Cilj prometne politike EU-a je pružiti Europljanima učinkovita, sigurna i ekološki prihvatljiva rješenja za mobilnost te stvoriti uvjete za konkurentnu industriju koja doprinosi gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta. Zagušenje, inovacije, prava putnika i financiranje infrastrukture samo su neki od primjera prometnih pitanja koja se najbolje mogu riješiti na razini EU-a. Europska Unija je u hrvatskoj financirala neke od glavnih infrastrukturnih projekata koji se trenutno izvode, poput Pelješkog mosta i Državne ceste D403 u Rijeci.
Transport je bitan dio europskog zelenog plana (Zeleni plan (europa.eu)) s kojim EU želi do 2050. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometnog sektora za 60% u odnosu na razine iz 1990. Ovaj ambiciozan cilj EU planira postići na sljedeće načine:
- prestati s korištenjem automobila s pogonom na konvencionalna goriva u gradovima
- 40 % održivih goriva s niskim udjelom ugljika u zračnom prometu
- smanjenje emisija CO2 iz brodskih pogonskih goriva za 40 %
- prebacivanje 50 % teretnih putovanja duljih od 300 km s cestovnog na željeznički prijevoz ili prijevoz vodnim putovima
- većina putovanja srednje udaljenosti vlakom
- dovršetak europske mreže željeznica velikih brzina
- dovršetak transeuropske prometne mreže
- smanjenje broja žrtava u cestovnom prometu.
Transeuropske prometne mreže (TEN-T)
Transeuropske prometne mreže (TEN-T) bave se provedbom i razvojem europske mreže željezničkih pruga, cesta, unutarnjih plovnih putova, pomorskih plovnih putova, luka, zračnih luka i željezničkih terminala. Krajnji je cilj ukloniti nedostatke i tehničke prepreke te ojačati socijalnu, gospodarsku i teritorijalnu koheziju EU-a.
Osim izgradnje nove fizičke infrastrukture, TEN-T podupire primjenu inovacija, novih tehnologija i digitalnih rješenja u svim vrstama prijevoza. Cilj je poboljšati upotrebu infrastrukture, smanjiti utjecaj prometa na okoliš, poboljšati energetsku učinkovitost i povećati sigurnost.
TEN-T se sastoji od dva „sloja“:
- Osnovna mreža uključuje veze koje povezuju najvažnije čvorove te treba biti završena do 2030. godine.
- Sveobuhvatna mreža obuhvaća sve europske regije i treba biti dovršena do 2050.
Osnovnu mrežu čini devet koridora koji su utvrđeni kako bi se pojednostavio i olakšao njen koordinirani razvoj. TEN-T se trenutačno temelji na regulaciji iz 2013 godine, otkada je došlo do drastičnih geopolitičkih i tehnoloških promjena. Upravo zbog ovoga, Europska Komisija je 2019. pokrenula proces revizije TEN-T-a s ciljem prilagodbe rastućim potrebama transporta, geopolitičkim promjenama te suvremenim transportnim izazovima. Neki od elemenata koji nisu predviđeni 2013. su integracija infrastrukture alternativnih goriva i uzimanje u obzir vojnih potreba.
Automatizacija i digitalizacija su također faktori kojima treba posvetiti više pažnje prilikom revizije. Potrebni su novi i pojačani standardi kvalitete infrastrukture za učinkovitije i održivije usluge prijevoza za sve vrste transporta i prelazak na održiviju distribuciju načina prijevoza. Ciljevi koje je Komisija postavila su integracije gradskih čvorišta, terminala, luka i zračnih luka te otpornije, digitalnije i inovativnije mreže. Hrvatska može značajno profitirati revizijom TEN-T-a, uzimajući u obzir da je prilikom uspostavljanja 2013. tek pristupila Europskoj Uniji.