Sada se suočavamo s globalnom krizom zbog koje je naš okoliš ugrožen i više se ne može uzimati zdravo za gotovo. Klimatske promjene najveći su izazov našeg doba i moramo hitno djelovati kako bismo spriječili nepopravljivu štetu za naš planet.
Borba protiv klimatskih promjena jedan je od glavnih prioriteta Europske komisije, a europski zeleni plan njezin je ambiciozan plan za preobrazbu Europe u prvi klimatski neutralan kontinent.
Europski zeleni plan
Europski zeleni plan uključuje politike usmjerene na ambiciozno smanjenje emisija, očuvanje prirodnog okoliša Europe i ulaganje u najsuvremenija istraživanja i inovacije za borbu protiv klimatskih promjena.
U njemu se utvrđuje ostvariv plan kojim će se osigurati održivost gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike koje će dovesti do gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta.
Zelenim planom Europa se obvezuje na to da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu te da istodobno pretvori EU u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo koje je pravedno i uključivo za svakog pojedinca i regiju.
Odlučni smo u tome uspjeti zbog našeg planeta i života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Ako ostatku svijeta pokažemo kako biti održiv i konkurentan, možemo uvjeriti druge zemlje da krenu s nama.
Zeleni plan imat će važnu ulogu u usmjeravanju EU-a iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 pokretanjem oporavka, zaštitom radnih mjesta i stvaranjem održivog rasta. Izvor sredstava za europski zeleni plan su trećina sredstava od ukupno 1,8 bilijuna eura iz plana za oporavak NextGenerationEU i EU-ov sedmogodišnji proračun.
Provedba europskog zelenog plana:
Europski propis o klimi u zakon unosi cilj utvrđen u europskom zelenom planu da europsko gospodarstvo i društvo postanu klimatski neutralni do 2050. Zakonom je postavljen i prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Klimatska neutralnost do 2050. znači postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova za zemlje EU-a u cjelini, uglavnom smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirode.
Cilj je zakona osigurati da sve politike EU-a doprinose tom cilju te da svi gospodarski i društveni sektori odigraju svoju ulogu.
Paket zakonodavnih prijedloga „Spremni za 55%”
Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra objavljenom u srpnju 2021., europski građani smatraju da su klimatske promjene najveći globalni problem. Štoviše, 93 % ispitanika smatra da su one ozbiljan problem, a 78 % da je riječ o vrlo ozbiljnom problemu. Čak 90 % Europljana slaže se da bi se politički odgovor Unije trebao usredotočiti na što veće smanjenje emisija stakleničkih plinova i kompenziranje preostalih emisija kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost.
Informativni članak za Hrvatsku
Klimatske promjene vjerojatno će za Hrvatsku predstavljati ozbiljan izazov u pogledu održivosti, posebno s obzirom na njezinu sve veću izloženost klimatskim rizicima, što se osobito odnosi na poplave i šumske požare.
Europski zeleni plan u Hrvatskoj
Svaka država članica ima ulogu u ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana. Izvješće za Hrvatsku u okviru europskog semestra 2020. pokazuje da Hrvatska tek treba započeti s aktivnom provedbom politika protiv klimatskih promjena utvrđenih u nacionalnom energetskom I klimatskom planu kako bi do 2030. ostvarilo smanjenje emisija. Emisije stakleničkih plinova u sektoru prometa su u porastu i najveća su prepreka u ostvarenju planiranih ciljeva.
Pritom je ključno da se odgovarajućim mjerama javna i privatna ulaganja usmjere u područja i sektore koji će doprinijeti tranziciji Hrvatske u klimatski neutralno i kružno gospodarstvo. Za to će biti potrebne nove zakonodavne mjere i gospodarski poticaji, usklađivanje obrazovanja s budućim potrebama tržišta rada, kao i sustav dokvalificiranja.
Zaštita prirode
Hrvatska je zemlja bogate prirodne baštine s obiljem vode, iznimnim priobaljem, parkovima prirode i raznolikim morskim i kopnenim ekosustavima. Njezin gospodarski razvoj i osobito sektor turizma uvelike ovise o tim resursima. Učinkovito upravljanje prirodnim resursima, povećana ulaganja i osiguravanje usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a u području okoliša ključni su za gospodarski razvoj Hrvatske.
Pregled aktivnosti u području okoliša za Hrvatsku 2019.
Bioraznolikost
Hrvatska je među zemljama s najvećom bioraznolikošću u Europi. Više od trećine kopnene površine Hrvatske (37%) uključeno je u mrežu Natura 2000, što odražava ne samo snažnu predanost zemlje očuvanju prirode, nego i biološku raznolikost.
Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se održalo i obnovilo dobro stanje ekosustava s obzirom na ambicioznije ciljeve Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i činjenicu da je gotovo 50 % zaštićenih staništa i vrsta u Hrvatskoj u nepovoljnom stanju očuvanosti. Procjenjuje se da će u razdoblju 2021. – 2027. biti potrebna ulaganja u iznosu od 1,25 milijardi eura za bolje upravljanje područjima mreže Natura 2000 i zaštitu vrsta te obnovu staništa, u što su uključena ulaganja važna za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama.
Česta pitanja o mreži Natura 2000
EU strategija bioraznolikosti do 2030.
Kružno gospodarstvo
Pred Hrvatskom je izazov u prelasku s linearnog na kružno gospodarstvo. U skladu s ciljevima održivog razvoja, Europska Unije je u izmijenjenoj Okvirnoj direktivi o otpadu i akcijskom planu za kružno gospodarstvo uvela ambiciozne ciljeve i politike za recikliranje. U Hrvatskoj je 2018. reciklirano samo 25 % komunalnog otpada, što je znatno ispod prosjeka Unije od 47 %. Za prelazak na kružno gospodarstvo neophodna su daljnja učinkovita i ciljana ulaganja u gospodarenje otpadom te stavljanje naglaska na sprečavanje, oporabu i recikliranje otpada.
Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku o provedbi zakonodavstva EU-a o otpadu
Za više informacija – Akcijski plan za kružno gospodarstvo
Nacionalni energetski i klimatski plan
Kako bi ispunile energetske i klimatske ciljeve EU-a za 2030., države članice EU-a su izradile desetogodišnje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) za razdoblje od 2021. do 2030. U nacionalnim planovima navodi se na koji način države članice EU-a namjeravaju pristupati pitanjima povezanima s pet sljedećih područja: energetskom učinkovitošću, obnovljivim izvorima energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, međupovezanošću te istraživanjem i inovacijama.
U hrvatskom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu potrebe za ulaganjima u razdoblju 2021. – 2030. procjenjuju se na oko 19 milijardi eura, odnosno 3,5 % BDP-a. Većina ulaganja planira se u području energetske učinkovitosti građevinskog sektora (izgradnja i obnova) i proizvodnje električne energije. U ažuriranom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu koji je dostavljen 2021. naveden je viši cilj za udio obnovljivih izvora energije u prometu i to bi trebalo potaknuti dekarbonizaciju prometnog sektora.
Energetska tranzicija
Proizvodnja i upotreba energije čine više od 75 % emisija stakleničkih plinova u EU-u. Dekarbonizacija energetskog sustava EU-a stoga je ključna za postizanje naših klimatskih ciljeva do 2030. i ostvarivanje dugoročne strategije EU-a za postizanje ugljične neutralnosti do 2050.
Dekarbonizacija Hrvatske ovisi o ambicioznim mjerama za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost Hrvatskoj će omogućiti da ostvari svoj doprinos ciljevima održivog razvoja UN-a i zajedničkim ciljevima EU-a, kako su utvrđeni u nacionalnom energetskom i klimatskom planu. Ulaganjem u zelenu energiju oslobodit će se i novi potencijal za gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i inovacije.
U Hrvatskoj, udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj konačnoj potrošnji energije iznosio je 28 % 2018. U međuvremenu je Hrvatska u svojem nacionalnom energetskom i klimatskom planu postavila ambiciozan cilj od 36,4 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. Kako bi se to postiglo, potrebno je uložiti dodatne napore u području energije za grijanje i hlađenje, ali i u prometnom sektoru.
Inicijativa „Čista energija za otoke EU-a” pokrenuta je u svibnju 2017. kako bi se otocima i njihovim stanovnicima pomoglo da proizvode vlastitu održivu jeftinu energiju, preusmjere se na energiju iz obnovljivih izvora, otvaraju nova radna mjesta, ostvare gospodarski rast i smanje emisije stakleničkih plinova. Četiri otočne zajednice u Hrvatskoj (Cresko-lošinjski arhipelag, Hvar, Korčula i Brač) odabrane su za sudjelovanje u pilot-projektu. Ulaganjem u energiju iz obnovljivih izvora na tim jedinstvenim područjima smanjila bi se energetska ovisnost otoka o kopnu, posebno u ljetnim mjesecima, kad je potrošnja na vrhuncu.
Mjere EU-a za rješavanje energetske krize
REPowerEU: cjenovno pristupačnija, sigurnija i održivija energija za Europu
Kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu Europska komisija predstavila je plan REPowerEU.
REPowerEU je plan Europske komisije da Europa postane neovisna o ruskim foslim gorivima znatno prije 2030. u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. 85 % Europljana smatra da bi EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti kako bi pružio potporu Ukrajini. Zajedničkim djelovanjem Unije, Europa to može postići brže. REPowerEU je plan za štednju energije, proizvodnju čiste energije,diversifikaciu opskrbe energijom. Poduprt je financijskim i zakonodavnim mjerama za izgradnju nove energetske infrastrukture i sustava koji su potrebni Europi.
U planu REPowerEU utvrđuje se niz mjera za brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i brz napredak zelene tranzicije.
Financiranje klimatske tranzicije u Hrvatskoj
Za postizanje prvog klimatski neutralnog kontinenta do 2050. potrebna su znatna ulaganja javnog i privatnog sektora. Planom ulaganja za europski zeleni plan stvara se okvir za lakšu provedbu plana i poticanje održivih ulaganja u iznosu od najmanje bilijun eura tijekom sljedećeg desetljeća.
Sredstva EU-a dostupna državama članicama EU-a, a tako i Hrvatskoj, koja se mogu iskoristiti za provedbu nacionalnih energetskih i klimatskih planova uključuju:
- Mehanizam za oporavak i otpornost
- Program LIFE
- Inovacijski fond
- Modernizacijski fond
- Fond za pravednu tranziciju
- Obzor 2020
- InvestEU
- Instrument za povezivanje Europe
- Europski poljoprivredni fonda za ruralni razvoj
- Instrument za tehničku potporu
