Europska komisija danas je predstavila mjere kojima će se državama članicama pomoći da odgovore na potrebe osoba koje bježe od rata protiv Ukrajine i ukrajinskog naroda. Od početka neizazvane i neopravdane ruske invazije u samo četiri tjedna u Europsku je uniju pristiglo oko 3,5 milijuna ljudi, uglavnom žena i djece. Procjenjuje se da je još 6,5 milijuna ljudi raseljeno unutar Ukrajine. Dobrodošlica Unije onima koji su stigli na njezino područje iskazana je prvom aktivacijom Direktive o privremenoj zaštiti, kojom im je pružena brza pomoć i zajamčen jasan pravni status. Osim izravne potpore u obliku pomoći na granicama, prihvata i civilne zaštite, Unija danas poduzima daljnje mjere kako bi državama članicama pomogla da korisnicima omoguće da doista iskoriste svoje pravo na pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, smještaju i radnim mjestima – glavnim elementima europskog načina života.
Dostupna potpora uključuje:
- Posebnu zaštitu za djecu: djeci se mora zajamčiti da brzo ostvare svoja prava, bez diskriminacije. Ključno je da se registriraju odmah po dolasku u Uniju. Strategijom EU-a o pravima djeteta utvrđen je sveobuhvatan okvir za zaštitu i ostvarivanje prava djeteta. Nacionalni koordinatori u okviru europskog jamstva za djecu imaju ključnu ulogu u poticanju i koordinaciji napora na nacionalnoj razini te suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima. U tom se kontekstu posebna pozornost posvećuje djeci iz ustanova (npr. sirotišta) i djeci koja su izložena riziku od trgovine ljudima i otmice. Osim toga, Komisija priprema posebne standardne operativne postupke za transfere maloljetnika bez pratnje.
- Pristup obrazovanju: jedan je od prioriteta pomoći učenicima, studentima, učiteljima i nastavnicima u ovim teškim vremenima. Komisija će povezati države članice da razmjenjuju iskustva i utvrde koje je mjere potrebno poduzeti za nastavak obrazovanja raseljene djece. Platforma School Education Gateway poslužit će kao jedinstvena točka za pristup obrazovnim materijalima iz Ukrajine i materijalima država članica na ukrajinskom jeziku. Ključno je i iskoristiti sposobnosti ukrajinskih učitelja i nastavnika koji su stigli u Europu. Zajednica eTwinning može pomoći pružiti potporu učiteljima i nastavnicima u okviru skupina kreiranih u sigurnom prostoru te platforme. Fleksibilnost u okviru programa financiranja Erasmus+ iskoristit će se za potporu obrazovanju studenata izbjeglica i integraciji zaposlenika visokih učilišta koji bježe od rata.
- Pristup zdravstvenoj skrbi: zahvaljujući mehanizmu solidarnosti koji je uspostavila Komisija, osobe kojima je hitno potrebno specijalizirano bolničko liječenje mogu brzo otputovati na liječenje iz jedne države članice u drugu i u tu je svrhu već dostupno 10 000 kreveta. ECDC prati zdravstveno stanje na terenu i izdao je smjernice o sprečavanju i kontroli zaraznih bolesti. Nadalje, Komisija preko HERA-e podupire opskrbu cjepivima, s posebnim naglaskom na cijepljenju djece. Naposljetku, poduzet će se ciljane mjere za zaštitu mentalnog zdravlja i posttraumatski oporavak osoba koje bježe od rata, kao što je uspostava mreže stručnjaka za mentalno zdravlje koji govore ukrajinski jezik.
- Pristup radnim mjestima: države članice pozivaju se da poduzmu mjere kako bi izbjeglicama pomogle da brzo ostvare svoje pravo na rad i strukovno osposobljavanje. Među ostalim, treba ih informirati o njihovim pravima u skladu s Direktivom o privremenoj zaštiti, pružiti im jezičnu ili poslovnu potporu te omogućiti pristup skrbi za djecu, pri čemu javne službe za zapošljavanje imaju važnu ulogu posrednika na tržištu rada. Komisija je dodala ukrajinski jezik u alat EU-a za profiliranje vještina državljana trećih zemalja kako bi se Ukrajincima koji se žele zaposliti ili nastaviti s obrazovanjem pomoglo da predstave svoje vještine i pronađu prilike i smjernice za daljnje korake. Komisija će također uspostaviti novu bazu talenata za spajanje vještina sa slobodnim radnim mjestima. Ostale Komisijine inicijative u tom području uključuju izradu novih smjernica za lakše priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u Ukrajini i suradnju sa socijalnim partnerima radi informiranja privatnog sektora o pravima u okviru privremene zaštite i dostupnim programima.
- Pristup smještaju i stanovanju: kako bi se odgovorilo na najhitnije potrebe za odgovarajućim smještajem, novom inicijativom za „sigurne domove” pružit će se potpora Europljanima koji stavljaju na raspolaganje svoje domove te mobilizirati ciljana financijska sredstva i internetski resursi. Osim toga, mobilizirat će se Fond za azil, migracije i integraciju te fondovi kohezijske politike kako bi se ojačali javni sustavi prihvata. Dugoročno gledano, Europski fond za regionalni razvoj pomoći će u osiguravanju socijalnog stanovanja za obitelji i pojedince u zajednici, a iz njega se može financirati i kupnja i obnova smještaja. Sredstvima Europskog socijalnog fonda može se poduprijeti pružanje usluga u zajednici i smještaj, posebno za osobe s posebnim potrebama, osobe s invaliditetom, djecu i starije osobe.
