Tim Europa povećao je službenu razvojnu pomoć na 66,8 milijardi eura kao vodeći svjetski donator u 2020.

Povjerenica za međunarodna partnerstva Jutta Urpilainen izjavila je: Tim Europa je u odnosu na prošlu godinu izdvojio znatno veća sredstva za službenu razvojnu pomoć. To je ključno u vrijeme kad se toliko ljudi u partnerskim zemljama nalazi u teškim zdravstvenim, ekonomskim i socijalnim okolnostima uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19. Najnoviji podaci pokazuju da smo, 10 godina prije zadanog roka za ispunjenje obveze izdvajanja 0,7 % našeg ukupnog BND-a za službenu razvojnu pomoć, odlučniji nego ikad to postići.

U 2020. je u odnosu na godinu prije 17 država članica povećalo nominalno izdvajanje za službenu razvojnu pomoć, najviše Njemačka (+3,31 milijarda eura), Francuska (+1,499 milijardi eura) i Švedska (+921 milijun eura), a uz njih i Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Danska, Finska, Mađarska, Latvija, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Službena razvojna pomoć institucija EU-a (Europske komisije i EIB-a) nominalno se 2020. povećala za 3,7 milijardi eura (27 %). U odnosu na nacionalni BND bila je barem 0,01 postotni bod viša u 15 država članica: Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Latviji, Malti, Rumunjskoj, Slovačkoj, Španjolskoj i Švedskoj. U Cipru i Grčkoj se, izražena kao udio u BND-u, smanjila za barem 0,01 postotni bod.

Kao odgovor na pandemiju koronavirusa, EU, njegove države članice i europske financijske institucije su s Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj udružili financijska sredstva kao Tim Europa te 2020. mobilizirali više od 40 milijardi eura potpore partnerskim zemljama. Od toga je 65 % već isplaćeno 2020. kao potpora za neposredne humanitarne potrebe – zdravstvo, vodoopskrbu, sanitarne uvjete i prehranu te za ublažavanje socijalnih i gospodarskih posljedica pandemije. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 nezapamćena je i stvara velik pritisak na javne financije i održivost duga mnogih zemalja u razvoju, što utječe na njihovu sposobnost da ostvare ciljeve održivog razvoja. Zbog toga je predsjednica von der Leyen u svibnju 2020. pozvala na inicijativu za globalni oporavak, kojom bi se otplata duga i ulaganja povezali s ciljevima održivog razvoja radi promicanja zelenog, digitalnog, pravednog i otpornog oporavka. Cilj je inicijative za globalni oporavak prelazak na političke odluke kojima se podupiru zelena i digitalna tranzicija, socijalna uključivost i ljudski razvoj, uz povećanje održivosti duga u partnerskim zemljama.

Službena razvojna pomoć jedan je od izvora financiranja za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Međutim, svi takvi izvori trebali bi biti transparentniji. Kao važan korak u tom smjeru, podaci o ukupnoj službenoj potpori za održivi razvoj (TOSSD) prikupljeni su i objavljeni prvi put, čime se povećava transparentnost svih službeno podržanih resursa namijenjenih ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, uključujući suradnju jug-jug, potporu globalnim javnim dobrima kao što su istraživanje cjepiva i ublažavanje klimatskih promjena te privatna financijska sredstva mobilizirana službenim intervencijama.