Jesenska gospodarska prognoza 2024.: postupni oporavak u nepovoljnoj situaciji

Nakon duljeg razdoblja stagnacije gospodarstvo EU-a ponovno bilježi skroman rast, a nastavlja se proces dezinflacije. U jesenskoj prognozi Europske komisije predviđa se rast BDP-a u 2024. od 0,9 % u EU-u i 0,8 % u europodručju. Predviđa se da će se u 2025. gospodarska aktivnost ubrzati na 1,5 % u EU-u, odnosno na 1,3 % u europodručju, a u 2026. na 1,8 % u EU-u i 1,6 % u europodručju.

Ukupna inflacija u europodručju trebala bi 2024. u odnosu na 2023. pasti za više od 50 %, s 5,4 % na 2,4 %, a zatim se postupno smanjiti na 2,1 % u 2025. i 1,9 % u 2026. Predviđa se da će u EU-u proces dezinflacije 2024. biti još izraženiji, a da će ukupna inflacija sa 6,4 % u 2023. pasti na 2,6 % te da će se nastaviti smanjivati na 2,4 % u 2025. i 2,0 % u 2026.

Rast će se ubrzati jer raste potrošnja, a ulaganja se oporavljaju

Nakon početka rasta u prvom tromjesečju 2024. gospodarstvo EU-a nastavilo je stabilno, iako sporije, rasti i u drugom i u trećem tromjesečju.

Rast zaposlenosti i oporavak realnih plaća pozitivno su se odrazili na raspoloživi dohodak, ali je potrošnja kućanstava suzdržana. Zbog i dalje visokih troškova života i povećane nesigurnosti nakon izloženosti brojnim ekstremnim šokovima, uz financijske poticaje za štednju u kontekstu visokih kamatnih stopa, kućanstva su mogla uštedjeti sve veći udio dohotka. Istodobno, ulaganja su podbacila: u prvoj polovini 2024. došlo je do općeg smanjenja u većini država članica i kategorija imovine.

Čini se da suzdržanost u potrošnji popušta. S postupnim oporavkom kupovne moći plaća i padom kamatnih stopa, očekuje se njezin daljnji rast. Očekuje se oporavak ulaganja zahvaljujući snažnim korporativnim bilancama, oporavku dobiti i poboljšanju uvjeta kreditiranja. Mehanizam za oporavak i otpornost i drugi fondovi EU-a potaknut će i javna ulaganja u razdoblju obuhvaćenom prognozom.

Općenito, predviđa se da će domaća potražnja poticati daljnji gospodarski rast. Očekuje se da u 2025. i 2026. izvoz i uvoz rastu uglavnom istim tempom, što upućuje na neutralan doprinos neto trgovine rastu. 

Nastavlja se proces dezinflacije

Dezinflacijski proces koji je počeo krajem 2022. nastavlja se unatoč blagom porastu inflacije u listopadu, ponajviše zbog cijena energije.

Cjenovni pritisci u području usluga i dalje su visoki, ali se predviđa da će se od početka 2025. ublažiti zbog usporavanja rasta plaća i očekivanog povećanja produktivnosti te zbog negativnog učinka baznog razdoblja. Time se priprema teren za pad inflacije krajem 2025. u europodručju, a 2026. u EU-u.

Tržište rada i dalje je snažno, a nezaposlenost rekordno niska

Tržište rada EU-a dobro se držalo u prvoj polovini 2024., a očekuje se da i ostane snažno. Očekuje se nastavak rasta zaposlenosti u EU-u, iako sporiji: u 2024. je bio 0,8 % (0,9 % u europodručju), a u 2026. se očekuje da bude 0,5 % (0,6 % u europodručju).

U listopadu je stopa nezaposlenosti u EU-u dosegnula novu povijesno nisku razinu od 5,9 %. Predviđa se da će za 2024. biti 6,1 % (6,5 % u europodručju), a da će nakon toga polako pasti na 5,9 % u 2025. i 2026. (6,3 % u europodručju).  

