Trenutačna kriza posebno je pogodila sektore s većim udjelom radnika s niskim plaćama, kao što su čišćenje, maloprodaja, zdravstvena i dugotrajna skrb te skrb u kući. Osiguravanje pristojnog života za radnike i smanjenje siromaštva zaposlenih nije samo važno tijekom krize, nego je ključno i za održiv i uključiv gospodarski oporavak.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Današnji prijedlog o primjerenim minimalnim plaćama važan je znak da se dostojanstvo rada ne može dovoditi u pitanje ni u kriznim vremenima. Uočavamo da mnogi ne dobivaju dovoljno od svojeg rada. Radnici bi trebali imati primjerene minimalne plaće i pristojan životni standard. Danas predlažemo okvir za minimalne plaće, uz potpuno poštovanje nacionalnih tradicija i slobode socijalnih partnera. Poboljšanjem radnih i životnih uvjeta zaštitit će se ne samo radnici, nego i poslodavci koji isplaćuju pristojne plaće, a stvorit će se i temelj za pravedan i uključiv oporavak te povećati otpornost na buduće krize.
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za gospodarstvo u interesu građana, dodao je: Važno je da i radnici s niskim plaćama imaju koristi od gospodarskog oporavka. Cilj je prijedloga da radnici u EU-u, gdje god radili, mogu pristojno živjeti od svojeg rada. Socijalni partneri imaju presudnu ulogu u pregovorima o plaćama na nacionalnoj i lokalnoj razini. Podupiremo njihovu slobodu da samostalno pregovaraju o plaćama, a za slučajeve u kojima to nije moguće postavljamo okvir kojim se države članice usmjerava u određivanju minimalnih plaća.
Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, rekao je: Gotovo svaki deseti radnik u EU-u živi u siromaštvu. To se mora promijeniti. Osobe koje imaju posao ne bi trebale biti u situaciji da jedva spajaju kraj s krajem. Minimalne plaće moraju uhvatiti korak s drugim plaćama, koje su posljednjih desetljeća relativno više rasle. Kolektivno pregovaranje trebalo bi biti zlatni standard u svim državama članicama. Primjerenost minimalnih plaća nedvosmisleno se navodi u šestom načelu europskog stupa socijalnih prava. Sve države članice tome su dale potporu, s čim računamo i dalje.
Okvir za minimalne plaće uz potpuno poštovanje nacionalnih nadležnosti i tradicija
Minimalne plaće postoje u svim državama članicama EU-a. U 21 državi članici je minimalna plaća zakonski propisana, dok se u njih šest (Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska) uređuje isključivo kolektivnim ugovorima. Međutim, u većini su država članica minimalne plaće nedovoljne i/ili na njih pravo ne ostvaruju svi radnici. Predloženom se direktivom stoga u EU-u stvara okvir za primjerenije minimalne plaće i šire korištenje tog instrumenta kako bi se zaštitili radnici. Prijedlog Komisije u potpunosti je u skladu s načelom supsidijarnosti: uspostavlja se okvir za minimalne standarde i poštuju nadležnosti država članica te autonomija i sloboda ugovaranja socijalnih partnera u području plaća. Države članice se pritom ne obvezuje na uvođenje zakonskih minimalnih plaća niti se utvrđuje jedinstvena razina minimalne plaće.
Obilježja zemalja s raširenom tradicijom kolektivnog pregovaranja obično su manji udio radnika s niskim plaćama, manja nejednakost plaća i više minimalne plaće. Stoga je cilj prijedloga Komisije promicanje kolektivnog pregovaranja o plaćama u svim državama članicama.
Zemlje sa zakonskom minimalnom plaćom trebale bi uspostaviti uvjete za određivanje primjerene razine minimalnih plaća. Ti uvjeti posebno uključuju jasne i stabilne kriterije za određivanje minimalne plaće, okvirne referentne vrijednosti za procjenu primjerenosti te redovita i pravovremena ažuriranja minimalnih plaća. Od tih se država članica također traži da razlike među minimalnim plaćama i odbici na njih budu razmjerni i obrazloženi te da u određivanje i ažuriranje zakonske minimalne plaće uključe socijalne partnere.
Naposljetku, prijedlogom se predviđa bolja provedba i praćenje zaštite koja se minimalnom plaćom ostvaruje u svakoj zemlji. Poštovanje propisa i stvarna provedba neizostavni su da bi radnici uistinu ostvarivali zaštitu u pogledu minimalne plaće, a poduzeća bila zaštićena od nepoštenog tržišnog natjecanja. Predloženom se direktivom predviđa da države članice Komisiji godišnje šalju podatke o zaštiti koja se ostvaruje minimalnom plaćom.
Kontekst
Predsjednica von der Leyen na početku je mandata obećala predstaviti pravni instrument kako bi radnici u Uniji imali pravednu minimalnu plaću, a obećanje je ponovila u svojem prvom govoru o stanju Unije 16. rujna 2020.
Pravo na primjerene minimalne plaće dio je šestog načela europskog stupa socijalnih prava, koji su zajednički proglasili Europski parlament, Vijeće u ime svih država članica i Europska komisija u Göteborgu u studenome 2017.
Današnji prijedlog direktive proizašao je i iz savjetovanja sa socijalnim partnerima provedenog u dvije faze u skladu s člankom 154. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a temelji se na članku 153. stavku 1. točki (b) istog ugovora o uvjetima rada. Prijedlog Komisije sad se upućuje Europskom parlamentu i Vijeću na odobrenje. Države članice dužne su prenijeti direktivu u nacionalno pravo u roku od dvije godine od njezina donošenja.
Više informacija
Komisijin prijedlog direktive EU-a o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u
Radni dokument službi i procjena učinka uz prijedlog Komisije
Pitanja i odgovori: primjerene minimalne plaće
Informativni članak: primjerene minimalne plaće
Pratite Valdisa Dombrovskisa i Nicolasa Schmita na Twitteru
Pretplatite se na besplatan elektronički bilten Europske komisije o zapošljavanju, socijalnim pitanjima i uključivanju
Pojedinosti
- Datum objave
- 28. listopada 2020.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj