Plan oporavka

Kao odgovor na poremećaje na energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu Komisija je pokrenula plan REPowerEU. Mehanizam za oporavak i otpornost u središtu je njegove provedbe i financiranja. U okviru plana REPowerEU, Hrvatska je, kao i druge zemlje Unije, ažurirala svoj plan za oporavak i otpornost novim mjerama za uštedu energije, poticanje obnovljivih izvora energije i diversifikaciju opskrbe energijom u EU-u.

Primjere reformi i investicija koje se provode kroz Planove oporavka i otpornosti možete pronaći i na interaktivnoj mapi. To nije iscrpna baza podataka o svim projektima i redovito se ažurira kako provedba napreduje. Prikazani iznosi financiranja odražavaju početne procjene troškova uključene u nacionalne planove oporavka i otpornosti.

U svojoj jesenskoj prognozi, Europska komisija predviđa snažan rast hrvatskog BDP-a za 3,6% u 2024., 3,3% u 2025. te 2,9% u 2026., uglavnom zbog velike potrošnje i ulaganja kućanstava. Očekuje se da će zaposlenost i dalje rasti, a stopa nezaposlenosti dosegnula je nove niske razine. Predviđa se da će se inflacija nastaviti postupno smanjivati i dosegnuti 2% u 2026. Očekuje se da će se deficit opće države povećati 2024. i početi smanjivati 2026., dok će se dug dodatno smanjiti u kontekstu snažnog rasta BDP-a.

Očekuje se da će rast uglavnom biti potaknut privatnom potrošnjom, koja je podržana snažnim rastom realnih plaća i zaposlenosti te održivim ulaganjima. Očekuje se da će državna potrošnja rasti, uglavnom zbog sveobuhvatne reforme plaća u javnom sektoru, kojom su znatno usklađene plaće u javnom sektoru u svim institucijama i sektorima. Reformom je, s druge strane, došlo i do značajnog jednokratnog povećanja plaća. Očekuje se da će ulaganja i dalje biti snažna, među ostalim i daljnjim ubrzanjem rashoda koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a očekuje se da će se apsorpcija sredstava u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.-2027. povećati krajem razdoblja prognoze. Predviđa se snažan oporavak izvoza robe unatoč relativno slabom rastu potražnje u gospodarstvima glavnih trgovinskih partnera Hrvatske. Međutim, predviđa se da će se realna vrijednost izvoza usluga, osobito turizma, smanjiti u realnim vrijednostima, uglavnom zbog stalnog znatnog povećanja cijena turističkih usluga. Općenito se očekuje da će doprinos neto izvoza rastu u kontekstu snažno rastuće domaće potražnje postati negativan.

Vijeće je 8. prosinca 2023. odobrilo ažurirani hrvatski plan za oporavak i otpornost, uključujući i dodano poglavlje o REPowerEU.

Sve mjere moraju se provesti u kratkom roku jer se Uredbom o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost zahtijeva da sve mjere u okviru nacionalnih planova budu dovršene do kolovoza 2026.

Hrvatski plan za oporavak i otpornost:

• sadrži 157 investicija i 78 reformi.
• 39% plana poduprijet će klimatske ciljeve.
• 20% plana potaknut će digitalnu tranziciju.

U području klimatskih politika i politika za zaštitu okoliša, Plan za oporavak i otpornost podupire obnovu nakon potresa i energetsku obnovu zgrada, potiče ulaganja i reforme na područjima obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost, gospodarenja otpadom i vodama te potiče održivost i inovaciju u sustavu prometa. Prioriteti pokrivaju i očuvanje bioraznolikosti i ekosustavâ te prijelaz na zelena radna mjesta i kružno gospodarstvo. Planirana su ulaganja od skoro 2 milijarde eura u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa i 723 milijuna eura u održivu mobilnost, posebno u nadogradnju željezničkih pruga, autonomne električne taksije s pomoćnom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, postavljanje postaja za punjenje električnih vozila i uvođenje vozila i plovila s nultom stopom emisija. Plan za oporavak i otpornost sa 658 milijuna eura potiče prelazak na niskougljično gospodarstvo kroz modernizaciju energetske infrastrukture i proizvodnju naprednih biogoriva i vodika iz obnovljivih izvora energije. Dodatnih 542 milijuna eura uložit će se u potporu poduzećima za zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost, potporu njihovim projektima za poticanje zelenog gospodarstva, održivog turizma i ulaganja u zelene tehnologije. 

Hrvatsko poglavlje o REPowerEU vrijedno je 2,9 milijardi eura. Mjerama iz REPowerEU poglavlja dodatno će se povećati kapaciteti elektroenergetske mreže, uspostaviti gospodarstvo utemeljeno na vodiku putem doline sjevernog Jadrana, pojačati upotreba obnovljivih izvora energije u prometu, povećati kapacitet LNG terminala na Krku i ojačati mreža za transport plina prema Sloveniji i Mađarskoj. Povećanim ulaganjima nastoji se poduprijeti održivi promet, energetska učinkovitost i obnova zgrada nakon potresa te energetsko siromaštvo. Mjere će potaknuti i zelene vještine te sposobnosti radnika iz trećih zemalja u građevinskom sektoru, dok se uvođenjem novog sustava potrošnje i samoopskrbe iz proizvodnog postrojenja (npr. vlastite sunčane elektrane) potiče proizvodnja iz obnovljivih izvora energije. Planiraju se i nove aktivnosti kojima se doprinosi podizanju svijesti građana o zelenoj tranziciji te osiguravaju dodatna sredstva za razvoj strategija zelene urbane obnove.

Na području digitalne tranzicije, Plan za oporavak i otpornost podupire reforme i ulaganja u digitalizaciju javne uprave, pružanje internetskih javnih usluga i povećanje fiksne i bežične digitalne povezivosti kako bi se olakšala ulaganja u digitalnu infrastrukturu u ruralnim područjima koja nemaju signala. Neke od ključnih mjera za digitalnu tranziciju uključuju 283 milijuna eura ulaganja u digitalnu tranziciju javne uprave putem digitalizacije pravosudnog sustava, uvođenja digitalne osobne iskaznice i stvaranja jedinstvene kontaktne točke za sve internetske usluge javne uprave. Plan također predviđa 130 milijuna eura za povećanje nacionalne širokopojasne pokrivenosti gigabitnom povezivošću u ruralnim područjima i izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture za 5G mreže, čime će se povećati digitalna povezivost ruralnih područja. 84 milijuna eura bit će uloženo i u digitalizaciju visokog obrazovanja kroz ulaganje u e-učenje i digitalne alate za poučavanje.

Plan potiče i gospodarsku i socijalnu otpornost Hrvatske. Skoro 2 milijarde eura bit će uloženo u obrazovanje i istraživanje, prvenstveno kroz izgradnju i nadogradnju škola i vrtića  kako bi se olakšao pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i omogućio jednosmjenski rad u školama. 277 milijuna eura bit će uloženo u aktivne politike tržišta rada radi poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja te poboljšanja pružanja i primjerenosti socijalnih naknada i usluga. 739 milijuna eura dodijelit će se za mjere za poboljšanje poslovnog okruženja kroz smanjenje administrativnog opterećenja i regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge te olakšavanjem financiranja poduzeća. Za povećanje učinkovitosti javnog sektora i pravosudnog sustava osigurano je 200 milijuna EUR.

Prvi nacrt plana podnesen je u prosincu 2020. Konačni plan službeno je dostavljen Europskoj komisiji 17. svibnja 2021. Komisija je hrvatski plan pozitivno ocijenila 8. srpnja 2021. 

Ažurirani plan, uključujući i dodano poglavlje o REPowerEU, Europska komisija pozitivno je ocijenila 21. studenog 2023.

Hrvatskoj je do sada isplaćeno ukupno 4.48 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. To uključuje predfinanciranje (818 milijuna eura), prvu uplatu (700 milijuna eura), drugu uplatu (700 milijuna eura), treću uplatu (700 milijuna eura), četvrtu uplatu (162,5 milijuna eura)i petu uplatu (821.7 milijun eura) . Osim toga Hrvatskoj je isplaćeno i 585,1 milijun eura u obliku predfinaciranja za plan REPowerEU.

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) privremeni je instrument koji je okosnica instrumenta NextGenerationEU – plana EU-a da iz trenutačne krize izađe snažnija i otpornija.

U okviru Mehanizma, Europska Komisija prikuplja sredstva zaduživanjem na tržištima kapitala (izdavanje obveznica u ime EU-a). One su zatim dostupne državama članicama kako bi provele ambiciozne reforme i ulaganja kojima će:

• učiniti svoja gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za zelenu i digitalnu
• tranziciju, u skladu s prioritetima EU-a;
• adresirati izazove definirane u preporukama državama članicama u okviru europskog semestra za koordinaciju gospodarskih i socijalnih politika. 

Mehanizam za oporavak i otpornost ključan je i za provedbu plana REPowerEU – Komisijina odgovora na socioekonomske poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu.

Proljetni paket europskog semestra 2024. godine: Jačanje EU kroz političke smjernice i strateški pristup

Cilj ovog paketa je izgraditi snažno i otporno gospodarstvo koje može osigurati konkurentnost, stabilnost i dugoročno blagostanje za sve članice EU-a. Ključni aspekti uključuju održavanje zdravih javnih financija kako bi se osigurala ekonomska stabilnost. EU teži poboljšanju svoje dugoročne konkurentnosti, blagostanja građana i globalnog vodstva, uz jačanje strateške autonomije kako bi bila manje ovisna o vanjskim faktorima.

Strateški pristup i resursi:

EU će se usredotočiti na rješavanje ključnih strukturnih izazova, kao što su povećanje produktivnosti i ulaganja. Također će se baviti problemima nedostatka radne snage i potrebnih vještina. Kako bi se postigli ovi ciljevi, potreban je integrirani pristup koji uključuje makroekonomsku stabilnost, održivost okoliša, povećanje produktivnosti i socijalnu pravednost.

Koordinacija politika i instrumenti:

Europski semestar služi kao okvir za koordinaciju različitih politika unutar EU-a. To uključuje provedbu instrumenta NextGenerationEU, s posebnim naglaskom na Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) i programe kohezijske politike. U okviru europskog semestra, države članice izvještavaju o napretku prema ciljevima održivog razvoja i utvrđuju prioritete ulaganja, što će biti ključno za preispitivanje kohezijske politike sredinom programskog razdoblja.

2024 Izvješće za Hrvatsku

Jesenska gospodarska prognoza 2024.: postupni oporavak u nepovoljnoj situaciji

Nakon duljeg razdoblja stagnacije gospodarstvo EU-a ponovno bilježi skroman rast, a nastavlja se proces dezinflacije. U jesenskoj prognozi Europske komisije predviđa se rast BDP-a u 2024. od 0,9 % u EU-u i 0,8 % u europodručju. Predviđa se da će se u 2025. gospodarska aktivnost ubrzati na 1,5 % u EU-u, odnosno na 1,3 % u europodručju, a u 2026. na 1,8 % u EU-u i 1,6 % u europodručju.

Ukupna inflacija u europodručju trebala bi 2024. u odnosu na 2023. pasti za više od 50 %, s 5,4 % na 2,4 %, a zatim se postupno smanjiti na 2,1 % u 2025. i 1,9 % u 2026. Predviđa se da će u EU-u proces dezinflacije 2024. biti još izraženiji, a da će ukupna inflacija sa 6,4 % u 2023. pasti na 2,6 % te da će se nastaviti smanjivati na 2,4 % u 2025. i 2,0 % u 2026.

Rast će se ubrzati jer raste potrošnja, a ulaganja se oporavljaju

Nakon početka rasta u prvom tromjesečju 2024. gospodarstvo EU-a nastavilo je stabilno, iako sporije, rasti i u drugom i u trećem tromjesečju.

Rast zaposlenosti i oporavak realnih plaća pozitivno su se odrazili na raspoloživi dohodak, ali je potrošnja kućanstava suzdržana. Zbog i dalje visokih troškova života i povećane nesigurnosti nakon izloženosti brojnim ekstremnim šokovima, uz financijske poticaje za štednju u kontekstu visokih kamatnih stopa, kućanstva su mogla uštedjeti sve veći udio dohotka. Istodobno, ulaganja su podbacila: u prvoj polovini 2024. došlo je do općeg smanjenja u većini država članica i kategorija imovine.

Općenito, predviđa se da će domaća potražnja poticati daljnji gospodarski rast. Očekuje se da u 2025. i 2026. izvoz i uvoz rastu uglavnom istim tempom, što upućuje na neutralan doprinos neto trgovine rastu. 

Tržište rada i dalje je snažno, a nezaposlenost rekordno niska

Tržište rada EU-a dobro se držalo u prvoj polovini 2024., a očekuje se da i ostane snažno. Očekuje se nastavak rasta zaposlenosti u EU-u, iako sporiji: u 2024. je bio 0,8 % (0,9 % u europodručju), a u 2026. se očekuje da bude 0,5 % (0,6 % u europodručju).

U listopadu je stopa nezaposlenosti u EU-u dosegnula novu povijesno nisku razinu od 5,9 %. Predviđa se da će za 2024. biti 6,1 % (6,5 % u europodručju), a da će nakon toga polako pasti na 5,9 % u 2025. i 2026. (6,3 % u europodručju). 

Smanjenje deficita zbog fiskalne konsolidacije

Budući da mnoge države članice nastoje smanjiti udio duga u BDP-u, očekuje se da će se deficit opće države u EU-u u 2024. smanjiti za oko 0,4 postotna boda, na 3,1 % BDP-a, odnosno na 3,0 % u 2025. Predviđa se da će u 2026. pozitivan gospodarski zamah dodatno smanjiti taj deficit na 2,9 %. Predviđa se da će se deficit u europodručju smanjiti s 3,0 % u 2024. na 2,9 % u 2025., odnosno 2,8 u 2026.

Međutim, predviđa se da će ukupni udio duga u BDP-u EU-a ipak porasti s 82,1 % u 2023. na 83,4 % u 2026. Taj je udio, koji je od 2020. do 2023. pao za gotovo 10 postotnih bodova, odraz učinka i dalje visokih primarnih deficita i rastućih rashoda za kamate, koji se zbog smanjenja inflacije više ne kompenziraju visokim rastom nominalnog BDP-a. Predviđa se da će u europodručju državni dug porasti s 88,9 % BDP-a u 2023. na 90 % BDP-a u 2026.

Sve više nesigurnosti i rizika

Povećani su nesigurnost i negativni rizici za izglede. Dugotrajni agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i intenziviranje sukoba na Bliskom istoku povećavaju geopolitičke rizike i opasnost za europsku energetsku sigurnost. Daljnje jačanje protekcionističkih mjera trgovinskih partnera moglo bi poremetiti globalnu trgovinu, što bi negativno utjecalo na izrazito otvoreno gospodarstvo EU-a. Na domaćem planu, zbog političke nesigurnosti i strukturnih izazova u proizvodnom sektoru moglo bi se nastaviti slabljenje konkurentnosti, što bi opteretilo rast i tržište rada. 

Više informacija o europskom planu oporavka

Instrument NextGenerationEU

Europski zeleni plan

Programi financiranja i natječaji EU-a i postupci podnošenja zahtjeva

Tablica za oporavak i otpornost

Pregled predviđanja za Hrvatsku 

Plan oporavka u Hrvatskoj - NPOO konferencija ,,Spremni za sutra"