Danas je europskom društvu potreban doprinos sveučilišta i drugih visokih učilišta više nego ikad prije. Europa se suočava s velikim izazovima kao što su klimatske promjene, digitalna transformacija i starenje stanovništva, a sve u vrijeme najveće globalne zdravstvene krize u zadnjih 100 godina i njezinih gospodarskih posljedica. Sveučilišta i cijeli sektor visokog obrazovanja u jedinstvenom su položaju – na raskrižju su obrazovanja, istraživanja i inovacija, oblikuju održiva i otporna gospodarstva te čine Europsku uniju zelenijom, uključivijom i digitalnijom.
Danas donesenim dvjema novim inicijativama, europskom strategijom za sveučilišta i Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja, poduprijet će se sveučilišta u tom radu.
Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio je: Europska sveučilišta izvrsnosti i uključivosti uvjet su i temelj europskog načina života. Svojim radom doprinose otvorenim, demokratskim i pravednim društvima te održivom rastu, poduzetništvu, integraciji i zapošljavanju. Današnjim prijedlozima nastojimo unaprijediti transnacionalnu suradnju u području visokog obrazovanja. Zajedničke vrijednosti, veća mobilnost, širi opseg i sinergije osnova su za izgradnju istinske europske dimenzije u našem visokom obrazovanju.
Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel dodala je: Današnji prijedlozi koristit će cijelom sektoru visokog obrazovanja, a prije svega našim studentima. Potrebni su im moderni transnacionalni kampusi s lakim pristupom mobilnosti u inozemstvu kako bi se omogućio istinski europski put studiranja i stjecanje pripadajućeg iskustva. Spremni smo udružiti snage s državama članicama i visokim učilištima u Europi. Zajedno možemo približiti obrazovanje, istraživanje i inovacije kako bi od toga pogodnosti imalo cijelo društvo. Savezi europskih sveučilišta tome utiru put; do sredine 2024. iz europskog proračuna podupirat će se do 60 saveza europskih sveučilišta, koje čini više od 500 sveučilišta u Europi.
Europska strategija za sveučilišta
U Europi postoji gotovo 5000 visokih učilišta. U tercijarnom je obrazovanju 17,5 milijuna studenata i 1,35 milijuna predavača, a uz njih i 1,17 milijuna istraživača. Cilj je strategije poduprijeti sva sveučilišta u Europi i omogućiti im da se prilagođavaju promjenama, napreduju i doprinose otpornosti i oporavku Europe. U njoj se predlaže niz važnih mjera kako bi se europskim sveučilištima pružila potpora u postizanju četiri cilja:
- jačanju europske dimenzije visokog obrazovanja i istraživanja
- konsolidiranju sveučilišta kao centara europskog načina života, što će se postići mjerama usmjerenima na akademske i istraživačke karijere, kvalitetu i relevantnost vještina svrsishodnih i u slučaju budućih promjena, raznolikost, uključenost, demokratske prakse, temeljna prava i akademske vrijednosti
- jačanju položaja sveučilišta kao ključnih pokretača promjena u usporedno zelenoj i digitalnoj tranziciji
- jačanju sveučilišta kao ključnih aktera u ostvarivanju uloge i vodstva EU-a na svjetskoj razini.
Jačanjem veza do učinkovite europske suradnje u području visokog obrazovanja
Cilj je Komisijina prijedloga preporuke Vijeća omogućiti europskim visokim učilištima bližu i dublju suradnju kako bi se olakšala provedba združenih transnacionalnih obrazovnih programa i aktivnosti, udruživanje kapaciteta i resursa ili dodjeljivanje združenih akademskih ili stručnih naziva. To je poziv državama članicama da poduzmu mjere i stvore odgovarajuće uvjete na nacionalnoj razini kako bi se omogućila takva bliža i održiva transnacionalna suradnja, učinkovitija provedba združenih obrazovnih i istraživačkih aktivnosti i alata europskog prostora visokog obrazovanja (Bolonja). Olakšat će se protok znanja i graditi čvršća veza između obrazovanja, istraživanja i inovativnih industrijskih zajednica. Cilj je posebno poduprijeti pružanje visokokvalitetnih mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, s naglaskom na najpotrebnijim vještinama i kompetencijama u današnjim gospodarskim i društvenim uvjetima.
Ostvarivanje plana: četiri vodeće inicijative
Europska dimenzija u visokom obrazovanju i istraživanju potaknut će se četirima vodećim inicijativama do sredine 2024.:
- Uključivanje 60 europskih sveučilišta koje čini više od 500 visokih učilišta do sredine 2024., s okvirnim proračunom programa Erasmus+ u iznosu od 1,1 milijarde eura za razdoblje 2021. – 2027. Cilj je razviti i imati zajedničku dugoročnu strukturnu, održivu i sustavnu suradnju u području obrazovanja, istraživanja i inovacija, gradeći europske međusveučilišne kampuse u kojima studenti, osoblje i istraživači iz svih dijelova Europe mogu uživati u neometanoj mobilnosti i stvarati nova znanja zajedno, među zemljama i disciplinama.
- Rad na izradi pravnog statuta za saveze visokih učilišta kako bi im se omogućilo udruživanje resursa, kapaciteta i njihovih prednosti, u okviru pilot-projekta programa Erasmus+ od 2022.
- Rad na stvaranju združenog europskog akademskog ili stručnog naziva kako bi se transnacionalna iskustva vrednovala u visokoškolskim kvalifikacijama koje studenti stječu te smanjila birokracija za izvođenje združenih studija.
- Proširenje inicijative za europsku studentsku iskaznicu uvođenjem jedinstvenog europskog identifikatora studenta, dostupnog svim mobilnim studentima 2022. te svim studentima na sveučilištima u Europi do sredine 2024. kako bi se olakšala mobilnost na svim razinama.
Više pojedinosti dostupno je u priopćenju za medije.
Pojedinosti
- Datum objave
- 18. siječnja 2022.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj