Zimski paket europskog semestra: ocjena napretka država članica u provedbi ekonomskih i socijalnih prioriteta

U svojoj godišnjoj ocjeni gospodarskog i socijalnog stanja u državama članicama, Europska komisija danas naglašava potrebu za promicanjem ulaganja, provedbom odgovornih fiskalnih politika i dobro osmišljenih reformi.

Izazovi se znatno razlikuju među zemljama te je za njihovo rješavanje potrebna odlučna provedba odgovarajućih mjera politika.

Ovaj pregled izazova po državama članicama u kontekstu je europskog gospodarstva za koje se u 2019. očekuje da će rasti sedmu godinu zaredom, iako nešto umjerenijim tempom. Zaposlenost je na rekordno visokim razinama, uz rekordno nisku nezaposlenost. Javne su se financije isto tako općenito poboljšale, iako se neke države i dalje suočavaju s visokim razinama duga. Međutim izazovi i dalje postoje. Razine produktivnosti i dalje su slabe, starenje stanovništva sve je intenzivnije, a brze tehnološke promjene znatno utječu na tržišta rada. Realni dohodak kućanstava u nekim je državama članicama i dalje ispod razine prije krize. Nezaposlenost mladih znatno je smanjena, ali u nekim državama članicama i dalje je neprihvatljivo visoka. U vrijeme sve izraženije globalne nesigurnosti ključno je da države članice EU-a poduzmu odlučne mjere kako bi povećale produktivnost, poboljšale otpornost svojih gospodarstava i osigurale da gospodarski rast koristi svim građanima.

Nakon objave Godišnjeg pregleda rasta u studenome i Preporuke o ekonomskoj politici europodručja u kojoj se utvrđuju prioriteti na europskoj razini, u današnjih se 28 izvješća po državama članicama pozornost usmjerava na nacionalnu dimenziju europskog semestra. Izvješća sadržavaju detaljnu analizu gospodarskih i socijalnih izazova specifičnih za pojedinu državu članicu. Ona će poslužiti će kao osnova za rasprave s državama članicama o njihovim odabirima u pogledu nacionalnih politika prije nego što donesu svoje nacionalne programe u travnju, nakon čega slijedi izrada Komisijinih preporuka po državama članicama krajem proljeća.

Kao novost u današnjem paketu Komisija pokreće raspravu o izazovima i prioritetima ulaganja u državama članicama te iznosi prve ideje o tome kako sredstva EU-a, posebno sredstva kohezijske politike EU-a, mogu pomoći u nadolazećem programskom razdoblju 2021. – 2027. Time će se osigurati i veća usklađenost između koordinacije ekonomskih politika i uporabe sredstava EU-a, koja su važan dio javnih ulaganja u nekoliko država članica. Taj se novi fokus odražava u izvješćima po državama članicama, a svakom se izvješću prilaže novi prilog o mogućoj uporabi budućih sredstava kohezijske politike EU-a.

Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis izjavio je: Europsko gospodarstvo raste već sedmu godinu zaredom. No taj se rast usporava. Za održavanje zamaha u budućnosti bit će potrebna visoka razina konkurentnosti, kao i kontinuirana uzlazna konvergencija. Kako bismo ostvarili puni potencijal rasta naših gospodarstava, potrebne su nam strukturne reforme. Za poticanje rasta produktivnosti diljem Europe potrebna su nam i dobro usmjerena ulaganja.

Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssenizjavila je: Demografske promjene i nove tehnologije mijenjaju tržište rada, a nedostatak vještina u mnogim državama članicama sve je veći. Moramo pojačati naše napore. Ulaganje u vještine, posebno podizanje razine vještina niskokvalificiranih osoba, mora biti naš glavni prioritet ako želimo održati svoje životne standarde.

Povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici izjavio je: Proveli smo detaljan pregled svih 28 gospodarstava EU-a kako bismo utvrdili probleme i osigurali njihovo pravovremeno rješavanje. Zahvaljujući gospodarskom rastu i mjerama politike uklonjene su mnoge neravnoteže u Europi, iako su dugotrajni izazovi i dalje prisutni. Budući da se ove godine rast usporava, važnije je nego ikad da vlade poduzmu mjere za jačanje otpornosti naših gospodarstava: smanjenje duga, povećanje produktivnosti, povećanje količine i kvalitete ulaganja te rješavanje problema nejednakosti. Kada je riječ o Grčkoj, u danas objavljenom drugom izvješću o pojačanom nadzoru očit je značajan napredak, ali i neka područja na kojima je potrebno dodatno raditi, stoga pozivam nadležna tijela da poduzmu potrebne mjere do sljedećeg sastanka Euroskupine.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: Izvješća po državama članicama ove godine sadržavaju važnu novost – snažan naglasak na preprekama ulaganjima i regionalnim razlikama te ocjenu Komisije o tome kako se u svakoj zemlji trebaju uložiti buduća sredstva EU-a. To će nam pomoći u pokretanju rasprave o prioritetima ulaganja država članica za sljedeće desetljeće i o tome na koji način sredstva kohezijske politike mogu biti od pomoći.

