Zamjetan oporavak za Hrvatsku

Povjerenik Pierre Moscovici predstavio je gospodarsku prognozu za zimu 2016. Europsko gospodarstvo sada ulazi u četvrtu godinu oporavka, a rast, koji uglavnom pokreće potrošnja, nastavlja se umjerenom brzinom.

Istodobno, dobar dio svjetskog gospodarstva bori se s velikim izazovima, pa se rizici po rast u Europi povećavaju.

Sažetak za Hrvatsku:

• Tijekom 2015. rast se intenzivirao, pa je 2015. prva godina nakon 2008. koju je obilježio pozitivan rast. Rast BDP-a u trećem tromjesečju (1,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje) bio je veći od očekivanog. Sve komponente domaće potražnje pridonijele su tim snažnim performansama, dok je izvoz robe privremeno nazadovao. Izgledno je da se rast u četvrtom tromjesečju usporio, no za 2015. sveukupno gledano očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za 1,8 posto. Ukupno gledano, očekuje se da će realni BDP 2016. i 2017. rasti za 2,1 posto. Očekuje se da će se pozitivni zamah održati tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom, pa će se tako i stopa nezaposlenosti smanjiti. Rizici za ta predviđanja rasta podcijenjeni su, a uglavnom se odnose na još uvijek veliko zaduženje u javnom i privatnom sektoru te na ograničene mogućnosti financijskog sektora da podrži oporavak.

• Tempo oporavka i dalje ograničava još uvijek velika dužnička masa i u privatnom i u javnom sektoru. Za 2015. se očekuje smanjenje javnog deficita na 4,2 posto BDP-a (2014. 5,6 posto BDP-a), a smanjenje bi se, u slučaju nepromijenjenih politika, trebalo nastaviti. Ukupno gledano, procjenjuje se da se strukturni saldo poboljšao (napomena: na dan pisanja prognoze proračun za 2016. još nije bio donesen). Izgledno je da će rast prihoda opće države podržati dinamika privatne potrošnje i plaća te promjene u oporezivanju reinvestirane dobiti poduzeća koje će pridonijeti smanjenju deficita. Na prihode od poreza na dobit 2016. vjerojatno će utjecati i konverzija kredita u švicarskim francima (zbog smanjenja dobiti u bankarskom sektoru), pri čemu se učinak procjenjuje na otprilike 0,2 posto BDP-a.

• Očekuje se tek umjereno povećanje omjera duga i BDP-a, s 85,1 posto 2014. na 86,0 posto 2015., što je odraz jačeg nominalnog rasta BDP-a i korištenja državnih depozita. Očekuje se da će omjer duga nastaviti rasti 2016. i 2017. te da će 2017. dosegnuti 87,4 posto BDP-a.

• Očekuje se da će za 2015. tekući račun platne bilance zabilježiti rekordni suficit u iznosu od 4,2 posto BDP-a, i to zahvaljujući snažnom izvozu roba i uspješnoj turističkoj sezoni. Zabilježeno je i privremeno poboljšanje salda primarnih dohodaka zbog gubitaka koje su zabilježile banke u stranom vlasništvu nakon donošenja novog zakonodavstva o konverziji stambenih kredita u švicarskim francima.

• Za 2015. očekuje se i smanjenje nezaposlenosti na 16,2 posto zbog kontinuiranog smanjenja radne snage, no i zbog pojačanog zapošljavanja. Do 2017. predviđa se daljnje smanjenje nezaposlenosti zahvaljujući kontinuiranom otvaranju radnih mjesta. No, budući da je stopa nezaposlenosti i dalje visoka, očekuje se tek umjereno povećanje prosječne plaće zaposlenih.

Više možete saznati iz priopćenja za medije. Izlaganje povjerenika Moscovicija (uključujući prezentaciju) također je dostupno na internetu. Dodatne informacije dostupne su na web-stranici o europskoj gospodarskoj prognozi.

Video zapis: Gospodarska prognoza za zimu 2016.