Temeljita preobrazba prometa: Komisija predstavlja svoj plan za zelenu, pametnu i cjenovno pristupačnu mobilnost

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, rekao je: Ako želimo ostvariti naše klimatske ciljeve, emisije iz prometnog sektora moraju se kontinuirano smanjivati. Današnjom strategijom promijenit će se način kretanja ljudi i robe u Europi i olakšati kombiniranje različitih načina prijevoza u jednom putovanju. Postavili smo ambiciozne ciljeve za cijeli prometni sustav kako bismo osigurali održiv, pametan i otporan oporavak od krize uzrokovane COVID-om 19.

Povjerenica za promet Adina Vălean izjavila je: Promet je okosnica koja povezuje europske građane i poduzeća i stoga je važan za sve nas. Digitalne tehnologije mogle bi u potpunosti promijeniti način na koji se krećemo, a naša mobilnost postati pametnija, učinkovitija i zelenija. Osim toga, poduzećima moramo osigurati stabilan okvir za zelena ulaganja u idućim desetljećima. Provedbom Strategije stvorit ćemo učinkovitiji i otporniji prometni sustav, koji je na dobrom putu prema smanjenju emisija u skladu s ciljevima europskog zelenog plana.

Ključne etape za pametnu i održivu budućnost

Svi načini prijevoza moraju postati održiviji, uz veću dostupnost zelenih alternativnih opcija i odgovarajuće poticaje za poticanje tranzicije. Konkretne ključne etape pomoći će da se europski prometni sustav održi na pravom putu prema pametnoj i održivoj budućnosti.

Do 2030.:

• europskim cestama vozit će najmanje 30 milijuna automobila bez emisija
• sto europskih gradova bit će klimatski neutralno
• na europskoj razini udvostručit će se željeznički promet velikih brzina
• planirano kolektivno putovanje za putovanja kraća od 500 km trebalo bi biti ugljično neutralno
• automatizirana mobilnost uvodit će se u velikim razmjerima
• plovila s nultom stopom emisija bit će spremna za tržište.

Do 2035.:

• veliki zrakoplovi s nultom stopom emisija bit će spremni za tržište.

Do 2050.:

• gotovo svi automobili, kombiji, autobusi i nova teška vozila bit će bez emisija
• željeznički teretni promet udvostručit će se
• potpuno operativna, multimodalna transeuropska prometna mreža (TEN-T) za održiv i pametan promet uz brzu povezivost.

Deset ključnih područja djelovanja za ostvarivanje vizije

Kako bi se naši ciljevi realizirali, u Strategiji su utvrđene ukupno 82 inicijative u deset ključnih područja djelovanja („vodeće inicijative”), od kojih svaka sadržava konkretne mjere.

Održiv promet

Planiraju se sljedeće mjere za povećanje održivosti prometa:

• znatno povećanje broja vozila, plovila i zrakoplova s nultom stopom emisija, veća upotreba obnovljivih izvora energije i niskougljičnih goriva te uvođenje povezane infrastrukture, primjerice postavljanjem tri milijuna javnih stanica za punjenje do 2030.
• stvaranje zračnih i morskih luka bez emisija, primjerice provedbom novih inicijativa za promicanje održivih zrakoplovnih i brodskih goriva
• zdrava i održiva međugradska i gradska mobilnost, među ostalim udvostručenjem željezničkog prometa velikih brzina i razvojem dodatne biciklističke infrastrukture tijekom sljedećih deset godina
• ekologizacija prijevoza tereta, primjerice udvostručenjem željezničkog prijevoza tereta do 2050.
• određivanje cijena ugljika i pružanje boljih poticaja korisnicima, primjerice provedbom sveobuhvatnog skupa mjera za pravedno i učinkovito određivanje cijena u svim vrstama prijevoza.

Pametan promet

Ako se uspostave za to odgovarajući uvjeti, inovacije i digitalizacija oblikovat će kretanje putnika i tereta u budućnosti. U Strategiji se u tu svrhu predviđa sljedeće:

• povezana i automatizirana multimodalna mobilnost, primjerice putnici će moći kupovati karte za multimodalna putovanja, a teret će se bez poteškoća prevoziti različitim vrstama prijevoza
• poticanje inovacija i upotrebe podataka i umjetne inteligencije za pametniju mobilnost, među ostalim podupiranjem uvođenja bespilotnih letjelica te daljnjim mjerama za izgradnju zajedničkog europskog prostora za podatke o mobilnosti.

Otporan promet

Promet je jedan od sektora koji su najteže pogođeni pandemijom COVID-a 19 pa se brojna poduzeća u tom sektoru suočavaju s golemim operativnim i financijskim poteškoćama. Komisija se stoga obvezuje na sljedeće:

• jačanje jedinstvenog tržišta, primjerice intenzivnije će se raditi i ulagati u dovršetak transeuropske prometne mreže (TEN-T) do 2030., a oporavak sektora podupirat će se većim javnim i privatnim ulaganjima u modernizaciju flota u svim vrstama prijevoza
• pravedna mobilnost za sve, primjerice osigurat će se pristupačnost i dostupnost nove mobilnosti u svim regijama i za sve putnike, uključujući one sa smanjenom pokretljivošću, te povećati privlačnost sektora za radnike
• povećanje sigurnosti i zaštite u prometu za sve vrste prijevoza, među ostalim smanjenjem broja smrtnih slučajeva na gotovo nulu do 2050.

Kontekst

Budući da promet čini oko 5 % BDP-a EU-a i zapošljava više od 10 milijuna ljudi u Europi, prometni je sustav iznimno važan za europska poduzeća i globalne lance opskrbe. Ipak, naše društvo snosi i negativne posljedice prometa, kao što su emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, buka, prometne nesreće i zagušenje. Emisije iz prometa čine otprilike jednu četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u.

Poticaj za preobrazbu dolazi u vrijeme kada se cijeli sektor još uvijek suočava s posljedicama koronavirusa. Veća javna i privatna ulaganja u modernizaciju i ekologizaciju naših flota i infrastrukture te jačanje jedinstvenog tržišta omogućit će nam da europski promet postane održiviji, ali i globalno konkurentniji i otporniji na sve buduće šokove.

Ipak, pritom nitko ne smije biti zapostavljen: važno je da mobilnost bude dostupna i pristupačna svima, da ruralne i udaljene regije ostanu povezane te da prometni sektor osigurava dobre socijalne uvjete i privlačna radna mjesta.

Više informacija

Strategija za održivu i pametnu mobilnost

Radni dokument službi Komisije

Zakonodavni akcijski plan

Pitanja i odgovori – Pametna i održiva strategija mobilnosti

Informativni članak – Sektor prometa i mobilnosti

Videozapis