Solidarnost na djelu
Komisija je uspostavila platformu za solidarnost, koja okuplja države članice i agencije Unije radi pružanja koordinirane potpore državama članicama kojima je potrebna. Platforma će pomoći u organiziranju transfera osoba unutar Unije u države članice koje imaju prihvatne kapacitete, a može i olakšati otvaranje putova prema zemljama izvan Unije s već velikim ukrajinskim zajednicama, kao što su Kanada ili Ujedinjena Kraljevina. Solidarnost je pokazao i privatni sektor. Mnoga prijevozna poduzeća organiziraju humanitarne vlakove i daju besplatne karte osobama koje bježe od rata. Unija pomaže u repatrijaciji neukrajinskih državljana koji su se zatekli u ratu u Ukrajini. Prvi su put organizirani humanitarni dobrovoljni letovi za vraćanje iz Poljske u Tadžikistan i Kirgistan uz potporu Frontexa.
Brza i fleksibilna rješenja za potporu solidarnosti
Komisija je poduzela hitne mjere kako bi pomogla mobilizirati financijsku potporu državama članicama koje su primile osobe koje bježe od rata u Ukrajini. To uključuje prijedlog o kohezijskom djelovanju za izbjeglice u Europi (CARE) i izmjene fondova za unutarnje poslove za razdoblje 2014. – 2020. Posebnom potporom u okviru Instrumenta za tehničku potporu državama članicama pružit će se pomoć u izgradnji institucionalnih i operativnih kapaciteta za prihvat izbjeglica iz Ukrajine, čime će se poboljšati njihova socijalna i ekonomska integracija te na najbolji mogući način iskoristiti dostupna sredstva Unije kako bi se osigurao smještaj za obitelji ili djecu bez pratnje. Osim toga, države članice mogu iskoristiti dostupna sredstva u okviru inicijative REACT-EU, posebno njezinu tranšu za 2022. u iznosu do 10 milijardi eura. Radi potpore državama članica, ponajprije onima koje su najbliže granici Unije s Ukrajinom, stavit će se na raspolaganje 3,4 milijarde eura u obliku pretfinanciranja u okviru inicijative REACT-EU radi što bržeg pristupa sredstvima. Znatna financijska sredstva dostupna su i u okviru dogovorenog financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. iz fondova za unutarnje poslove i fondova za kohezijsku politiku.
Izjave članova kolegija
Potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica izjavila je: Otprilike polovina izbjeglica pristiglih od početka rata su djeca. Ta su djeca doživjela traumu i život im se preko noći iz temelja promijenio. Naša je dužnost i odgovornost da ih na odgovarajući način zbrinemo, uključujući djecu s invaliditetom. Prvi je prioritet da im omogućimo prostor u kojem se mogu osjećati sigurno i dobiti brz i nediskriminirajući pristup psihosocijalnoj potpori, zdravstvenoj skrbi, prehrani i obrazovanju. Maloljetnike bez pratnje, djecu odvojenu od roditelja i djecu koja su ostala bez roditelja treba odmah registrirati i staviti im na raspolaganje potporu službi za zaštitu djece kako bi ne bi postali žrtve trgovine ljudima i zlostavljanja. Ovom Komunikacijom poduzimamo konkretne mjere u najboljem interesu te djece, kojima ćemo ih poduprijeti na svakom koraku.
Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio je: Direktiva o privremenoj zaštiti sada je aktivirana i milijunima ljudi omogućuje izravan pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, radnim mjestima i stanovanju. Komisija danas predstavlja skup dodatnih mjera kojima će se državama članicama pomoći da ta prava zažive u praksi. Od uspostave platforme za školske sadržaje do mehanizma solidarnosti za medicinske transfere unutar Unije, baze talenata EU-a za tražitelje zaposlenja i inicijative za sigurne domove, pretočit ćemo dobru volju Europljana u praktičnu pomoć milijunima ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson izjavila je: Milijuni ljudi su prognani. Sve izraze solidarnosti moramo brzo pretočiti u djelo. Već je pokrenuta nova platforma za solidarnost, koja će nam omogućiti da uskladimo kapacitete država članica s potrebama. Osobama koje bježe od rata mora se hitno omogućiti ponovno ostvarenje njihovih prava. Moraju se moći zaposliti, pristupiti zdravstvenoj skrbi, imati siguran krov nad glavom i školovati svoju djecu.
Kontekst
U kontekstu neizazvane i neopravdane ruske vojne invazije na Ukrajinu Unija pruža izravnu humanitarnu pomoć, hitnu pomoć za civilnu zaštitu, potporu na granicama te jasan pravni status za osobe koje bježe od rata, koji im omogućuje da odmah dobiju zaštitu u EU-u.
Današnja Komunikacija temelji se na odluci od 4. ožujka o uvođenju privremene zaštite za osobe koje bježe od rata, kojom im se daje pravo na smještaj, zdravstvenu skrb, pristup tržištu rada i obrazovanju. Njome se dopunjuju operativne smjernice Komisije za potporu državama članicama u primjeni Direktive o privremenoj zaštiti. Njome se dopunjuju i operativne smjernice Komisije o upravljanju vanjskim granicama, čija je svrha pomoći službenicima graničnog nadzora u državama članicama u učinkovitom upravljanju dolascima na granicama s Ukrajinom.
Više informacija
Komunikacija „Prihvat osoba koje bježe od rata u Ukrajini: priprema Unije za zadovoljavanje potreba”
Internetska stranica – Solidarnost EU-a s Ukrajinom
Internetska stranica – Informacije za osobe koje bježe od rata u Ukrajini
Pojedinosti
- Datum objave
- 24. ožujka 2022.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj