • širenje kruga sudionika: Kodeks se ne odnosi samo na velike platforme nego uključuje i niz raznih aktera koji imaju ulogu u ublažavanju širenja dezinformacija, a novi su potpisnici dobrodošli
  • prekid financijskih poticaja širenju dezinformacija tako da se pronositeljima dezinformacija onemoguće prihodi od oglašavanja
  • obuhvaćanje novih manipulativnih ponašanja kao što su lažni računi, botovi ili zlonamjerni krivotvoreni sadržaji (deep fakes) kojima se šire dezinformacije
  • jačanje položaja korisnika boljim alatima za prepoznavanje, razumijevanje i prijavljivanje dezinformacija
  • opsežnije provjeravanje činjenica u svim državama članicama i na svim jezicima Unije uz poštenu naknadu provjeravateljima za njihov rad
  • transparentnije političko oglašavanje zahvaljujući boljem označivanju oglasa i iznošenju podataka o sponzorima te trošku i razdoblju oglašavanja kako bi korisnici mogli lako prepoznati političke oglase
  • bolju potporu istraživačima otvorenijim pristupom podacima platformi
  • evaluiranje utjecaja Kodeksa primjenom djelotvornog okvira za praćenje i redovitim izvješćima koje će platforme dostavljati o ispunjavanju svojih obveza
  • osnivanje centra za transparentnost i radne skupine kako bi se dobio jednostavan i jasan pregled provedbe Kodeksa na temelju kojeg će se on moći prilagođavati budućim promjenama.

Naposljetku, cilj je da Kodeks bude priznat kao kodeks ponašanja u okviru Akta o digitalnim uslugama kako bi se ublažili rizici od dezinformacija za vrlo velike internetske platforme.

Kontekst

Kodeks o suzbijanju dezinformacija iz 2018. okupio je sektorske aktere koji su dobrovoljno preuzeli obveze suzbijanja dezinformacija. Kao središnji element strategije EU-a protiv dezinformacija, Kodeks se pokazao učinkovitim alatom za ograničavanje širenja internetskih dezinformacija, među ostalim tijekom izbornih razdoblja, i za brz odgovor na krize kao što su pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.

Nakon što je ocijenila prvo razdoblje njegove provedbe, Komisija je u svibnju 2021. objavila detaljne smjernice o tome kako bi ga trebalo unaprijediti, u kojima je zatražila uklanjanje nedostataka Kodeksa iz 2018. i predložila kako može biti djelotvorniji.

Potpisnici Kodeksa iz 2018. i širok krug potencijalnih potpisnika koji je sudjelovao u redefiniranju obveza i mjera zajednički su radili na tome da poboljšani Kodeks bude primjeren najvećim novim izazovima koje dezinformacije nameću našim društvima.

Postupku revizije pridonijeli su neovisno konzultantsko poduzeće Valdani, Vicari and Associates (VVA) i Oreste Pollicino, profesor ustavnog prava na Sveučilištu Bocconi u ulozi nepristranog posrednika, koje su angažirali potpisnici.

Sljedeći koraci

Potpisnici će imati šest mjeseci za provedbu preuzetih obveza i mjera. Prva izvješća o provedbi Komisiji će dostaviti početkom 2023.

Komisija će redovito ocjenjivati napredak u provedbi Kodeksa na temelju podrobnih kvalitativnih i kvantitativnih izvješća koja se očekuju od potpisnika. Pritom će se oslanjati na stručne savjete i podršku Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) i Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO).

Osnovana radna skupina pratit će, preispitivati i prilagođavati obveze s obzirom na tehnološke, društvene, tržišne i zakonodavne promjene. Radna skupina prvi je uvodni sastanak održala već danas, a ubuduće će se sastajati svakih šest mjeseci ili prema potrebi.

Više informacija

Platforma Kodeksa o suzbijanju dezinformacija

Pitanja i odgovori o poboljšanom Kodeksu

Poboljšani Kodeks iz 2022.

Kodeks iz 2018.

Evaluacija Kodeksa

Smjernice Komisije za reviziju Kodeksa

Priopćenje za medije o Aktu o digitalnim uslugama

Stranica o politici povezanoj s Kodeksom

Popis potpisnika i obveza (redovito se ažurira)

Pojedinosti

Datum objave
16. lipnja 2022.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj