Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak14 travanj 2021Predstavništvo u Hrvatskoj

Tim Europa povećao je službenu razvojnu pomoć na 66,8 milijardi eura kao vodeći svjetski donator u 2020.

EU i njegovih 27 država članica znatno su 2020. povećali službenu razvojnu pomoć partnerskim zemljama, na 66,8 milijardi eura. Prema preliminarnim podacima koje je danas objavio Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj...

Tim Europa povećao je službenu razvojnu pomoć na 66,8 milijardi eura kao vodeći svjetski donator u 2020.

Povjerenica za međunarodna partnerstva Jutta Urpilainen izjavila je: Tim Europa je u odnosu na prošlu godinu izdvojio znatno veća sredstva za službenu razvojnu pomoć. To je ključno u vrijeme kad se toliko ljudi u partnerskim zemljama nalazi u teškim zdravstvenim, ekonomskim i socijalnim okolnostima uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19. Najnoviji podaci pokazuju da smo, 10 godina prije zadanog roka za ispunjenje obveze izdvajanja 0,7 % našeg ukupnog BND-a za službenu razvojnu pomoć, odlučniji nego ikad to postići.

U 2020. je u odnosu na godinu prije 17 država članica povećalo nominalno izdvajanje za službenu razvojnu pomoć, najviše Njemačka (+3,31 milijarda eura), Francuska (+1,499 milijardi eura) i Švedska (+921 milijun eura), a uz njih i Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Danska, Finska, Mađarska, Latvija, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Službena razvojna pomoć institucija EU-a (Europske komisije i EIB-a) nominalno se 2020. povećala za 3,7 milijardi eura (27 %). U odnosu na nacionalni BND bila je barem 0,01 postotni bod viša u 15 država članica: Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Latviji, Malti, Rumunjskoj, Slovačkoj, Španjolskoj i Švedskoj. U Cipru i Grčkoj se, izražena kao udio u BND-u, smanjila za barem 0,01 postotni bod.

Kao odgovor na pandemiju koronavirusa, EU, njegove države članice i europske financijske institucije su s Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj udružili financijska sredstva kao Tim Europa te 2020. mobilizirali više od 40 milijardi eura potpore partnerskim zemljama. Od toga je 65 % već isplaćeno 2020. kao potpora za neposredne humanitarne potrebe – zdravstvo, vodoopskrbu, sanitarne uvjete i prehranu te za ublažavanje socijalnih i gospodarskih posljedica pandemije. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 nezapamćena je i stvara velik pritisak na javne financije i održivost duga mnogih zemalja u razvoju, što utječe na njihovu sposobnost da ostvare ciljeve održivog razvoja. Zbog toga je predsjednica von der Leyen u svibnju 2020. pozvala na inicijativu za globalni oporavak, kojom bi se otplata duga i ulaganja povezali s ciljevima održivog razvoja radi promicanja zelenog, digitalnog, pravednog i otpornog oporavka. Cilj je inicijative za globalni oporavak prelazak na političke odluke kojima se podupiru zelena i digitalna tranzicija, socijalna uključivost i ljudski razvoj, uz povećanje održivosti duga u partnerskim zemljama.

Službena razvojna pomoć jedan je od izvora financiranja za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Međutim, svi takvi izvori trebali bi biti transparentniji. Kao važan korak u tom smjeru, podaci o ukupnoj službenoj potpori za održivi razvoj (TOSSD) prikupljeni su i objavljeni prvi put, čime se povećava transparentnost svih službeno podržanih resursa namijenjenih ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, uključujući suradnju jug-jug, potporu globalnim javnim dobrima kao što su istraživanje cjepiva i ublažavanje klimatskih promjena te privatna financijska sredstva mobilizirana službenim intervencijama.

Pojedinosti

Datum objave
14 travanj 2021
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj