Zeleni plan

Europski zeleni plan uključuje politike usmjerene na ambiciozno smanjenje emisija, očuvanje prirodnog okoliša Europe i ulaganje u najsuvremenija istraživanja i inovacije za borbu protiv klimatskih promjena.

U njemu se utvrđuje ostvariv plan kojim će se osigurati održivost gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike koje će dovesti do gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta.

Zelenim planom Europa se obvezuje na to da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu te da istodobno pretvori EU u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo koje je pravedno i uključivo za svakog pojedinca i regiju.

Odlučni smo u tome uspjeti zbog našeg planeta i života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Ako ostatku svijeta pokažemo kako biti održiv i konkurentan, možemo uvjeriti druge zemlje da krenu s nama.

Zeleni plan imat će važnu ulogu u usmjeravanju EU-a iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 pokretanjem oporavka, zaštitom radnih mjesta i stvaranjem održivog rasta. Izvor sredstava za europski zeleni plan su trećina sredstava od ukupno 1,8 bilijuna eura iz plana za oporavak NextGenerationEU i EU-ov sedmogodišnji proračun.

Europski zeleni plan

Provedba europskog zelenog plana:

Europski propis o klimi u zakon unosi cilj utvrđen u europskom zelenom planu da europsko gospodarstvo i društvo postanu klimatski neutralni do 2050.

Cilj za 2030. predstavlja smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na 1990. Cilj za 2040. je sljedeći korak prema klimatskoj neutralnosti s ciljem smanjenja emisija za 90% do 2040. Time će se osigurati:

• Put prema klimatskoj neutralnosti do 2050., stvarajući zdraviju i sigurniju budućnost za Europljane.
• Predvidljivost za građane, poduzeća i investitore, osiguravajući da ulaganja budu u skladu s klimatskim ciljevima.
• Povećanje konkurentnosti europskih poduzeća, stvaranje stabilnih radnih mjesta i vođenje razvoja čistih tehnologija.
• Veću otpornost Europe i jačanje njezine strateške autonomije.

Nacionalni energetski i klimatski planovi (NECP) uvedeni su Uredbom o upravljanju energetskom unijom i klimatskim djelovanjem (EU) 2018/1999, a usvojeni su 2019. godine kao dio paketa Čista energija za sve Europljane. Planovi se odnose na načine provedbe energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, obuhvaćajući područja poput energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, smanjenja emisija stakleničkih plinova, međusobnih energetskih veza te istraživanja i inovacija.

Konačni integrirani NECP-ovi za razdoblje od 2021. do 2030. predani su do kraja 2019. godine, a Komisija je objavila njihove procjene tijekom 2020. godine. Do 30. lipnja 2023. zemlje EU su trebale podnijeti nacrte ažuriranih NECP-ova. 

Prema Uredbi o upravljanju, do 1. siječnja 2020. godine zemlje su bile obvezne razviti nacionalne dugoročne strategije koje su usklađene s desetogodišnjim NECP-ovima.

Prijedlog Komisije slijedi javno savjetovanje koje je trajalo od 31. ožujka do 23. lipnja 2023., tijekom kojeg su građani i dionici mogli izraziti svoja mišljenja o klimatskom cilju za 2040. Preporučeni cilj temelji se na detaljnoj procjeni učinka Komisije i savjetima Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene. Ova komunikacija pokreće proces postavljanja cilja za klimu do 2040. Otvara političku raspravu o izborima za europske građane i vlade, što će informirati sljedeću Komisiju nakon izbora 2024. Komisija će u svom mandatu izraditi zakonodavni prijedlog za uključivanje cilja za 2040. u Europski klimatski zakon.

Klimatska neutralnost do 2050. znači postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova za zemlje EU-a u cjelini, uglavnom smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirode.

Cilj je zakona osigurati da sve politike EU-a doprinose tom cilju te da svi gospodarski i društveni sektori odigraju svoju ulogu.

Europski propis o klimi

Paket zakonodavnih prijedloga „Spremni za 55%”

Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra objavljenom u srpnju 2023., europski građani smatraju da su klimatske promjene vrlo ozbiljan problem (77%). Većina Europljana smatra da su Europska unija (56%), nacionalne vlade (56%), poslovanje i industrija (53%) odgovorni za rješavanje problema klimatskih promjena. Čak 80% Europljana slaže se da bi njihova politička vlada I Europska Unija trebale poduzeti mjere za poboljšati energetsku učinkovitost do 2030. godine. Dodatno, 58% građana smatra da EU treba ubrzati korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost s obzirom na skokove cijena energije i ograničenja opskrbe plinom zbog situacije s Rusijom.

Rezultati istražvanja za EU

Informativni članak za Hrvatsku

Klimatske promjene vjerojatno će za Hrvatsku predstavljati ozbiljan izazov u pogledu održivosti, posebno s obzirom na njezinu sve veću izloženost klimatskim rizicima, što se osobito odnosi na poplave i šumske požare.

Industrijski plan u okviru Zelenog plana

Europska komisija putem dijela Zelenog plana pod nazivom „Industrijski plan“ nastoji stvoriti podržavajuće okruženje za razvoj kapaciteta za proizvodnju čiste tehnologije, neophodne za postizanje ambicioznih zelenih ciljeva Europe. 

Industrijski plan Zelenog plana temelji se na četiri ključna stupa: predvidljivom i pojednostavljenom regulatornom okruženju, bržem pristupu financiranju, poboljšanim vještinama i otvorenoj trgovini za otporne opskrbne lance. Plan uključuje brzu implementaciju proizvodnih kapaciteta, opskrbu kritičnim sirovinama, zelene i digitalne vještine, raznolik pristup ključnim inputima, nacionalno i EU financiranje, pristupačnu i održivu energiju te zakon o industriji s nultim neto emisijama.

Međunarodna energetska agencija procjenjuje da će globalno tržište za ključne tehnologije čiste energije do 2030. godine vrijediti oko 650 milijardi USD godišnje, s potencijalom da se udvostruče poslovi u energetskoj proizvodnji. EU već sada ima dostupno oko 250 milijardi eura za zelene mjere. InvestEU može mobilizirati 372 milijarde eura, a Inovacijski fond dodatnih 40 milijardi eura kroz sljedeće desetljeće. Produktivnost u sektoru čiste energije je oko 20% viša nego u prosječnoj ekonomiji, s oko 4,5 milijuna „zelenih poslova“ zabilježenih u 2019. godini. Ekosustav start-upova s neto nultom emisijom u EU vrijedio je preko 100 milijardi EUR u 2021., dok je kapacitet za proizvodnju energije iz vjetra i solarne energije premašio 400 GW u 2022., što je povećanje od preko 25% u odnosu na 2020. godinu.

Više informacija

Zaštita prirode

Hrvatska je zemlja bogate prirodne baštine s obiljem vode, iznimnim priobaljem, parkovima prirode i raznolikim morskim i kopnenim ekosustavima. Njezin gospodarski razvoj i osobito sektor turizma uvelike ovise o tim resursima. Učinkovito upravljanje prirodnim resursima, povećana ulaganja i osiguravanje usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a u području okoliša ključni su za gospodarski razvoj Hrvatske.

Pregled aktivnosti u području okoliša za Hrvatsku 2022.

Bioraznolikost

Hrvatska je među zemljama s najvećom bioraznolikošću u Europi. Više od trećine kopnene površine Hrvatske (37%) uključeno je u mrežu Natura 2000, što odražava ne samo snažnu predanost zemlje očuvanju prirode, nego i biološku raznolikost.

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se održalo i obnovilo dobro stanje ekosustava s obzirom na ambicioznije ciljeve Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i činjenicu da je gotovo 50 % zaštićenih staništa i vrsta u Hrvatskoj u nepovoljnom stanju očuvanosti. Procjenjuje se da će u razdoblju 2021. – 2027. biti potrebna ulaganja u iznosu od 1,25 milijardi eura za bolje upravljanje područjima mreže Natura 2000 i zaštitu vrsta te obnovu staništa, u što su uključena  ulaganja važna za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama.

Česta pitanja o mreži Natura 2000

EU strategija bioraznolikosti do 2030.

Kružno gospodarstvo

Pred Hrvatskom je izazov u prelasku s linearnog na kružno gospodarstvo. Primjerice, u Hrvatskoj je 2022. reciklirano samo 34.2% plastičnog ambalažnog otpada, što je ispod prosjeka Unije od 40.7%. U skladu s ciljevima održivog razvoja, Europska Unije je u izmijenjenoj Okvirnoj direktivi o otpadu i akcijskom planu za kružno gospodarstvo uvela ambiciozne ciljeve i politike za recikliranje. Za prelazak na kružno gospodarstvo neophodna su daljnja učinkovita i ciljana ulaganja u gospodarenje otpadom te stavljanje naglaska na sprečavanje, oporabu i recikliranje otpada.

Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku o provedbi zakonodavstva EU-a o otpadu

Za više informacija – Akcijski plan za kružno gospodarstvo

Hrvatski energetski  i klimatski plan

Kako bi ispunile energetske i klimatske ciljeve EU-a za 2030., države članice EU-a su izradile desetogodišnje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) za razdoblje od 2021. do 2030. U nacionalnim planovima navodi se na koji način države članice EU-a namjeravaju pristupati pitanjima povezanima s pet sljedećih područja: energetskom učinkovitošću, obnovljivim izvorima energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, međupovezanošću te istraživanjem i inovacijama.

U ažuriranom hrvatskom NECP-u, dostavljenom Komisiji 2021., postavljen je ambiciozniji cilj za udio obnovljivih izvora energije u prometu kako bi se ubrzala dekarbonizacija prometnog sektora. Ažurirani NECP djelomično obuhvaća revidirane energetske i klimatske ciljeve prema paketima „Fit for 55“ i „REPowerEU“. Plan sadrži politike i mjere, no nedostaju precizni vremenski okviri i očekivani učinci. Hrvatski plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova predviđa smanjenje od 16,7 % do 2030. u odnosu na 2005. Ipak, određeni izazovi ostaju u sektorima zemljišta i šumarstva (LULUCF) te hvatanja i skladištenja ugljika (CCUS). U transportu se potiče korištenje niskougljičnih vozila i javnog prijevoza, dok je kružno gospodarstvo prepoznato kao ključ za dekarbonizaciju. Iako su postavljeni ciljevi za sigurnost opskrbe energijom, nedostaju mjere za smanjenje potražnje za plinom nakon rata u Ukrajini. Plan također predviđa program za smanjenje energetskog siromaštva s ciljem od 42,5 % udjela obnovljivih izvora energije, no izostaju konkretni ciljevi za istraživanje, inovacije i pravednu tranziciju. Usklađenost s planom oporavka je djelomična, a informacije o potrebnim investicijama su nepotpune. Klimatski ciljevi su definirani, no još nedostaje jasan put do klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Analiza prijedloga NECP za Republiku Hrvatsku

Više informacija

Energetska tranzicija

Proizvodnja i upotreba energije čine više od 75 % emisija stakleničkih plinova u EU-u. Dekarbonizacija energetskog sustava EU-a stoga je ključna za postizanje naših klimatskih ciljeva do 2030. i ostvarivanje dugoročne strategije EU-a za postizanje ugljične neutralnosti do 2050.

Dekarbonizacija Hrvatske ovisi o ambicioznim mjerama za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost Hrvatskoj će omogućiti da ostvari svoj doprinos ciljevima održivog razvoja UN-a i zajedničkim ciljevima EU-a, kako su utvrđeni u nacionalnom energetskom i klimatskom planu. Ulaganjem u zelenu energiju oslobodit će se i novi potencijal za gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i inovacije.

U Hrvatskoj, udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj konačnoj potrošnji energije iznosio je 29.4 % u 2022. U međuvremenu je Hrvatska u svojem nacionalnom energetskom i klimatskom planu postavila ambiciozan cilj od 36,4 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. Kako bi se to postiglo, potrebno je uložiti dodatne napore u području energije za grijanje i hlađenje, ali i u prometnom sektoru.

Inicijativa „Čista energija za otoke EU-a” pokrenuta je u svibnju 2017. kako bi se otocima i njihovim stanovnicima pomoglo da proizvode vlastitu održivu jeftinu energiju, preusmjere se na energiju iz obnovljivih izvora, otvaraju nova radna mjesta, ostvare gospodarski rast i smanje emisije stakleničkih plinova. Četiri otočne zajednice u Hrvatskoj (Cresko-lošinjski arhipelag, Hvar, Korčula i Brač) odabrane su za sudjelovanje u pilot-projektu. Ulaganjem u energiju iz obnovljivih izvora na tim jedinstvenim područjima smanjila bi se energetska ovisnost otoka o kopnu, posebno u ljetnim mjesecima, kad je potrošnja na vrhuncu.

Čista energija

Mjere EU-a za rješavanje energetske krize

REPowerEU: cjenovno pristupačnija, sigurnija i održivija energija za Europu

Kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu Europska komisija donijela je plan REPowerEU, plan Europske komisije da Europa postane neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. 

85%  Europljana smatra da bi EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti kako bi pružio potporu Ukrajini. Zajedničkim djelovanjem Unije, Europa to može postići brže. REPowerEU je plan za štednju energije, proizvodnju čiste energije, diversifikaciju opskrbe energijom. Poduprt je financijskim i zakonodavnim mjerama za izgradnju nove energetske infrastrukture i sustava koji su potrebni Europi.

U planu REPowerEU utvrđuje se niz mjera za brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i brz napredak zelene tranzicije, a za financiranje mjera osigurano je i dodatnih EUR 300 milijardi putem Instrumenta za oporavak i otpornost.

Više informacija

Financiranje klimatske tranzicije u Hrvatskoj

Za postizanje prvog klimatski neutralnog kontinenta do 2050. potrebna su znatna ulaganja javnog i privatnog sektora. Planom ulaganja za europski zeleni plan stvara se okvir za lakšu provedbu plana i poticanje održivih ulaganja u iznosu od najmanje bilijun eura tijekom sljedećeg desetljeća.

Sredstva EU-a dostupna državama članicama EU-a, a tako i Hrvatskoj, koja se mogu iskoristiti za provedbu nacionalnih energetskih i klimatskih planova uključuju:

• Mehanizam za oporavak i otpornost
• Program LIFE, LIFE projekti – Life program Hrvatska
• Inovacijski fond 
• Modernizacijski fond 
• Fond za pravednu tranziciju 
• Obzor 2020
• InvestEU
• Instrument za povezivanje Europe
• Europski poljoprivredni fonda za ruralni razvoj
• Instrument za tehničku potporu

Inovacijski fond – pozitivni primjer iz Hrvatske  Inovacijski fond predstavlja jedan od najvećih svjetskih programa financiranja za inovativne nisko-ugljične tehnologije. Novac u Fondu prikuplja se preko ETS-sova (Emision Trading System), odnosno emisijom štetnih plinova zagađivači uplaćuju kaznu u novčanom obliku i time omogućuju financiranje projekata koji će štetne industrije transformirati u održive, nisko-ugljične. 

Prvi veliki projekt iz Hrvatske ostvarilo je trgovačko društvo Holcim d.o.o.