Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak23 lipanj 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Zeleni plan: pionirski projekti za oporavak prirode u Europi do 2050. i smanjivanje upotrebe pesticida za polovinu do 2030.

Današnjim prijedlogom za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida prelazimo s riječi na djela u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti u Europi.

Zeleni plan: pionirski projekti za oporavak prirode u Europi do 2050. i smanjivanje upotrebe pesticida za polovinu do 2030.

Europska komisija danas je donijela pionirske prijedloge za oporavak narušenih ekosustava i povratak prirode diljem Europe, na poljoprivrednim zemljištima i morima, u šumama i urbanom okolišu. Komisija predlaže i smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i rizika od njih za 50 % do 2030. To su glavni zakonodavni prijedlozi koji prate strategiju za bioraznolikost i strategiju „od polja do stola”, a pomoći će u osiguravanju stabilnosti i sigurnosti opskrbe hranom u EU-u i diljem svijeta.

Prijedlog akta o obnovi prirode ključan je korak u izbjegavanju kolapsa ekosustava i sprečavanju najgorih učinaka klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti. Obnavljanje močvarnih područja, rijeka, travnjaka, morskih ekosustava i urbanih okoliša u EU-u te povratak vrsta koje u njima žive ključno je i isplativo ulaganje u sigurnost opskrbe hranom, stabilnost klime, naše zdravlje i dobrobit. Uz to, novi propisi usmjereni na kemijske pesticide dovest će do smanjenja ekološkog otiska prehrambenog sustava EU-a, zaštititi zdravlje i dobrobit građana i poljoprivrednih radnika te pomoći u ublažavanju gospodarskih gubitaka koje smo već pretrpjeli zbog degradacije tla i gubitka oprašivača uzrokovanog pesticidima. 

Akt o obnovi prirode ima svrhu popravljanja šteta u prirodi u Europi do 2050.

Komisija danas predlaže prvi zakonodavni akt koji je izričito usmjeren na obnovu prirodnih procesa u Europi, revitalizaciju 80 % europskih staništa koja su u lošem stanju i oporavak prirode u svim ekosustavima, od šuma i poljoprivrednih zemljišta do morskih, slatkovodnih i urbanih ekosustava. U skladu s tim prijedlogom akta o obnovi prirode, pravno obvezujući ciljevi u pogledu oporavka različitih ekosustava primjenjivat će se na svaku državu članicu, uz postojeće zakone. Cilj je do 2030. mjerama za oporavak prirode obuhvatiti najmanje 20 % kopnenih i morskih područja EU-a, a u konačnici te mjere proširiti na sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050.

Akt predviđa da se postojeće provjerene mjere za oporavak prirodnih staništa kao što su obnova divljine, ponovno pošumljavanje, ozelenjivanje gradova i infrastrukture i uklanjanje onečišćenja primijene u velikim razmjerima. Obnova prirode nije isto što i zaštita prirode i ne znači automatski i veći broj zaštićenih područja. Iako je obnova prirode potrebna i u zaštićenim područjima potrebna zbog njihova sve lošijeg stanja, ne moraju sva obnovljena područja postati zaštićena područja. Većina njih neće biti zaštićena jer obnova ne isključuje gospodarsku djelatnost. Obnova se odnosi na život i proizvodnju zajedno s prirodom, i to vraćanjem veće biološke raznolikosti svugdje, uključujući u područja u kojima se odvija gospodarska aktivnost, primjerice šume kojima se gospodari, poljoprivredna zemljišta i gradove.

Obnova uključuje sve dijelove društva i donosi im koristi, a mora se odvijati u uključivom procesu i ima posebno pozitivne učinke za one čija egzistencija izravno ovisi o zdravoj prirodi, uključujući poljoprivrednike, šumare i ribare. Zahvaljujući uslugama ekosustava o kojima ovisi sigurnost opskrbe hranom, stabilnost ekosustava, otpornost na klimatske promjene i sposobnost ublažavanja klimatskih promjena te ljudsko zdravlje, ulaganje u obnovu prirode stvara dodanu vrijednost od 8 do 38 eura za svaki potrošeni euro. To podrazumijeva i veću zastupljenost prirode u našim krajobrazima i svakodnevnom životu, što doprinosi zdravlju i dobrobiti ljudi te kulturnoj i rekreativnoj vrijednosti okruženja.

U aktu o obnovi prirode utvrdit će se ciljevi i obveze obnove za široki raspon ekosustava na kopnu i moru. Ekosustavi s najvećim potencijalom za uklanjanje i skladištenje ugljika te sprečavanje ili smanjivanje utjecaja prirodnih katastrofa kao što su poplave bit će među glavnim prioritetima. Novi akt temelji se na postojećem zakonodavstvu, ali obuhvaća sve ekosustave i nije ograničen na Direktivu o staništima i zaštićena područja mreže Natura 2000, jer je cilj da svi prirodni i poluprirodni ekosustavi budu na putu prema oporavku do 2030. Za njegovo su financiranje predviđena znatna sredstva EU-a: iz aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira oko 100 milijardi eura bit će namijenjeno za bioraznolikost, uključujući obnovu.

Predloženi ciljevi uključuju:

  • preokretanje trenda smanjenja populacija oprašivača do 2030. i povećanje njihova broja nakon toga
  • sprečavanje neto gubitka zelenih gradskih površina do 2030., njihovo povećanje od 5 % do 2050., pokrivenost krošnjama od najmanje 10 % u svim europskim gradovima i predgrađima te neto povećanje zelenih površina koje su uklopljene u zgrade i infrastrukturu
  • u poljoprivrednim ekosustavima opće povećanje bioraznolikosti i postizanje pozitivnog trenda stanja travnjačkih leptira, poljskih ptica, organskog ugljika u tlu i obilježja krajobraza visoke raznolikosti na poljoprivrednom zemljištu
  • obnovu i ponovno navodnjavanje isušenih tresetišta na poljoprivrednim zemljištima i lokacijama eksploatacije treseta
  • u šumskim ekosustavima, ukupno povećanje bioraznolikosti i pozitivni trendovi za povezanost šuma, mrtvo drvo, udio šuma raznolike dobne strukture, šumske ptice i zalihe organskog ugljika
  • obnovu morskih staništa kao što su livade morske trave i dna sa sedimentima te obnova staništa prepoznatljivih morskih vrsta kao što su dupini i pliskavice, morski psi i morske ptice
  • uklanjanje umjetnih prepreka na rijekama kako bi se do 2030. na najmanje 25 000 km rijeka ponovno uspostavio slobodan protok.

Kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva uz istodobno zadržavanje fleksibilnosti za nacionalne specifičnosti, akt predviđa da države članice u bliskoj suradnji sa znanstvenicima, zainteresiranim dionicima i javnošću izrade nacionalne planove obnove. Predviđena su posebna pravila o upravljanju (praćenje, procjena, planiranje, izvješćivanje i provedba) koja će također pomoći u donošenju politika na nacionalnoj i europskoj razini, čime bi se osiguralo da nadležna tijela razmatraju povezana pitanja bioraznolikosti, klime i izvora prihoda kao jednu cjelinu.

Prijedlog predstavlja operacionalizaciju jednog od ključnih elemenata europskog zelenog plana: Strategije za bioraznolikost za 2030., europske obveze da vlastitim primjerom vodi u pitanjima preokretanja trenda gubitka biološke raznolikosti i obnove prirode. To je ključan doprinos EU-a u kontekstu tekućih pregovora o globalnom okviru za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020., dokumentu koji će se donijeti na konferenciji COP15 Konvencije o biološkoj raznolikosti u Montréalu od 7. do 15. prosinca ove godine.

Stroga pravila za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i osiguravanje održivijih prehrambenih sustava do 2030.

Današnjim prijedlogom za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida prelazimo s riječi na djela u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti u Europi. Prijedlog će pomoći u uspostavljanju održivih prehrambenih sustava u skladu s europskim zelenim planom i strategijom „od polja do stola”, uz istodobno osiguravanje trajne sigurnosti opskrbe hranom i zaštitu našeg zdravlja.

Znanstvenici i građani sve su više zabrinuti zbog upotrebe pesticida i nakupljanja njihovih ostataka i metabolita u okolišu. Prema završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe, građani posebno traže da se pažnja posveti pitanju upotrebe pesticida i rizicima od njih. Postojeća pravila u Direktivi o održivoj upotrebi pesticida pokazala su se preslabima i neujednačeno se provode. Osim toga, nije ostvaren dovoljan napredak u primjeni integrirane zaštite bilja i drugih alternativnih pristupa.  Kemijski pesticidi štete zdravlju ljudi, uzrokuju smanjenje biološke raznolikosti u poljoprivrednim područjima i zagađuju zrak, vodu i širi okoliš. Komisija stoga predlaže jasna i obvezujuća pravila:

  • pravno obvezujuće ciljeve na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se do 2030. za 50 % smanjila upotreba kemijskih pesticida i rizik od njih te upotreba opasnijih pesticida. Države članice odredit će vlastite nacionalne ciljeve smanjenja unutar definiranih parametara kako bi se osiguralo postizanje ciljeva na razini EU-a. Stroga nova pravila o suzbijanju štetnih organizama na način koji je prihvatljiv za okoliš: Novim mjerama osigurat će se da svi poljoprivrednici i drugi profesionalni korisnici pesticida u praksi provode integriranu zaštitu bilja (IPM), pri čemu se najprije razmatraju alternativne ekološke metode sprečavanja i suzbijanja štetnih organizama, a kemijski pesticidi mogu se upotrijebiti kao krajnja mjera.  Mjere uključuju i obvezno vođenje evidencije za poljoprivrednike i druge profesionalne korisnike. Uz to, države članice moraju utvrditi posebna pravila za usjeve kojima se utvrđuju alternative kojim treba pribjegavati umjesto kemijskih pesticida. 
  • zabranu svih pesticida u osjetljivim područjima. Uporaba svih pesticida bit će zabranjena na mjestima kao što su urbana zelena područja, uključujući javne parkove ili vrtove, igrališta, rekreacijske ili sportske terene, javne putove i zaštićena područja u skladu s mrežom Natura 2000 te sva ekološki osjetljiva područja koja će se očuvati za ugrožene oprašivače.Novim će se pravilima kemijski pesticidi ukloniti iz naše blizine u svakodnevnom životu.

Prijedlogom se postojeća Direktiva pretvara u uredbu koja će se izravno primjenjivati u svim državama članicama. Time će se riješiti trajni problemi slabe i neujednačene provedbe postojećih pravila tijekom posljednjeg desetljeća.  Države članice morat će Komisiji podnositi detaljna godišnja izvješća o napretku i provedbi.

Potpora za promjene:

Paketom ključnih politika pružit će se potpora poljoprivrednicima i drugim korisnicima u prelasku na održivije sustave proizvodnje hrane, uključujući:

  • nova pravila zajedničke poljoprivredne politike kako bi se osiguralo da se poljoprivrednicima nadoknade svi troškovi povezani s provedbom novih pravila u prijelaznom razdoblju od pet godina;
  • konkretnije djelovanje kako bi se povećao izbor bioloških i manje opasnih alternativa na tržištu;
  • istraživanja i razvoj u okviru EU-ovih programa Obzor za potporu novim tehnologijama i tehnikama, uključujući preciznu poljoprivredu i
  • akcijski plan za ekološku proizvodnju kako bi se ostvarili ciljevi iz strategije „od polja do stola” koji se odnose na pesticide.

U ovoj tranziciji pomoći će i prijedlog o podacima o održivosti poljoprivrednih gospodarstava te kretanja na tržištu u vezi s preciznom poljoprivredom, kao što su prskalice integrirane u sustave geoprostorne lokalizacije i prepoznavanja nametnika.

Ostvarivanje ciljeva na globalnoj razini:

U skladu sa svojom politikom održive upotrebe pesticida Komisija će uskoro prvi put u povijesti predložiti mjeru koja se nastavlja na njezinu obvezu da pri odlučivanju o maksimalnim razinama ostataka u hrani uzme u obzir globalne okolišne aspekte. Uvezena hrana koja sadržava mjerljive ostatke zabranjenih tvari s vremenom se više ne bi trebala stavljati na tržište u EU-u. Time će se posredno poticati treće zemlje da također ograniče ili zabrane upotrebu tih pesticida koji su već zabranjeni u EU-u.

Konkretno, Komisija će se uskoro savjetovati s državama članicama i trećim zemljama o mjeri kojom će se ostaci tiametoksama i klotianidina, dvije tvari za koje je poznato da znatno pridonose smanjenju broja oprašivača diljem svijeta, smanjiti na nulu. To su tvari koje više nisu odobrene u EU-u. Nakon donošenja mjere i isteka određenih prijelaznih razdoblja uvezena hrana koja sadržava mjerljive ostatke tih dviju tvari neće se više moći stavljati na tržište u EU-u.

Izjave članova Kolegija

Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je: Čovječanstvo ovisi o prirodi – za zrak koji udišemo, vodu koju pijemo, hranu koju jedemo, i život sam. I naše gospodarstvo također ovisi o prirodi.Klimatske promjene i smanjenje biološke raznolikosti ugrožavaju sam temelj našeg opstanka na Zemlji. Napredujemo u borbi protiv klimatske krize, a danas dodajemo i dva akta koji predstavljaju golem korak naprijed u sprječavanju prijetećeg ekocida. Obnova prirodnih procesa znači da ćemo i dalje imati čist zrak, vodu i hranu te zaštitu od najgorih klimatskih kriza. Smanjenje upotrebe pesticida također pomaže u oporavku prirode i štiti ljude koji rade s tim kemikalijama.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Europljani su jasno rekli da žele da EU zaštiti prirodu i vrati je u njihove živote. Znanstvenici su također jasno rekli da nema vremena za gubljenje i da vrijeme za uspješno djelovanje brzo ističe. Ekonomska računica je također jasna: za svaki euro koji se potroši na obnovu, vratit će nam se najmanje osam. To je bit ovog ključnog prijedloga, obnova biološke raznolikosti i ekosustava kako bismo mogli živjeti i prosperirati zajedno s prirodom. Akt je to za sve ljude u Europi i za buduće generacije, za zdrav planet i zdravo gospodarstvo, prvi takve vrste u svijetu, i nadamo se da će na predstojećoj konferenciji COP15 služiti kao primjer i inspiracija za visoku međunarodnu predanost zaštiti biološke raznolikosti. 

Povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides naglasila je: Vrijeme je da promijenimo smjer kad je riječ o upotrebi pesticida u EU-u. U pitanju je zdravlje naših građana i našeg planeta. Ovim prijedlogom ispunjavamo očekivanja građana i preuzete obveze iz strategije „od polja do stola” za izgradnju održivijeg i zdravijeg sustava proizvodnje hrane. Moramo smanjiti upotrebu kemijskih pesticida kako bismo zaštitili naše tlo, zrak i hranu, a u konačnici i zdravlje naših građana. Po prvi put zabranit ćemo upotrebu pesticida u javnim vrtovima i na igralištima, čime ćemo osigurati da u svakodnevnom životu budemo mnogo manje izloženi. U okviru zajedničke poljoprivredne politike pružit će se financijska potpora poljoprivrednicima za pokrivanje svih troškova koji proizlaze iz novih propisa u razdoblju od pet godina. Nitko neće biti zapostavljen. 

Sljedeći koraci

O oba će prijedloga sada raspravljati Europski parlament i Vijeće, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Nakon donošenja učinak na terenu bit će postupan: mjere obnove prirode trebaju biti uspostavljene do 2030., a ciljne vrijednosti za pesticide dostignute do 2030.

Ovaj prijedlog kao takav i njegovi učinci nemaju veze s neposrednim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. Prijedlogom će se u srednjoročnom razdoblju povećati otpornost Europe i sigurnost opskrbe hranom jer će populacije oprašivača postati zdravije i brojnije, smanjit će se erozija tla i poboljšati zadržavanje vode u tlu, a naš će prirodni okoliš postati čišći i sve manje toksičan. Smanjit će se i ovisnost poljoprivrednika o skupim sirovinama kao što su kemijski pesticidi, čime će se poduprijeti cjenovno pristupačna hrana za sve Europljane.

Kontekst 

Zdravi i otporni ekosustavi osnova su naše dobrobiti i blagostanja jer osiguravaju hranu, čistu vodu, ponore ugljika i zaštitu od prirodnih katastrofa, uključujući i one uzrokovane klimatskim promjenama. Više od polovine svjetskog BDP-a ovisi o prirodi i uslugama koje ona pruža, a više od 75 % prehrambenih kultura u svijetu ovisi o oprašivanju koje vrše životinje.

Međutim, bez obzira na njezinu važnost, trendovi stanja prirode u Europi pokazuju alarmantno pogoršanje; više od 80 % staništa u lošem je stanju.  Najpogođenija su močvarna područja, tresetišta, travnjaci i staništa pješčanih dina.  Močvarna područja u zapadnoj, srednjoj i istočnoj Europi smanjila su se za 50 % od 1970. Tijekom posljednjeg desetljeća populacije riba opale su za 71 %, a populacije vodozemaca za 60 %. Procjenjuje se da je u razdoblju od 1997. do 2011. gubitak biološke raznolikosti doveo do gubitaka u rasponu od 3,5 do 18,5 bilijuna EUR.

Procjena učinka Zakona o obnovi prirode pokazala je da koristi od obnove prirode znatno nadmašuju troškove. Procjenjuje se da su gospodarske koristi od obnove tresetišta, močvarnih područja, šuma, vriština i grmolike vegetacije, travnjaka, rijeka, jezera, morskih i aluvijalnih staništa te obalnih močvarnih područja osam puta veće od troškova.

Prijedlogom o održivoj upotrebi pesticida zamjenjuje se Direktiva 2009/128/EZ (SUD) o održivoj upotrebi pesticida kojom se željelo postići održivu upotreba pesticida u EU-u uz smanjenje rizika i učinaka upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i okoliš te promicati integrirane zaštite bilja. Glavne mjere iz Direktive odnosile su se na osposobljavanje korisnika i distributera, inspekciju uređaja za primjenu pesticida, zabranu prskanja iz zraka i ograničavanje upotrebe pesticida u osjetljivim područjima. U više izvješća istaknuti su nedostaci u provedbi Direktive, koji su za rezultat imali nedovoljno smanjenje upotrebe pesticida i povezanih rizika.

Tijekom konferencije o budućnosti Europe građani iz cijele Europe i iz različitih sfera društva preporučili su „drastično smanjenje kemijskih pesticida i gnojiva u svim vrstama poljoprivrednih gospodarstava” i „razvoj održive poljoprivrede, uključujući poštovanje prirode i radnika”. Današnjim paketom Komisija odgovara na pet prijedloga i osam posebnih mjera koje su preporučili građani.

Više informacija

Pitanja i odgovori o obnovi prirode

Informativni članak o aktu o obnovi prirode

Informativni članak o biološkoj raznolikosti i otpornosti

Brošura: Obnova prirode (postojeći projekti u državama članicama)

Pitanja i odgovori na temu pesticida

Informativni članak o smanjivanju rizika od pesticida i njihove upotrebe u Europi

Informativni članak o održivijoj upotrebi pesticida u Europi

Informativni članak o potpori poljoprivrednicima u smanjenju upotrebe kemijskih pesticida

Interaktivna obrazovna iskustva: Park oprašivača

Pojedinosti

Datum objave
23 lipanj 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj