Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak28 listopad 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Zajednička poljoprivredna politika za razdoblje 2023. – 2027.: Komisija odobrila strateške planove u okviru ZPP-a za Hrvatsku, Sloveniju i Švedsku

Kako bi se mlade potaknulo na obavljanje poljoprivrednih djelatnosti, osigurat će se posebni poticaji za više od 1000 hrvatskih poljoprivrednika mlađih od 40 godina kako bi im se pomoglo u osnivanju poljoprivrednih gospodarstava.

Zajednička poljoprivredna politika za razdoblje 2023. – 2027.: Komisija odobrila strateške planove u okviru ZPP-a za Hrvatsku, Sloveniju i Švedsku

Europska komisija danas je odobrila strateške planove u okviru ZPP-a za Hrvatsku, Sloveniju i Švedsku. Nova zajednička poljoprivredna politika (ZPP), koja bi trebala započeti 1. siječnja 2023., osmišljena je radi prijelaza na održiv, otporan i moderan europski poljoprivredni sektor.

Financiranje će biti pravednije raspodijeljeno među poljoprivrednim gospodarstvima, s naglaskom na malim i srednjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kao i mladim poljoprivrednicima. Osim toga, poljoprivrednicima će se pružiti potpora za uvođenje inovacija, od precizne poljoprivrede do agroekoloških metoda proizvodnje. Podupiranjem konkretnih mjera u tim i drugim područjima novi ZPP može biti temelj sigurnosti opskrbe hranom i poljoprivrednih zajednica u Europskoj uniji.

Novi ZPP uključuje učinkovitiji i djelotvorniji način rada. Države članice EU-a provodit će nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a u kojima će se kombinirati sredstva za potporu dohotku, mjere ruralnog razvoja i tržišne mjere. Svaka je država članica pri izradi vlastitog strateškog plana u okviru ZPP-a izabrala neke od brojnih intervencija na razini EU-a, koje je prilagodila svojim specifičnim potrebama i lokalnim uvjetima. Komisija procjenjuje je li u svaki plan ugrađeno deset ključnih ciljeva ZPP-a koji se odnose na zajedničke okolišne, društvene i gospodarske izazove. Planovi će stoga biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a i trebali bi doprinijeti klimatskim i okolišnim ciljevima EU-a, uključujući dobrobit životinja, kako je utvrđeno u strategiji Komisije „od polja do stola” i strategiji za bioraznolikost.

Za ZPP će se izdvojiti 270 milijardi eura za razdoblje 2023. 2027. Proračun za danas odobrena tri plana iznosi gotovo 9 milijardi eura, uključujući 2,7 milijardi eura namijenjenih okolišnim i klimatskim ciljevima i programima za ekologiju te 227 milijuna eura za mlade poljoprivrednike. Sva tri plana imaju snažnu okolišnu dimenziju. Slovenija i Švedska dodijelile su gotovo 60 % svojeg proračuna za ruralni razvoj ciljevima u području okoliša i klime. Slovenskim planom poduprijet će se, među ostalim, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora iz poljoprivrede, čime će se poljoprivrednicima omogućiti ulaganje u bioplin, biometan i geotermalne bušotine za vlastite potrebe. Hrvatskim planom poduprijet će se rješavanje problema poljoprivrednih emisija koje uglavnom proizlaze iz gospodarenja tlom i stajskim gnojem, a švedskim planom stavlja se snažan naglasak na sekvestraciju ugljika, bioraznolikost i travnjake, kao i na povećanje znanja o održivoj proizvodnji. Zahvaljujući sredstvima ZPP-a, potpora za ekološku poljoprivredu bit će namijenjena za 17 %, 14 % i 12 % poljoprivrednog zemljišta u Sloveniji, Švedskoj i Hrvatskoj.

U Hrvatskoj će se pravednija raspodjela potpore postići preraspodjelom 20 % omotnice za izravna plaćanja malim i srednjim poljoprivrednicima za prvih 30 hektara poljoprivrednog zemljišta. Kako bi se mlade potaknulo na obavljanje poljoprivrednih djelatnosti, osigurat će se posebni poticaji za više od 1000 hrvatskih poljoprivrednika mlađih od 40 godina kako bi im se pomoglo u osnivanju poljoprivrednih gospodarstava i pokrivanju početnih troškova ulaganja. Sredstvima iz fondova za ruralni razvoj poduprijet će se otvaranje 14000 radnih mjesta u ruralnim područjima, kao i ulaganja u infrastrukturu, kao što su voda, lokalne ceste i vrtići.

Preraspodjela plaćanja primjenjivat će se i u Sloveniji kako bi se dio proračuna preusmjerio s većih na manja poljoprivredna gospodarstva. Kao dopuna izravnim plaćanjima, 98 milijuna eura upotrijebit će se za potporu oko 25000 poljoprivrednika u sektorima koji se trenutačno suočavaju s poteškoćama, kao što su uzgoj životinja i proteinski usjevi za hranu i hranu za životinje. Oko 800 slovenskih pčelara dobit će i posebnu pomoć za održavanje ili prijelaz na ekološko pčelarstvo. Sredstvima iz fondova za ruralni razvoj podupirat će se mala ulaganja s visokom dodanom vrijednošću za ruralna područja, kao što su uspostava lokalnih tržišta i obnova objekata za prodaju lokalnih proizvoda.

Švedska će dodijeliti 806 milijuna eura poljoprivrednicima za nastavak održivih poljoprivrednih praksi u područjima u kojima su uvjeti za poljoprivredu zahtjevni, kao što su planine, šumska područja ili sjeverna područja. Mladi poljoprivrednici u Švedskoj moći će se prijaviti za potporu za pokretanje poslovanja i primiti dodatnu potporu kako bi im se pomoglo u prvim godinama nakon pokretanja poljoprivredne djelatnosti. Zahvaljujući posebnom osposobljavanju očekuje se i da će oko 30000 osoba steći nove vještine povezane s okolišem ili klimom, kao što su smanjenje zdravstvenih rizika za korisnike sredstava za zaštitu bilja, poboljšanje energetske učinkovitosti i proizvodnje ili uporabe energije iz obnovljivih izvora.

Više informacija o svakom planu i raščlamba njihova proračuna za ZPP dostupni su u kratkim dokumentima.

Pozadina

Europska komisija predstavila je 2018. prijedlog reforme zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kojim je uveden novi način rada s ciljem modernizacije i pojednostavnjenja poljoprivredne politike EU-a. Nakon opsežnih pregovora Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije postignut je dogovor, a novi ZPP službeno je donesen 2. prosinca 2021.

Rok koji su suzakonodavci odredili državama članicama za podnošenje strateških planova u okviru ZPP-a bio je 1. siječnja 2022. Nakon primitka planova Komisija je do 25. svibnja 2022. svim državama članicama poslala dopise s opažanjima. Objavljeni su na internetskim stranicama Europa zajedno s odgovorima svih država članica, u skladu s načelom transparentnosti. Nakon toga se nastavio strukturirani dijalog između službi Komisije i nacionalnih tijela kako bi se pronašlo rješenje za preostala pitanja i dovršili revidirani planovi ZPP-a.

Hrvatska, Slovenija i Švedska podnijele su svoje prve prijedloge strateškog plana u okviru ZPP-a 29., 23. odnosno 22. prosinca 2021., nakon savjetovanja s dionicima. Zatim su 23. rujna za Švedsku, 29. rujna za Sloveniju i 7. listopada za Hrvatsku poslani prijedlozi na primjedbe Komisije.

Plan se može odobriti samo ako je potpun i usklađen sa zakonodavstvom te dovoljno ambiciozno usmjeren na ispunjavanje ciljeva ZPP-a i obveza EU-a u području okoliša i klime.

Dodatne informacije

„Ukratko”: Sažeci strateških planova u okviru ZPP-a za Hrvatsku, Sloveniju i Švedsku

ZPP 2023. – 2027.

Strateški planovi u okviru ZPP-a

Dopisi s opažanjima o strateškim planovima u okviru ZPP-a

Pojedinosti

Datum objave
28 listopad 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj