Ukrajina: EU jača solidarnost s osobama u bijegu od rata

Komisija je danas predstavila znatnu potporu koju će EU staviti na raspolaganje kako bi se pomoglo osobama koji bježe od rata u Ukrajini i državama članicama EU-a koje ih primaju. U kontekstu neizazvane i neopravdane ruske vojne invazije na Ukrajinu Europa pokazuje solidarnost potporom u obliku humanitarne pomoći, hitne pomoći za civilnu zaštitu, potpore na granicama te jasnog pravnog statusa koji osobama koje bježe od rata omogućuje da odmah dobiju zaštitu u EU-u.

Pomoć je dostupna u obliku:

• humanitarne pomoći: Kako je najavila predsjednica von der Leyen, 500 milijuna eura izdvojit će se iz proračuna EU-a za ublažavanje tragičnih humanitarnih posljedica rata u Ukrajini i izvan nje. Od tog iznosa, humanitarna pomoć u iznosu od 90 milijuna eura (85 milijuna eura za Ukrajinu i 5 milijuna eura za Moldovu) već je na putu kako bi se osigurala hrana, voda, zdravstvena skrb i sklonište te zadovoljile osnovne potrebe najugroženijih osoba. Dosad najvećom hitnom aktivacijom Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu milijuni predmeta, uključujući vozila, medicinski pribor, šatore, pokrivače i vreće za spavanje, već su dospjeli do onih kojima su potrebni u Ukrajini, a daljnja se pomoć pruža susjednoj Moldovi, Poljskoj i Slovačkoj radi potpore svima onima koji bježe od rata.
• potpore za upravljanje granicama: Komisija je izdala operativne smjernice kako bi službenicima graničnog nadzora država članica pomogla da učinkovito upravljaju dolascima na granici s Ukrajinom i skrate vrijeme čekanja uz održavanje visoke razine sigurnosti. Potporu državama članicama pružaju i agencije EU-a, koje su na raspolaganje stavile dodatno osoblje i stručno znanje. Primjerice, na granici EU-a i Ukrajine te Moldove i Ukrajine raspoređeno je 49, a u Rumunjskoj 162 člana osoblja Frontexa. Moldova će primiti i 15 milijuna eura dodatne pomoći za upravljanje situacijom.
• zaštite osoba u bijegu i potpore kapacitetima za prihvat: EU se u rekordnom vremenu jednoglasno dogovorio o aktivaciji Direktive o privremenoj zaštiti kako bi se ugroženim osobama pružila jasnoća i sigurnost, npr. prava na socijalnu skrb i pristup tržištu rada i obrazovanju. Solidarnost među državama članicama glavno je obilježje tog pristupa. Komisija će koordinirati „platformu za solidarnost” na kojoj države članice mogu razmjenjivati informacije o kapacitetima za prihvat. Fondovi za unutarnje poslove za razdoblje 2021. – 2027. bit će izvor znatnih dodatnih sredstava za države članice kako bi osigurale odgovarajuće prihvatne objekte i učinkovite postupke azila. Komisija predlaže i produljenje razdoblja izvršenja sredstava koja su državama članicama dostupna iz Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2014. – 2020., čime bi se mobilizirala dodatna potpora od oko 420 milijuna eura. Komisija će na portalu Europa objaviti informacije kako bi građanima i privatnom sektoru pomogla da osobama koje bježe od rata pruže potporu putem provjerenih organizacija i da ta potpora odgovara potrebama.
• mjere kohezijske politike za izbjeglice u Europi: Komisija donosi i zakonodavni prijedlog o kohezijskom djelovanju za izbjeglice u Europi (CARE), koji će omogućiti dodatnu fleksibilnost i financiranje širokog raspona mjera potpore za osobe koje bježe iz Ukrajine sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD). Na primjer, ti se kohezijski fondovi mogu iskoristiti za ulaganja u obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje, zdravstvene usluge i usluge skrbi o djeci, a u slučaju FEAD-a za osnovnu materijalnu pomoć, kao što su hrana i odjeća. Radi dodatne potpore državama članicama, izvanredna stopa sufinanciranja od 100 % koja se primjenjivala u kontekstu pandemije produljit će se za godinu dana. Osim toga, na raspolaganju je i iznos od 10 milijardi eura iz Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) za 2022. koji se odmah može upotrijebiti za financiranje mjera potpore osobama koje bježe iz Ukrajine.

Izjave članova Kolegija:

Visoki predstavnik / potpredsjednik Josep Borrell izjavio je: Proživljavamo najmračnije trenutke u Europi od Drugog svjetskog rata. Civili su glavne žrtve Putinova bezumnog rata protiv Ukrajine. EU će podupirati i štititi one koji bježe od ruske agresije, bez obzira na njihovo državljanstvo i bez obzira na to odakle dolaze. EU će mobilizirati i sve svoje instrumente kako bi pomogao onima koji im pružaju utočište. 

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas rekao je: Na granicama smo svjedočili nevjerojatno dirljivim scenama u kojima su nacionalni dužnosnici, civilno društvo i obični građani pritjecali u pomoć osobama pristiglima iz Ukrajine. Europska unija podržava takve napore svim dostupnim instrumentima, osobljem i financijskim sredstvima. Aktivacija Direktive o privremenoj zaštiti jasan je i vrlo konkretan izraz potpore onima koji bježe od rata u Ukrajini. Danas mobiliziramo i dodatna financijska sredstva kako bismo pomogli državama članicama u tim naporima.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson izjavila je: Solidarnost Europljana i država članica prema ljudima koji bježe od rata u Ukrajini dobrodošla je utjeha u ovim teškim vremenima. Taj sam duh osobno vidjela u Siretu u Rumunjskoj i u Medyki u Poljskoj, ali prisutan je i drugdje u EU-u. Kad djelujemo zajednički, djelujemo učinkovito, a time štitimo i ljude koji bježe od rata u Ukrajini. To je Europa u svojem najboljem izdanju: pruža potrebnu privremenu zaštitu i sredstva za njezino financiranje.

Povjerenik za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič rekao je: Najveća žrtva ove brutalne vojne agresije nedužni su ljudi koji žive u Ukrajini. EU i njegove države članice bez prestanka rade na pružanju hitne pomoći Ukrajini i zemljama koje su izravno pogođene priljevom migranata. Istodobno pružamo životno važnu pomoć humanitarnim partnerima na terenu kako bi stigla do ljudi kojima je potrebna. Ključno je da agresija odmah prestane jer humanitarna situacija svakim danom postaje sve kritičnija.

Povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi izjavio je: S ruskom invazijom na Ukrajinu rat se nažalost vratio u Europu i u ovim najmračnijim trenucima moramo pomoći Ukrajini, ali i pogođenim susjedima. Prvu smo hitnu pomoć već osigurali, a u okviru iznosa od 500 milijuna eura hitno pripremamo paket pomoći u vrijednosti od 330 milijuna eura namijenjene i onima koji su u Ukrajini i onima koji su bili prisiljeni iz nje pobjeći, a posebno djeci i starijim osobama. Radimo na dugoročnijim ciljevima, od energetske sigurnosti do gospodarskog oporavka i otpornosti.

Kontekst

Ruske oružane snage 24. veljače pokrenule su masovnu invaziju na Ukrajinu. Zbog te neizazvane i neopravdane agresije znatna područja ukrajinskog teritorija sada su ratna područja iz kojih mnogi bježe. Jačanjem humanitarne pomoći za Ukrajinu te financijske i operativne potpore državama članicama i Moldovi, EU i njegove države članice pružaju zaštitu osobama koje bježe od rata u Ukrajini. EU je brzo i odlučno reagirao na rusku agresiju i donošenjem teških sankcija s golemim posljedicama za Rusiju.

EU će i dalje biti ujedinjen u solidarnosti s Ukrajinom i Ukrajincima. Komisija će nastaviti pružati potporu, među ostalim osiguravajući da u svim državama članicama i Moldovi postoji odgovarajuća razina pripremljenosti i dugoročni fokus na rezultatima kako bi se mogle ispuniti nove potrebe.

Više informacija

Komunikacija o europskoj solidarnosti s izbjeglicama i osobama koje bježe od rata u Ukrajini

Internetska stranica – Solidarnost EU-a s Ukrajinom

Internetska stranica – Premještanje u EU: informacije za osobe koje bježe od rata u Ukrajini

Priopćenje za medije – Ukrajina: sredstva iz kohezijskih fondova za potporu osobama koji bježe od ruske invazije na Ukrajinu

Pitanja i odgovori o prijedlogu o kohezijskom djelovanju za izbjeglice u Europi (CARE)