Napredak u provođenju preporuka po državama članicama

U izvješćima po državama članicama ocjenjuje se napredak država članica u provedbi preporuka Komisije po državama članicama iz srpnja 2018. Općenito, države članice ostvarile su određeni ili veći napredak u provedbi više od dvije trećine preporuka od uvođenja europskog semestra 2011. Države članice ostvarile su najveći napredak u pogledu preporuka za financijske usluge, što je odraz davanja prioriteta stabilnosti i sigurnosti financijskog sektora u razdoblju nakon financijske krize. Ostvaren je i dobar napredak u pogledu reformi kojima se olakšava otvaranje radnih mjesta na neodređeno vrijeme i reformi kojima se rješava problema segmentacije tržišta rada.

Posljednjih godina jedan od načina na koji Komisija želi pomoći državama članicama da pojačaju svoje napore u pogledu provedbe reformi jest uporaba Programa potpore strukturnim reformama, putem kojeg sve države članice EU-a mogu zatražiti tehničku pomoć u izradi i provedbi reformi za poticanje rasta. To uključuje i reforme istaknute u preporukama po državama članicama.

Kao dio današnjeg paketa Komisija je donijela i program rada za 2019. za Program potpore strukturnim reformama.U okviru Programa potpore strukturnim reformama u 2019. osigurat će se tehnička potpora za 26 država članica za provedbu više od 260 projekata. Oni se nadovezuju na više od 290 projekata koji su odabrani 2017. i 2018.

Uklanjanje makroekonomskih neravnoteža

Komisija je u studenome započela dubinska preispitivanja 13 država članica kako bi se analizom utvrdilo postoje li u tim državama članicama makroekonomske neravnoteže i ocijenila njihova ozbiljnost. Komisija je zaključila da u svih 13 država članica postoje neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže, ali u nekim je slučajevima ozbiljnost neravnoteža smanjena. Sažetak rezultata dubinskih preispitivanja:

– Bugarska, Njemačka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska i Švedska bilježe gospodarske neravnoteže.

– Cipar, Grčka i Italija bilježe prekomjerne gospodarske neravnoteže.

Komisija će nastaviti s preispitivanjem kretanja i mjera politike koje su poduzele sve države članice s neravnotežama ili prekomjernim neravnotežama posebnim praćenjem u kontekstu europskog semestra.

Mišljenje o nacrtu proračunskog plana Slovenije

Komisija danas objavljuje i svoje Mišljenje o ažuriranom nacrtu proračunskog plana za Sloveniju, s obzirom na to da se onaj predan posljednjeg listopada temeljio na scenarija „bez promjene politike” i u međuvremenu je ponovno podnesen. Komisija smatra da ažurirani nacrt proračunskog plana predstavlja rizik od neusklađenosti s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. U planu Slovenije i u Komisijinoj prognozi predviđeno je da bi nacrt proračunskog plana mogao dovesti do znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom cilju te zemlje. Slovenija se stoga poziva da poduzme potrebne mjere u okviru nacionalnog proračunskog postupka kako bi se osigurala usklađenost njezina proračuna za 2019. s Paktom o stabilnosti i rastu.

Izvješće o pojačanom nadzoru za Grčku

Komisija je za Grčku, koja se pridružila europskom semestru nakon što je prošlog ljeta izašla iz program potpore stabilnosti, donijela drugo izvješće u okviru pojačanog nadzora. U izvješću se ocjenjuje napredak Grčke u pogledu obveza politike preuzetih u lipnju 2018. u Euroskupini. Zaključuje se da je Grčka ostvarila znatan napredak u provedbi svojih posebnih reformskih obveza koje je trebala ispoštovati do kraja 2018. no napredak je u nekim područjima bio spor, što je dovelo do kašnjenja u provedbi ključnih povezanih reformi.

Izvješće o napretku za nacionalne odbore za produktivnost

Komisija je također objavila izvješće o napretku provedbe Preporuke Vijeća od 20. rujna 2016. o osnivanju nacionalnih odbora za produktivnost. U izvješću se analiziraju kretanja produktivnosti i konkurentnosti u EU-u i europodručju te se pruža pregled uspostavljenih odbora za produktivnost krajem 2018. Nacionalni odbori za produktivnost već su uspostavljeni u deset država članica europodručja. Preostale države članice europodručja potvrdile su svoju namjeru da ih uskoro uspostave. Postojeći odbori, koji zbog konteksta specifičnih za svaku državu imaju različit ustroj, već aktivno pridonose domaćim raspravama o izazovima koji se odnose na produktivnost. Komisija je pokrenula mrežu odbora za produktivnost kako bi se olakšala razmjena mišljenja, praksi i iskustava.

Obnova smjernica za zapošljavanje

Komisija je donijela i prijedlog da se zadrži Odluka Vijeća iz 2018. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica. Ovogodišnjim se prijedlogom ponovno potvrđuje usklađenost smjernica za zapošljavanje s 20 načela europskog stupa socijalnih prava, s obzirom na to da su njihovi opći ciljevi i prioriteti i dalje valjani. U smjernicama za zapošljavanje navedeni su zajednički prioriteti i ciljevi za nacionalne politike zapošljavanja te se u njima pruža pravna osnova za preporuke po državama članicama u tim područjima, koje se moraju ponovno donijeti svake godine.

Izvješće o pregledu stanja strategija osposobljavanja i prekvalificiranja u državama članicama

Komisija je danas objavila i izvješće o provedbi Preporuke Vijeća o oblicima usavršavanja, što je dio novog Programa vještina za Europu, koji je Komisija predstavila u lipnju 2016. Trenutačno u EU-u postoji 61 milijun odraslih koji su u najboljem slučaju stekli tek niže sekundarno obrazovanje. Tom su se preporukom države članice obvezale ponuditi odraslima s niskim razinama vještina i kvalifikacija nove poboljšane mogućnosti unapređivanja osnovne pismenosti, matematičke pismenosti i digitalnih vještina kako bi mogli steći više kvalifikacije. U Izvješću se preispituju mjere koje provode države članice i koje se razlikuju po veličini i ambicioznosti. Mnoge od njih dobivaju potporu iz Europskog socijalnog fonda.

Daljnji koraci

Očekuje se rasprava Vijeća o izvješćima po državama članicama i rezultatima dubinskih preispitivanja. Komisija će sljedećih mjeseci održavati bilateralne sastanke s državama članicama u kontekstu analize njihovih izvješća. Potpredsjednici, povjerenici i službe Komisije posjetit će države članice i sastati se s predstavnicima vlada i nacionalnih parlamenata, socijalnim partnerima i drugim dionicima te s njima raspraviti rezultate iz izvješća. Ti posjeti će uključivati i posebne rasprave o prilozima o tome kako bi buduća sredstva kohezijske politike EU-a mogla biti od pomoći u rješavanju specifičnih potreba ulaganja u državama članicama.

Od država članica očekuje se da u travnju predstave svoje nacionalne programe reformi, navodeći detaljne nacionalne prioritete reformi te svoje programe stabilnosti (za države članice europodručja) ili programe konvergencije (za države članice izvan europodručja), kojima se utvrđuju njihove višegodišnje fiskalne strategije.

Na temelju svih tih programa Komisija će na proljeće predstaviti svoje prijedloge za novi skup preporuka po državama članicama usmjerene na ključne izazove koje treba rješavati u razdoblju 2019. – 2020. Preporuke će sadržavati i fiskalne smjernice. Temeljit će se na proljetnoj prognozi Komisije, koja će sadržavati konačne podatke o proračunu za 2018. koje je potvrdio Eurostat.

Kontekst

Ovaj Zimski paket dio je godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarskih politika na razini EU-a, odnosno europskog semestra. Paket se donosi nakon objave Godišnjeg pregleda rasta za 2019. i preporuke za europodručje u studenome (Jesenski paket), u kojima su utvrđeni prioriteti za sljedeću godinu na europskoj razini. Njime se sada pozornost usmjerava na nacionalnu dimenziju europskog semestra.

Temelji se na najnovijim podacima iz Komisijine Zimske gospodarske prognoze 2019. i nastavlja se na kontinuirani dijalog s tijelima država članica i dionicima kako bi se preispitao napredak postignut tijekom vremena. Izvješća po državama članicama temelj su za izradu nacionalnih programa država članica do sredine travnja i Komisijinih preporuka po državama članicama do kraja proljeća (Proljetni paket).