Tijekom predstavljanja godišnjeg paketa za proširenje povjerenik Johannes Hahn rekao je: Trenutačna izbjeglička kriza pokazuje nam kako je ključna bliska suradnja između EU-a i zemalja jugoistočne Europe. Proces proširenja EU-a, kojim se obuhvaća zapadni Balkan i Turska, snažan je instrument za jačanje vladavine prava i ljudskih prava u tim zemljama. Njime se potiče snažnije gospodarstvo i promiče regionalna suradnja. Zahvaljujući jasnoj europskoj perspektivi dolazi do postupne transformacije u našim partnerskim zemljama i jačanja stabilnosti u susjedstvu Unije. Stoga je naša velika predanost proširenju EU-a, kao i uvjetima koje ono uključuje, dugoročno ulaganje u sigurnost i blagostanje Europe.
Zajednički izazovi
Tu je regiju snažno pogodila izbjeglička kriza. Turska pruža znatnu potporu više od dva milijuna sirijskih izbjeglica na svojem državnom području. Zemlje zapadnog Balkana, posebno bivša jugoslavenska republika Makedonija i Srbija, uspjele su od početka godine u operacijama tranzicije znatnog broja državljana trećih zemalja preko svojih državnih područja. Više nego ikada dosad migracijski izazov pruža dobar argument za pojačanu suradnju sa zemljama kandidatkinjama za proširenje, a u tu svrhu EU osigurava znatnu potporu.
Temelji su ključni za stabilnost
Komisija u svojoj strategiji proširenja nanovo stavlja važan naglasak na načelo „temeljnih pitanja” u procesu pristupanja. Prioriteti su i dalje osnovna pitanja kao što su vladavina prava, temeljna prava, jačanje demokratskih institucija, uključujući reformu javne uprave te gospodarski razvoj i konkurentnost. Postignut je napredak, osobito u pogledu donošenja odgovarajućeg zakonodavstva i uspostave potrebne upravne strukture. Međutim, često izostaje učinkovita provedba na svim razinama. Komisija će nastaviti usmjeravati svoje napore kako bi osigurala da zemlje daju prednost reformama u tim ključnim područjima i vodit će evidenciju.
Trenutačno stanje
Iako je postignut velik napredak tijekom prošle godine, glavni su izazovi i dalje prisutni. Uzimajući u obzir vladavinu prava, pravosudni sustavi nisu dovoljno neovisni, učinkoviti i pouzdani. Potrebni su i ozbiljni napori u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, posebno za utvrđivanje rezultata istraga, progona i konačnih presuda. Iako su temeljna prava često uvelike sadržana u zakonima, u praksi i dalje postoje nedostaci. Jamčiti slobodu izražavanja poseban je izazov, a u nizu zemalja bilježe se negativni rezultati. Treba odlučno nastaviti reformu javne uprave kako bi se osigurali potrebni administrativni kapaciteti i kako bi se riješili fenomeni visoke politizacije i nedostatka transparentnosti. Funkcioniranje demokratskih institucija također zahtijeva pozornost. Potrebno je još bliže surađivati s akterima lokalnog civilnog društva kako bi se učvrstila provedba reformi na svim razinama društva.
Većina zemalja suočava se sa znatnim izazovima u pogledu gospodarskog upravljanja i konkurentnosti. Gospodarski razvoj ključan je za stvaranje radnih mjesta, rast i povećanje interesa ulagatelja. Komisija je posebno naglasila važnost regionalne suradnje i poticanje regionalnog gospodarskog razvoja i povezanosti. Postignut je važan napredak u tom području, posebno putem konferencija zemalja zapadnog Balkana („berlinski proces”) i inicijative o sastancima šefova država šest zemalja zapadnog Balkana („zapadnobalkanska šestorka”). Komisija naglašava i potrebu za dobrosusjedskim odnosima i rješavanjem bilateralnih sporova.
KONTEKST
Novo predstavljanje
Komisija je ove godine uvela pojačan pristup procjenama temeljnih pitanja i poglavljima pravne stečevine EU-a povezanih s tim temama. Sveobuhvatna strategija proširenja sada se izrađuje za višegodišnje razdoblje kojim se obuhvaća razdoblje mandata Komisije. Osim izvještavanja o napretku, jači naglasak stavljen je na stanje pripravnosti za preuzimanje obveza koje donosi članstvo u EU-u. Istodobno, u izvješćima se pružaju još jasnije smjernice za kratkoročne i dugoročne mjere koje bi zemlje trebale poduzeti. Koriste se usklađene procjene čime se povećava mogućnost usporedbe među zemljama i poboljšava transparentnost u procesu pristupanja. Time bi se svim dionicima trebala omogućiti bolja kontrola reformi.
Više o novom pristupu: Što je novo?
Proces proširenja
Trenutačnim planom proširenja obuhvaćene su zemlje zapadnog Balkana i Turska. Pristupni pregovori s Turskom otvoreni su 2005., ali napredak je spor. U tijeku su pristupni pregovori s Crnom Gorom (započeli 2012.) te pregovori sa Srbijom (od 2014.). Proces pristupanja EU-u bivše jugoslavenske republike Makedonije, države kandidatkinje od 2005., i dalje je u zastoju. Albaniji je status države kandidatkinje dodijeljen 2014. U zemlji se rješava niz prioriteta prije nego što Komisija bude u mogućnosti preporučiti otvaranje pristupnih pregovora. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Bosnom i Hercegovinom stupio je na snagu u lipnju. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom potpisan je u listopadu 2015.
Detaljne nalaze i preporuke za pojedinačne države možete pogledati:
Bivša jugoslavenska republika Makedonija
Više: Europska susjedska politka
Pojedinosti
- Datum objave
- 10. studenoga 2015.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj