Sada se suočavamo s globalnom krizom zbog koje je naš okoliš ugrožen i više se ne može uzimati zdravo za gotovo. Klimatske promjene najveći su izazov našeg doba i moramo hitno djelovati kako bismo spriječili nepopravljivu štetu za naš planet.
Borba protiv klimatskih promjena jedan je od glavnih prioriteta Europske komisije, a europski zeleni plan njezin je ambiciozan plan za preobrazbu Europe u prvi klimatski neutralan kontinent.
Europski zeleni plan
Europski zeleni plan uključuje politike usmjerene na ambiciozno smanjenje emisija, očuvanje prirodnog okoliša Europe i ulaganje u najsuvremenija istraživanja i inovacije za borbu protiv klimatskih promjena.
U njemu se utvrđuje ostvariv plan kojim će se osigurati održivost gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike koje će dovesti do gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta.
Zelenim planom Europa se obvezuje na to da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu te da istodobno pretvori EU u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo koje je pravedno i uključivo za svakog pojedinca i regiju.
Odlučni smo u tome uspjeti zbog našeg planeta i života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Ako ostatku svijeta pokažemo kako biti održiv i konkurentan, možemo uvjeriti druge zemlje da krenu s nama.
Zeleni plan imat će važnu ulogu u usmjeravanju EU-a iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 pokretanjem oporavka, zaštitom radnih mjesta i stvaranjem održivog rasta. Izvor sredstava za europski zeleni plan su trećina sredstava od ukupno 1,8 bilijuna eura iz plana za oporavak NextGenerationEU i EU-ov sedmogodišnji proračun.
Provedba europskog zelenog plana:
Europski propis o klimi u zakon unosi cilj utvrđen u europskom zelenom planu da europsko gospodarstvo i društvo postanu klimatski neutralni do 2050. Zakonom je postavljen i prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Klimatska neutralnost do 2050. znači postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova za zemlje EU-a u cjelini, uglavnom smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirode.
Cilj je zakona osigurati da sve politike EU-a doprinose tom cilju te da svi gospodarski i društveni sektori odigraju svoju ulogu.
Paket zakonodavnih prijedloga „Spremni za 55%”
Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra objavljenom u srpnju 2021., europski građani smatraju da su klimatske promjene najveći globalni problem. Štoviše, 93 % ispitanika smatra da su one ozbiljan problem, a 78 % da je riječ o vrlo ozbiljnom problemu. Čak 90 % Europljana slaže se da bi se politički odgovor Unije trebao usredotočiti na što veće smanjenje emisija stakleničkih plinova i kompenziranje preostalih emisija kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost.
Informativni članak za Hrvatsku
Klimatske promjene vjerojatno će za Hrvatsku predstavljati ozbiljan izazov u pogledu održivosti, posebno s obzirom na njezinu sve veću izloženost klimatskim rizicima, što se osobito odnosi na poplave i šumske požare.
Europski zeleni plan u Hrvatskoj
Svaka država članica ima ulogu u ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana. Izvješće za Hrvatsku u okviru europskog semestra 2020. pokazuje da Hrvatska tek treba započeti s aktivnom provedbom politika protiv klimatskih promjena utvrđenih u nacionalnom energetskom I klimatskom planu kako bi do 2030. ostvarilo smanjenje emisija. Emisije stakleničkih plinova u sektoru prometa su u porastu i najveća su prepreka u ostvarenju planiranih ciljeva.
Pritom je ključno da se odgovarajućim mjerama javna i privatna ulaganja usmjere u područja i sektore koji će doprinijeti tranziciji Hrvatske u klimatski neutralno i kružno gospodarstvo. Za to će biti potrebne nove zakonodavne mjere i gospodarski poticaji, usklađivanje obrazovanja s budućim potrebama tržišta rada, kao i sustav dokvalificiranja.
Zaštita prirode
Hrvatska je zemlja bogate prirodne baštine s obiljem vode, iznimnim priobaljem, parkovima prirode i raznolikim morskim i kopnenim ekosustavima. Njezin gospodarski razvoj i osobito sektor turizma uvelike ovise o tim resursima. Učinkovito upravljanje prirodnim resursima, povećana ulaganja i osiguravanje usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a u području okoliša ključni su za gospodarski razvoj Hrvatske.
Pregled aktivnosti u području okoliša za Hrvatsku 2019.
Bioraznolikost
Hrvatska je među zemljama s najvećom bioraznolikošću u Europi. Više od trećine kopnene površine Hrvatske (37%) uključeno je u mrežu Natura 2000, što odražava ne samo snažnu predanost zemlje očuvanju prirode, nego i biološku raznolikost.
Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se održalo i obnovilo dobro stanje ekosustava s obzirom na ambicioznije ciljeve Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i činjenicu da je gotovo 50 % zaštićenih staništa i vrsta u Hrvatskoj u nepovoljnom stanju očuvanosti. Procjenjuje se da će u razdoblju 2021. – 2027. biti potrebna ulaganja u iznosu od 1,25 milijardi eura za bolje upravljanje područjima mreže Natura 2000 i zaštitu vrsta te obnovu staništa, u što su uključena ulaganja važna za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama.
Česta pitanja o mreži Natura 2000
EU strategija bioraznolikosti do 2030.
Kružno gospodarstvo
Pred Hrvatskom je izazov u prelasku s linearnog na kružno gospodarstvo. U skladu s ciljevima održivog razvoja, Europska Unije je u izmijenjenoj Okvirnoj direktivi o otpadu i akcijskom planu za kružno gospodarstvo uvela ambiciozne ciljeve i politike za recikliranje. U Hrvatskoj je 2018. reciklirano samo 25 % komunalnog otpada, što je znatno ispod prosjeka Unije od 47 %. Za prelazak na kružno gospodarstvo neophodna su daljnja učinkovita i ciljana ulaganja u gospodarenje otpadom te stavljanje naglaska na sprečavanje, oporabu i recikliranje otpada.
Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku o provedbi zakonodavstva EU-a o otpadu
Za više informacija – Akcijski plan za kružno gospodarstvo
Nacionalni energetski i klimatski plan
Kako bi ispunile energetske i klimatske ciljeve EU-a za 2030., države članice EU-a su izradile desetogodišnje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) za razdoblje od 2021. do 2030. U nacionalnim planovima navodi se na koji način države članice EU-a namjeravaju pristupati pitanjima povezanima s pet sljedećih područja: energetskom učinkovitošću, obnovljivim izvorima energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, međupovezanošću te istraživanjem i inovacijama.
U hrvatskom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu potrebe za ulaganjima u razdoblju 2021. – 2030. procjenjuju se na oko 19 milijardi eura, odnosno 3,5 % BDP-a. Većina ulaganja planira se u području energetske učinkovitosti građevinskog sektora (izgradnja i obnova) i proizvodnje električne energije. U ažuriranom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu koji je dostavljen 2021. naveden je viši cilj za udio obnovljivih izvora energije u prometu i to bi trebalo potaknuti dekarbonizaciju prometnog sektora.
Energetska tranzicija
Proizvodnja i upotreba energije čine više od 75 % emisija stakleničkih plinova u EU-u. Dekarbonizacija energetskog sustava EU-a stoga je ključna za postizanje naših klimatskih ciljeva do 2030. i ostvarivanje dugoročne strategije EU-a za postizanje ugljične neutralnosti do 2050.
Dekarbonizacija Hrvatske ovisi o ambicioznim mjerama za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost Hrvatskoj će omogućiti da ostvari svoj doprinos ciljevima održivog razvoja UN-a i zajedničkim ciljevima EU-a, kako su utvrđeni u nacionalnom energetskom i klimatskom planu. Ulaganjem u zelenu energiju oslobodit će se i novi potencijal za gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i inovacije.
U Hrvatskoj, udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj konačnoj potrošnji energije iznosio je 28 % 2018. U međuvremenu je Hrvatska u svojem nacionalnom energetskom i klimatskom planu postavila ambiciozan cilj od 36,4 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. Kako bi se to postiglo, potrebno je uložiti dodatne napore u području energije za grijanje i hlađenje, ali i u prometnom sektoru.
Inicijativa „Čista energija za otoke EU-a” pokrenuta je u svibnju 2017. kako bi se otocima i njihovim stanovnicima pomoglo da proizvode vlastitu održivu jeftinu energiju, preusmjere se na energiju iz obnovljivih izvora, otvaraju nova radna mjesta, ostvare gospodarski rast i smanje emisije stakleničkih plinova. Četiri otočne zajednice u Hrvatskoj (Cresko-lošinjski arhipelag, Hvar, Korčula i Brač) odabrane su za sudjelovanje u pilot-projektu. Ulaganjem u energiju iz obnovljivih izvora na tim jedinstvenim područjima smanjila bi se energetska ovisnost otoka o kopnu, posebno u ljetnim mjesecima, kad je potrošnja na vrhuncu.
Mjere EU-a za rješavanje energetske krize
REPowerEU: cjenovno pristupačnija, sigurnija i održivija energija za Europu
Kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu Europska komisija predstavila je plan REPowerEU.
REPowerEU je plan Europske komisije da Europa postane neovisna o ruskim foslim gorivima znatno prije 2030. u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. 85 % Europljana smatra da bi EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti kako bi pružio potporu Ukrajini. Zajedničkim djelovanjem Unije, Europa to može postići brže. REPowerEU je plan za štednju energije, proizvodnju čiste energije,diversifikaciu opskrbe energijom. Poduprt je financijskim i zakonodavnim mjerama za izgradnju nove energetske infrastrukture i sustava koji su potrebni Europi.
U planu REPowerEU utvrđuje se niz mjera za brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i brz napredak zelene tranzicije.
Financiranje klimatske tranzicije u Hrvatskoj
Za postizanje prvog klimatski neutralnog kontinenta do 2050. potrebna su znatna ulaganja javnog i privatnog sektora. Planom ulaganja za europski zeleni plan stvara se okvir za lakšu provedbu plana i poticanje održivih ulaganja u iznosu od najmanje bilijun eura tijekom sljedećeg desetljeća.
Sredstva EU-a dostupna državama članicama EU-a, a tako i Hrvatskoj, koja se mogu iskoristiti za provedbu nacionalnih energetskih i klimatskih planova uključuju:
- Mehanizam za oporavak i otpornost
- Program LIFE
- Inovacijski fond
- Modernizacijski fond
- Fond za pravednu tranziciju
- Obzor 2020
- InvestEU
- Instrument za povezivanje Europe
- Europski poljoprivredni fonda za ruralni razvoj
- Instrument za tehničku potporu
LIFE projekti – Life program Hrvatska
Inovacijski fond predstavlja jedan od najvećih svjetskih programa financiranja za inovativne nisko-ugljične tehnologije. Novac u Fondu prikuplja se preko ETS-sova (Emision Trading System), odnosno emisijom štetnih plinova zagađivači uplaćuju kaznu u novčanom obliku i time omogućuju financiranje projekata koji će štetne industrije transformirati u održive, nisko-ugljične.
Prvi veliki projekt Iz Hrvatske ostvarilo je poduzeće Holcim d.o.o. odobrenim projektom 2023.godine uz sedam drugih projekata drugih zemalja, postavljajući Hrvatsku uz bok velikih europskih sila poput Švedske, Njemačke, Nizozemske, Belgije, Grčke koje predvode proces dekarbonizacije.
