Ulaganje u istraživanje i inovacije ulaganje je u budućnost Europe

Obnovljeni program za istraživanje i inovacije: Prilika da Europa oblikuje vlastitu budućnost

Ulaganje u istraživanje i inovacije ulaganje je u budućnost Europe. Ono nam omogućuje globalnu konkurentnost i očuvanje našeg jedinstvenog socijalnog modela. Njime se poboljšava svakodnevni život milijuna ljudi u Europi i diljem svijeta te doprinosi rješavanju nekih od naših najvećih društvenih i generacijskih izazova. U obnovljenom europskom programu za istraživanje i inovacije predstavlja se skup konkretnih mjera za jačanje europske sposobnosti za inovacije i stvaranje dugoročnog blagostanja.

Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije zadužen za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, rekao je: Europa ima vrhunski istraživački sektor i snažnu industrijsku bazu. No moramo postići bolje, mnogo bolje rezultate u pretvaranju te izvrsnosti u uspjeh. Novi veliki trendovi kao što su umjetna inteligencija i kružno gospodarstvo donijet će korjenite promjene za društvo i gospodarstvo. Moramo brzo djelovati kako bismo mogli predvoditi novi val inovacija i postaviti standarde za globalno tržišno natjecanje.

Povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije Carlos Moedas dodao je: U kontekstu rastućeg međunarodnog tržišnog natjecanja Europa mora hitno djelovati u području istraživanja i inovacija. Predloženih 100 milijardi EUR za sljedeći program EU-a za istraživanje i inovacije bio bi snažan poticaj. Međutim, Europa treba i reformirati potporu za revolucionarne inovacije u okviru novog Europskog vijeća za inovacije te se ponovno povezati s građanima putem pristupa usmjerenog na zadaće u području istraživanja i inovacija. Treba nam regulativa prilagođena budućnosti i moramo privući više privatnih ulaganja, posebice ulaganja u poduzetnički kapital.

Vrijeme je za iskorak u našim ambicijama. Moramo brzo djelovati kako bismo pomogli Europi da ostvari svoj potencijal i postane globalna inovacijska sila. Komisija je zadovoljna odlukom predsjednika Europskog vijeća da zakaže raspravu čelnika u području istraživanja i inovacija te ih poziva na raspravu i davanje strateške orijentacije u vezi s mjerama koje je predložila i koje uključuju:

• Osiguravanje da se regulativom i financiranjem potiču inovacije: Predložene mjere uključuju davanje prednosti prenošenju Direktive o okvirima za preventivno restrukturiranje, pružanju druge prilike i mjerama za povećanje učinkovitosti restrukturiranja i postupaka u pogledu nesolventnosti i razrješenja, povećanje javne nabave inovativnih proizvoda i usluga primjenjujući smjernice koje je Komisija objavila danas, brzo donošenje sljedećeg proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. s predloženom dodjelom 100 milijardi EUR za program Obzor Europa i program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje te druge važne programe financiranja koji će uvelike potaknuti inovacije, pokretanje inicijative VentureEU za poticanje privatnih ulaganja i poduzetničkog kapitala, dodatno pojednostavnjenje pravila EU-a o državnim potporama kako bi se olakšalo javno financiranje inovativnih projekata uključujući kombiniranje sredstava EU-a i nacionalnih sredstava.
• Zauzimanje vodeće pozicije u inovacijama za stvaranje tržišta: Komisija predlaže osnivanje Europskog vijeća za inovacije koje će biti jedinstveno kontaktno mjesto za tehnologije s velikim potencijalom i napredne tehnologije te inovativna poduzeća s potencijalom za povećanje. Europsko vijeće za inovacije nastavak je pilot-faze u razdoblju od 2018. do 2020. s proračunom od 2,7 milijardi EUR , a cilj mu je pridonijeti prepoznavanju i poticanju brzih, visokorizičnih inovacija s velikim potencijalom za stvaranje potpuno novih tržišta.
• Pokretanje niza europskih zadaća u području istraživanja i inovacija s hrabrim, ambicioznim ciljevima i velikom europskom dodanom vrijednošću u područjima koja će se odrediti u suradnji s državama članicama, dionicima i građanima. One bi mogle, među ostalim, obuhvatiti borbu protiv raka, čist promet i oceane bez plastičnog otpada. Zadaćama će se poticati ulaganja i sudjelovanje svih sektora i znanstvenih disciplina u zajedničkom rješavanju izazova, Njima bi se trebale stvoriti sinergije sa strategijama istraživanja i inovacija na razini država članica te regionalnoj i lokalnoj razini.

Kontekst

Iako u njoj živi svega 7 % svjetskog stanovništva, Europa ostvaruje 20 % svjetskog ulaganja u istraživanje i razvoj, objavljuje trećinu svih visokokvalitetnih znanstvenih publikacija te ima vodeći položaj u svijetu u industrijskim sektorima kao što su farmaceutski proizvodi, kemikalije, strojarstvo i moda.

Europa je relativno snažna u dodavanju vrijednosti postojećim proizvodima, uslugama i postupcima ili održavanju njihove vrijednosti, što se naziva postupnim inovacijama. Svjedočili smo tome u raznovrsnim sektorima kao što su svemir, aeronautika, farmaceutski proizvodi, elektronika, obnovljivi izvori energije, bioindustrija i napredna proizvodnja. Ostvarili smo napredak u pružanju potpore inovacijama putem ključnih razvojnih tehnologija kao što su robotika, fotonika i biotehnologija. Te se tehnologije mogu upotrijebiti i primijeniti u mnogim industrijskim sektorima te su ključne za odgovor na glavne društvene izazove.

Međutim, Europa u mnogim područjima ipak zaostaje. Poduzeća iz EU-a troše manje na inovacije nego njihovi konkurenti (1,3 % BDP-a u odnosu na 1,6 % u Kini, 2 % u SAD-u, 2,6 % u Japanu i 3,3 % u Južnoj Koreji). Poduzetnički kapital u Europi je i dalje nedovoljno razvijen. Godine 2016. u EU-u je investirano oko 6,5 milijardi EUR poduzetničkog kapitala u odnosu na 39,4 milijarde EUR u SAD-u. Fondovi poduzetničkog kapitala u Europi su premali i u prosjeku iznose 56 milijuna EUR u usporedbi sa 156 milijuna EUR u SAD-u. Zbog toga se poduzeća sele u ekosustave u kojima imaju bolje šanse za brzi rast. U EU sjedište ima samo 26 novoosnovanih „jednoroga“ (novoosnovana poduzeća vrijedna više od jedne milijarde USD) u usporedbi sa 109 u SAD-u i 59 u Kini. Javna ulaganja diljem EU-a manja su od ciljanih 3 % BDP-a, a intenzitet istraživanja i razvoja neujednačen je među regijama EU-a te su ulaganja i istraživanje uvelike koncentrirani u zapadnoj Europi. Isto tako, 40 % radne snage u Europi nema potrebne digitalne vještine.

Inovacije temeljene na tehnologiji, digitalizacija i veliki svjetski trendovi poput umjetne inteligencije i kružnoga gospodarstva nude nam velike mogućnosti, no istodobno stvaraju nove izazove. Globalna konkurencija raste i dovodi u pitanje vodeći položaj Europe u ključnim industrijskim sektorima. Europa mora ojačati svoju sposobnost za inovacije kako bi održala i poboljšala europski način života.