Komisija je danas predstavila svoju prvu preporuku o povećanju sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika, koju je predsjednica Ursula von der Leyen najavila u govoru o stanju Unije.
Napadi na novinare posljednjih su godina sve brojniji, a u najtragičnijim slučajevima dogodila su se i ubojstva. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dodatno je otežala rad novinara jer su im se smanjili prihodi, osobito oni samozaposlenih novinara, i ograničen im je pristup mjestima događaja.
Kako bi se taj trend preokrenuo, Komisija je utvrdila mjere za države članice radi povećanja sigurnosti novinara na internetu i izvan njega. U preporuci se, među ostalim, poziva na osnivanje neovisnih nacionalnih službi za podršku u okviru kojih će biti dostupne telefonske linije za pomoć, pravni savjeti, psihološka potpora te skloništa za novinare i medijske djelatnike suočene s prijetnjama. Ujedno se poziva na bolju zaštitu novinara tijekom demonstracija, veću sigurnost na internetu i posebnu potporu novinarkama.
Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izjavila je: Ni jedan novinar ne bi smio izgubiti život ili zadobiti ozljede zbog posla koji obavlja. Moramo podupirati i štititi novinare jer su oni okosnica demokracije. Tijekom pandemije postalo je jasnije no ikad prije koliko je uloga novinara važna za informiranje javnosti i da javna tijela hitno moraju učiniti više kako bi ih zaštitila. Danas od država članica tražimo da poduzmu odlučne mjere kako bi Unija postala sigurnije mjesto za novinare.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton dodao je: Sloboda i pluralizam medija središnje su vrijednosti Unije i moramo ih aktivno braniti. S promjenama i razvojem medijske industrije mijenjaju se i prijetnje s kojima se medijski djelatnici suočavaju pri obavljanju posla. Prijetnje na internetu nova su stvarnost. Danas predstavljamo preporuku kojom glavninu svojih napora usmjeravamo tamo gdje je to najpotrebnije, a to je sigurnost novinara na internetu i izvan njega.
Preporuka o sigurnosti novinara
Preporuke sadržane u tom dokumentu odnose se na, među ostalim, prosvjede i demonstracije, sigurnost na internetu i jačanje položaja u digitalnom svijetu te novinarke i novinare koji pripadaju manjinskim skupinama.
1. Opće preporuke
S obzirom na porast napada na novinare (2020. u Uniji ih je bilo više od 900) države članice u preporuci se pozivaju da odlučno istraže i kazneno gone sva kaznena djela te da pritom u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža postojeće nacionalno i europsko zakonodavstvo. Potiču se i da prema potrebi uključe europska tijela, kao što su Europol i Eurojust. Države članice trebale bi poticati bolju suradnju između tijela kaznenog progona i medijskih tijela kako bi se prijetnje kojima su novinari izloženi uspješnije otkrivale i suzbijale te kako bi se ugroženim novinarima pružila osobna zaštita. Od iznimne je važnosti i da se medijima omogući nediskriminirajući pristup informacijama, među ostalim na konferencijama za medije i uvidom u dokumente kojima raspolažu javna tijela. Nadalje, u preporuci se naglašava važnost osposobljavanja i poboljšanja pristupa socijalnoj zaštiti za sve medijske djelatnike.
2. Prosvjedi i demonstracije
Napadi na novinare 2020. bili su najučestaliji na demonstracijama, gdje se dogodila gotovo trećina incidenata. Države članice trebale bi uvesti redovito osposobljavanje za tijela kaznenog progona kako bi se novinarima i drugim medijskim djelatnicima omogućilo da na takvim događanjima rade sigurno i bez ograničenja. Suradnja s predstavnicima novinara ključna je za donošenje odluka o najprikladnijim mjerama, primjerice u pogledu vizualne identifikacije medijskih djelatnika. Među preporučenim je mjerama i imenovanje časnika za vezu koji će prije planiranih prosvjeda ili demonstracija novinare obavješćivati o potencijalnim rizicima.
3. Sigurnost na internetu i jačanje položaja u digitalnom svijetu
Zbog poticanja na mržnju na internetu, prijetnji fizičkim nasiljem, ali i kibersigurnosnih rizika te nezakonitog nadzora, sigurnost u digitalnim medijima i na internetu postala je velik problem za novinare. Države članice potiču se da promiču suradnju između internetskih platformi i organizacija sa stručnim znanjem u borbi protiv prijetnji upućenih novinarima, primjerice tako da ih potiču na preuzimanje uloge pouzdanih prijavitelja. Novinarima koji žele saznati jesu li im uređaji ili internetski računi ugroženi relevantna nacionalna tijela za kibersigurnost trebala bi na zahtjev olakšati pristup uslugama forenzičkih istražitelja u području kibersigurnosti. Države članice trebale bi ujedno promicati redoviti dijalog između takvih tijela za kibersigurnost, medija i industrije, prvenstveno kako bi novinari razvili razumijevanje kiberprostora i digitalne vještine.
4. Novinarke, novinari pripadnici manjinskih skupina i novinari koji izvještavaju o pitanjima jednakosti
Prijetnjama i napadima posebno su izložene novinarke, novinari koji pripadaju manjinskim skupinama i novinari koji izvještavaju o pitanjima jednakosti. Novinarke se suočavaju s većim brojem prijetnji od njihovih muških kolega, a 73 % ih je izjavilo da su tijekom svojeg rada bile žrtve internetskog nasilja. Države članice u preporuci se pozivaju da podupru inicijative za jačanje položaja novinarki i djelatnika koji pripadaju manjinskim skupinama te onih koji izvješćuju o pitanjima jednakosti. Potiču se da poboljšaju transparentnost i učinkovito izvješćivanje o napadima i diskriminaciji tih novinara te da im pruže informacije o tome kako da zatraže pomoć i potporu. Nadalje, u preporuci se naglašava potreba za poticanjem ravnopravnosti i uključenosti u redakcijama i medijskoj industriji u cjelini te za promicanjem kontinuiranog razvoja kompetencija i vještina u svim zanimanjima relevantnima za zaštitu novinara.
Sljedeći koraci
Komisija će s državama članicama i dionicima o provedbi preporuke raspravljati u relevantnim forumima, prije svega u okviru Europskog foruma za informativne medije. Ujedno će provesti evaluacije za sagledavanje ostvarenog napretka te će u okviru godišnjeg izvješća o vladavini prava nastaviti analizirati sigurnost novinara u svim državama članicama. Države članice trebale bi 18 mjeseci nakon donošenja preporuke Komisiju izvijestiti o mjerama poduzetima u cilju njezine provedbe.
Financijska sredstva EU-a za potporu provedbi ove preporuke, među ostalim za osposobljavanje sudaca, policijskih snaga i novinara, državama članicama dostupna su u okviru nekoliko programa i projekata. EU sufinancira i europski mehanizam brzog odgovora pod vodstvom Europskog centra za slobodu tiska i medija sa sjedištem u Leipzigu, u Njemačkoj. U okviru tog mehanizma pružaju se pravna zaštita i savjeti, hitna potpora u obliku putnih troškova, psihološke pomoći i obiteljskih troškova i smještaj u Njemačkoj i Italiji te se pruža i podupire osposobljavanje u cijeloj Europi. Komisija usto danas objavljuje novi poziv na podnošenje prijedloga u području slobode medija i istraživačkog novinarstva, u okviru kojeg je dostupno gotovo 4 milijuna eura financijskih sredstava EU-a. Tom će se inicijativom poduprijeti dvije zasebne mjere: europski mehanizam za odgovor na kršenje slobode tiska i medija te fond za hitnu potporu istraživačkim novinarima i medijskim organizacijama kako bi se osigurala sloboda medija u EU-u.
Kontekst
Sve brojnije fizičke, pravne i internetske prijetnje i napadi kojima su novinari i drugi medijski djelatnici bili izloženi proteklih godina odražavaju se u Komisijinim izvješćima o vladavini prava za 2020. i 2021. i ukazuju na zabrinjavajući trend. Fizički napadi zabilježeni su prije svega u kontekstu javnih prosvjeda, pa su novinari tako u nekoliko država članica bili izloženi agresiji prosvjednika, a u nekim slučajevima i policijskih snaga. Prijetnje na internetu u porastu su u cijeloj Uniji, pri čemu su posebno ugrožene novinarke i novinari pripadnici manjinskih skupina. Osobito zabrinjava kad takve napade pokreću političari ili moćne javne osobe.
Preporuka je prvi put najavljena u akcijskom planu za europsku demokraciju i dio je širih nastojanja Unije da pruži potporu slobodi i pluralizmu medija. Temelji se na Preporuci Vijeća Europe o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara i drugih medijskih aktera te uzima u obzir informacije prikupljene na prvom Europskom forumu za informativne medije. U okviru priprema za preporuku u ožujku 2021. održan je strukturirani dijalog u kojem su sudjelovale države članice, novinari, udruženja koja predstavljaju novinare i međunarodne organizacije.
U okviru akcijskog plana za europsku demokraciju najavljeno je da će se za mandata ove Komisije uvesti nekoliko mjera za potporu slobodi i pluralizmu medija. Komisija će i dalje nastojati osigurati održivo financiranje projekata za pružanje pravne i praktične pomoći novinarima u Uniji. Ukupna financijska sredstva EU-a za tekuće projekte potpore sigurnosti novinara, slobodi medija i medijskom pluralizmu iznose 21,5 milijuna EUR. Komisija radi i na inicijativi koja obuhvaća mjere za zaštitu novinara i boraca za ljudska prava od zlouporabe sudskih postupaka (strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja – SLAPP).
Nadalje, Komisija će 2022. predstaviti europski akt o slobodi medija koji ima za cilj zaštititi neovisnost medija.
Više informacija
Informativni članak – Zaštita, sigurnost i jačanje položaja novinara: Preporuka Komisije
Pozivi na podnošenje prijava u medijskom sektoru – potpora EU-a slobodi i pluralizmu medija
Preporuka Vijeća Europe o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara i drugih medijskih aktera
Pojedinosti
- Datum objave
- 16. rujna 2021.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj