Zapošljavanje i socijalna situacija u EU-u i dalje se poboljšavaju

U usporedbi s prethodnom godinom, zapošljavanje u EU-u poraslo je za 1,7 %. To znači da je zaposleno četiri milijuna ljudi više, od kojih 2,7 milijuna u europodručju. Stalna radna mjesta i zaposlenost u punom radnom vremenu glavni su element tog povećanja. U razdoblju od trećeg tromjesečja 2016. do trećeg tromjesečja 2017. broj zaposlenika sa stalnim ugovorima porastao je za 2,8 milijuna. To je povećanje tri puta veće od porasta broja ugovora na određeno vrijeme (900 000). Broj radnika zaposlenih u punom radnom vremenu porastao je za oko 3 milijuna i dostigao 181 milijun, dok je broj radnika zaposlenih na nepuno radno vrijeme porastao za oko 300 000, i sada iznosi 42,7 milijuna.

Stopa zaposlenosti osoba između 20 i 64 godine starosti u EU-u je tijekom prošle tri godine bila u stalnom porastu te je u trećem tromjesečju 2017. iznosila 72,3 %, što je najviša stopa ikad. Međutim, postoje znatne razlike među državama članicama: stope zaposlenosti za pojedine države variraju od 58 % u Grčkoj do 82 % u Švedskoj. Iz izvješća je također vidljivo da se stopa nezaposlenosti u EU-u ustaljenim tempom bliži razini od prije krize. Broj nezaposlenih opao je za oko 8,6 milijuna u usporedbi s vrhuncem nezaposlenosti koji je zabilježen u travnju 2013. te je u prosincu 2017. bio ispod 18 milijuna, što je najniža razina nakon studenoga 2008.

I ostale brojke koje se odnose na tržište rada u ovom tromjesečnom izvješću potvrđuju da je gospodarstvo EU-a u boljem stanju nego prije.

• Produktivnost rada u EU-u poboljšala se za 0,8 % u usporedbi s trećim tromjesečjem 2016. Daleko najveća poboljšanja zabilježena su u Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj (3 % ili više iz godine u godinu).
• Financijska situacija u kućanstvima u EU-u i dalje se poboljšava, sa stopom rasta od oko 1,5 % godišnje, što je uglavnom rezultat porasta prihoda od rada. U gotovo svim državama članicama zabilježen je porast prihoda kućanstava prema podacima za godinu koja prethodi prvoj polovici 2017. Ipak, u nekoliko država – Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj, te u Nizozemskoj, bruto raspoloživi prihodi kućanstava i dalje su ispod onih iz 2008.
• Potražnja za radnom snagom i nedostatak radne snage i dalje rastu Stopa slobodnih radnih mjesta u EU-u dostigla je 2 % u trećem tromjesečju 2017. Ta je stopa viša u području usluga nego u industriji i građevinarstvu. Nestašice radne snage su se povećale, a zapošljavanje bilježi oporavak(u porastu za 3,7 % godišnje u odnosu na drugo tromjesečje 2017.). Stopa fluktuacije zaposlenih pala je na razinu koja je znatno niža od one prije krize, dok se stopa zapošljavanja ubrzano oporavlja tijekom posljednjih nekoliko tromjesečja i približava se razini od prije krize.

Kontekst

Tromjesečno izvješće o zapošljavanju i socijalnim kretanjima u Europi sadržava pregled najnovijih kretanja na tržištu rada i socijalnih kretanja u EU-u. Fokus je na kratkoročnim promjenama BDP-a i trendovima u pogledu zaposlenosti.

Dana 17. studenoga 2017. Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili su Europski stup socijalnih prava u kojem je utvrđeno 20 ključnih načela i prava u cilju potpore pravednim i funkcionalnim tržištima rada i sustavima socijalne skrbi. Komisija sa svoje strane već radi na konkretizaciji Stupa, inicijativom za ravnotežu između poslovnog i privatnog života, prijedlogom Direktive o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji i predstojećim Paketom mjera za socijalnu pravednost.

Ključni instrument za upravljanje procesom gospodarske i socijalne konvergencije iz godine u godinu bit će Europski semestar. Od ciklusa 2017. – 2018. načela i prioriteti Stupa uvedeni su u sve glavne dokumente Semestra. Primjerice, Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju uključuje novi pregled socijalnih pokazatelja kako bi se pratilo uspješnost u ključnim područjima obuhvaćenima Stupom, među ostalima u pogledu postotka osoba koje rano napuštaju školovanje, stope nezaposlenosti mladih i utjecaja socijalnih transfera na smanjivanje siromaštva.