Smanjenje deficita zbog fiskalne konsolidacije

Budući da mnoge države članice nastoje smanjiti udio duga u BDP-u, očekuje se da će se deficit opće države u EU-u u 2024. smanjiti za oko 0,4 postotna boda, na 3,1 % BDP-a, odnosno na 3,0 % u 2025. Predviđa se da će u 2026. pozitivan gospodarski zamah dodatno smanjiti taj deficit na 2,9 %. Predviđa se da će se deficit u europodručju smanjiti s 3,0 % u 2024. na 2,9 % u 2025., odnosno 2,8 u 2026.

Međutim, predviđa se da će ukupni udio duga u BDP-u EU-a ipak porasti s 82,1 % u 2023. na 83,4 % u 2026. Taj je udio, koji je od 2020. do 2023. pao za gotovo 10 postotnih bodova, odraz učinka i dalje visokih primarnih deficita i rastućih rashoda za kamate, koji se zbog smanjenja inflacije više ne kompenziraju visokim rastom nominalnog BDP-a. Predviđa se da će u europodručju državni dug porasti s 88,9 % BDP-a u 2023. na 90 % BDP-a u 2026.

Sve više nesigurnosti i rizika

Povećani su nesigurnost i negativni rizici za izglede. Dugotrajni agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i intenziviranje sukoba na Bliskom istoku povećavaju geopolitičke rizike i opasnost za europsku energetsku sigurnost. Daljnje jačanje protekcionističkih mjera trgovinskih partnera moglo bi poremetiti globalnu trgovinu, što bi negativno utjecalo na izrazito otvoreno gospodarstvo EU-a.

Na domaćem planu, zbog političke nesigurnosti i strukturnih izazova u proizvodnom sektoru moglo bi se nastaviti slabljenje konkurentnosti, što bi opteretilo rast i tržište rada. Nadalje, kašnjenje u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost ili učinak fiskalne konsolidacije veći od očekivanog mogli bi još više otežati nastavak rasta. Naposljetku, nedavne poplave u Španjolskoj pokazuju dramatične posljedice koje sve češće i veće prirodne opasnosti mogu imati za okoliš i pogođene ljude, ali i za gospodarstvo.

Kontekst

Ova se prognoza temelji na skupu tehničkih pretpostavki o tečajevima, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 31. listopada. Za sve ostale ulazne podatke, pa i za pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci zaključno s 25. listopada. Ako nove politike nisu najavljene ni detaljno opisane, u projekcijama se ne pretpostavljaju promjene politike.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) koje obuhvaćaju širok raspon makroekonomskih i fiskalnih varijabli za sve države članice EU-a, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i ostala velika razvijena tržišna gospodarstva i tržišna gospodarstva u usponu.

Više informacija

Cijeli dokument: Jesenska gospodarska prognoza 2024.

Pratite potpredsjednika Dombrovskisa na Twitteru: @VDombrovskis

Pratite povjerenika Gentilonija na Twitteru: @PaoloGentiloni

Pratite Glavnu upravu za gospodarske i financijske poslove na Twitteru: @ecfin

Izjave

 „Uz postupni oporavak gospodarstva rast bi se zbog povećane potrošnje sljedeće godine trebao ubrzati zahvaljujući povećanoj kupovnoj moći, i dalje rekordno niskoj nezaposlenosti i očekivanom intenziviranju ulaganja. Ipak, s obzirom na današnju veliku geopolitičku nesigurnost i brojne rizike, ne smijemo se opustiti. Moramo rješavati dugotrajne strukturne izazove, povećati produktivnost i pobrinuti se da šire gospodarstvo EU-a ostane globalno konkurentno. Bitno je da države članice provedu sve reforme i ulaganja iz svojih planova za oporavak i otpornost te da smanje javni dug u skladu s novim fiskalnim pravilima. „

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo u interesu građana

 „Europsko gospodarstvo polako se oporavlja. Budući da se inflacija i dalje smanjuje, privatna potrošnja i ulaganja rastu, a stopa nezaposlenosti rekordno je niska, rast će iduće dvije godine biti sve brži. Međutim, na naše buduće izglede negativno utječu strukturni izazovi i geopolitička nesigurnost. Države članice morat će balansirati između smanjenja duga i potpore rastu, a u tome će im pomagati novi okvir gospodarskog upravljanja i nastavak provedbe instrumenta NextGenerationEU. Da bi se povećao potencijalni rast i prebrodili sve veći geopolitički rizici, bit će najvažnije ojačati konkurentnost ulaganjima i strukturnim reformama. „

Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo