Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
  • Novinski članak
  • 18. rujna 2020.
  • Predstavništvo u Hrvatskoj
  • Predviđeno vrijeme čitanja: 5 min

Stanje Unije: novi akcijski plan za odlučan iskorak u borbi protiv rasizma

U svojem govoru o stanju Unije 16. rujna 2020. predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Napredak u borbi protiv rasizma i mržnje krhak je – teško ga je ostvariti, a tako lako izgubiti. Sada je trenutak za promjene. Za izgradnju istinski...

Stanje Unije: novi akcijski plan za odlučan iskorak u borbi protiv rasizma

U svojem govoru o stanju Unije 2020. predsjednica von der Leyen najavila je novi akcijski plan Unije protiv rasizma, kojim se utvrđuje niz mjera za sljedećih pet godina. Komisija će, među ostalim, osigurati da države članice u potpunosti provedu relevantno zakonodavstvo Unije i, prema potrebi, dodatno ojačaju pravni okvir, posebno u područjima koja još nisu obuhvaćena zakonodavstvom o nediskriminaciji, kao što je izvršavanje zakonodavstva. Komisija usto poziva države članice da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste sva sredstva koja su im na raspolaganju, posebno financijska sredstva dostupna u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a i instrumenta Next Generation EU. Akcijskim planom okupljaju se akteri na svim razinama kako bi se učinkovitije borili protiv rasizma u Europi, među ostalim donošenjem nacionalnih akcijskih planova za borbu protiv rasizma.

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová rekla je: „Došao je trenutak istine. Prosvjedi su poslali jasnu poruku – moramo djelovati sada. Neće biti lako, ali nemamo izbora. Pojačat ćemo napore i prema potrebi postrožiti zakonodavstvo. Komisija će prilagoditi svoju politiku zapošljavanja, koja će biti ogledalo europskog društva.”

Povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli izjavila je: „U demokratskim društvima nema mjesta za rasnu diskriminaciju i rasizam bilo koje vrste. Svi se moramo založiti za to da nam društva budu antirasistička. Ovim akcijskim planom potvrđujemo da rasizam nije samo stvar pojedinaca, nego je i strukturni problem. Stoga ga moramo ukloniti na svim razinama upravljanja kako bismo došli do odlučnog iskoraka. Zbog toga se, među ostalim, bavimo izvršavanjem zakonodavstva, društvenim stavovima, stereotipima i gospodarskim problemima te potičemo države članice da donesu svoje akcijske planove za borbu protiv rasizma.

Potrebne su dodatne mjere: koordinacija, informiranje javnosti te izvršavanje nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva Unije

Akcijskim planom EU-a za borbu protiv rasizma za razdoblje 2020. – 2025. utvrđuje se niz mjera za tu borbu putem zakonodavstva Unije, ali i drugim sredstvima: suradnjom s državama članicama, primjerice s nacionalnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva, medijima i civilnim društvom; iskorištavanjem dostupnih i budućih instrumenata Unije te razmatranjem ljudskih resursa Komisije. Među ostalim, akcijskim planom trebalo bi se postići sljedeće:

  • Bolje izvršavanje zakonodavstva Unije – Unija ima snažan pravni okvir za borbu protiv diskriminacije, rasizma i ksenofobije, ali postoji jasna potreba za preispitivanjem tog okvira i utvrđivanjem mogućih nedostataka koje treba ukloniti. Komisija će 2021. izvijestiti o primjeni Direktive o rasnoj jednakosti te će do 2022. prema potrebi donositi pravne akte. Komisija će osigurati i potpuno i ispravno prenošenje i provedbu Okvirne odluke o suzbijanju rasizma i ksenofobije, među ostalim provođenjem postupaka zbog povrede.
  • Bliža koordinacija – Komisija će imenovati koordinatora za antirasizam i započeti redoviti dijalog s dionicima, koji će se sastajati najmanje dvaput godišnje. Koordinator će se povezati s pripadnicima rasnih ili etničkih manjina te surađivati s državama članicama, Europskim parlamentom, civilnim društvom, akademskom zajednicom i Komisijom kako bi se ojačali odgovori politika u području antirasizma.
  • Pravedni policijski sustav i zaštita – države članice potiču se da uz potporu agencija EU-a, kao što su Agencija za temeljna prava (FRA) i Agencija za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), pojačaju napore kako bi se spriječili diskriminacijski stavovi tijela za izvršavanje zakonodavstva i povećala vjerodostojnost izvršavanja zakonodavstva protiv zločina iz mržnje.
  • Pojačano djelovanje na nacionalnoj razini – države članice potiču se na donošenje nacionalnih akcijskih planova protiv rasizma i rasne diskriminacije do kraja 2022. Komisija će do kraja 2021. u suradnji s nacionalnim stručnjacima objediniti glavna načela za izradu učinkovitih nacionalnih akcijskih planova te će do kraja 2023. dostaviti prvo izvješće o napretku.
  • Povećanje raznolikosti osoblja EU-a – Komisija će znatno poboljšati reprezentativnost osoblja Komisije mjerama usmjerenima na zapošljavanje i odabir osoblja. Druge institucije EU-a pozivaju se da poduzmu slične mjere.

Ostale mjere navedene u akcijskom planu uključuju: informiranje javnosti i uklanjanje rasnih i etničkih stereotipa putem medija, obrazovanja, kulture i sporta te poboljšano prikupljanje podataka raščlanjenih prema etničkom ili rasnom podrijetlu. Komisija će pokrenuti i godišnje imenovanje europskih prijestolnica uključivanja i raznolikosti te organizirati sastanak na vrhu protiv rasizma u proljeće 2021.

Daljnje mjere

Pratit će se provedba mjera predstavljenih u akcijskom planu koje će se prema potrebi prilagođavati te će se izvještavati o napretku.

Komisija poziva Europski parlament da redovito raspravlja i podupire provedbu akcijskog plana, a Vijeće da donese zaključke o mjerama država članica za sprječavanje i suzbijanje rasizma.

Kontekst

U Uniji je diskriminacija na temelju rasnog ili etničkog podrijetla zabranjena. No takva je diskriminacija i dalje prisutna u našem društvu, a više od polovine Europljana smatra da je diskriminacija raširena u njihovoj zemlji. Prema podacima Agencije EU-a za temeljna prava (FRA), 45 % osoba sjevernoafričkog podrijetla, 41 % Roma i 39 % osoba supsaharskog podrijetla suočilo se s takvom vrstom diskriminacije, a diskriminaciju je zbog svojeg podrijetla osjetilo i 11 % pripadnika židovske vjere.

EU je uspostavio pravni okvir, uključujući Direktivu o rasnoj jednakosti i Okvirnu odluku o suzbijanju rasizma i ksenofobije. Nedavni događaji koji su iznijeli na vidjelo rasne napetosti izazvali su zabrinutost da se pravna zaštita od rasne, vjerske ili etničke diskriminacije ne provodi učinkovito, a pojavila se zabrinutost i zbog odnosa tijela kaznenog progona prema manjinama.

Nakon govora predsjednice von der Leyen, u kojem se poziva na snažnije djelovanje, Kolegij je 24. lipnja održao strukturiranu raspravu pod nazivom „Protiv rasizma te za veću raznolikost i pravednost u Europskoj uniji”. Predsjednica je tada naglasila da je to početak rasprave i konkretnih mjera, koje uključuju donošenje akcijskog plana.

Dodatne informacije

Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam u razdoblju 2020. – 2025.

Informativni članak o akcijskom planu EU-a za antirasizam u razdoblju 2020. – 2025.

Internetske stranice: Akcijski plan EU-a za antirasizam u razdoblju 2020. – 2025.

Govor o stanju Unije

Priopćenje za medije o glavnim inicijativama u okviru govora o stanju Unije 2020.

Posebna internetska stranica o stanju Unije 2020.

Pojedinosti

Datum objave
18. rujna 2020.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj