Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: Da bismo se uhvatili ukoštac s klimatskim promjenama na održiv način i ostvarili ciljeve našeg zelenog plana, moramo jasno odrediti cijenu emisija ugljika i spriječiti istjecanje ugljika. Revidirane smjernice EU-a o državnim potporama za sustav trgovanja emisijama koje smo danas donijeli važan su element tog projekta. One državama članicama omogućuju da podupru sektore kojima prijeti najveći rizik od istjecanja ugljika zbog neizravnih troškova emisija. Istodobno nam pomažu da ostvarimo troškovno učinkovitu dekarbonizaciju gospodarstva sprečavanjem prekomjernih nadoknada i narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.
Kontrola državnih potpora u EU-u ima važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana. Kako bi se ograničena javna sredstva iskoristila na najbolji mogući način, važno je da pravila o državnim potporama i dalje ispunjavaju svoju funkciju. To znači da sprečavaju da se javnim novcem istiskuju privatna ulaganja i osiguravaju jednake uvjete na jedinstvenom tržištu uz istodobno smanjenje troškova za porezne obveznike.
Smjernicama za ETS nastoji se smanjiti rizik od „istjecanja ugljika”, do kojeg dolazi kada poduzeća presele proizvodnju u zemlje izvan EU-a s manje ambicioznim klimatskim politikama. Pritom se smanjuje gospodarska aktivnost u EU-u, a ne smanjuju se globalne emisije stakleničkih plinova. Konkretno, smjernicama se omogućuje da države članice poduzećima u ugroženim sektorima nadoknade dio povećane cijene električne energije koja proizlazi iz cjenovnih signala ETS-a (takozvani „neizravni troškovi emisija”). Međutim, prekomjernom nadoknadom poništio bi se učinak cjenovnih signala ETS-a, čija je svrha potaknuti troškovno učinkovitu dekarbonizaciju gospodarstva, i narušilo tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu.
Stoga su revidirane smjernice za ETS koncipirane na sljedeći način:
a) potpora je namijenjena isključivo sektorima u kojima postoji povećani rizik od istjecanja ugljika zbog visokih neizravnih troškova emisija i velike izloženosti međunarodnoj trgovini. Na temelju objektivne metodologije utvrđeno je deset prihvatljivih sektora i 20 podsektora (u odnosu na 14 sektora i sedam podsektora iz prethodnih smjernica)
b) za novo razdoblje utvrđena je nepromjenjiva stopa nadoknade od 75 % (u odnosu na 85 % na početku prethodnog razdoblja trgovanja ETS-a), a isključene su nadoknade za neučinkovite tehnologije kako bi poduzeća i dalje bila motivirana biti energetski učinkovita i
c) nadoknada je uvjetovana ulaganjem dodatnih napora za dekarbonizaciju, npr. poštovanjem preporuka izdanih u okviru revizije energetske učinkovitosti.
Smjernicama se uzimaju u obzir i posebnosti malih i srednjih poduzeća (MSP), u skladu sa Strategijom za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu, te su ona izuzeta od novog dodatnog uvjeta za nadoknadu kako bi se ograničilo administrativno opterećenje.
Komisija je uz potporu vanjskog konzultanta dovršila opsežnu evaluaciju i procjenu učinka u skladu sa Smjernicama za bolju regulativu. U tom kontekstu Komisija je provela brojna savjetovanja, uključujući javno savjetovanje na temelju upitnika i ciljano savjetovanje za prikupljanje informacija od zainteresiranih sektora. Komisija je zatražila mišljenje relevantnih dionika o prijedlogu revidiranih smjernica u okviru javnog savjetovanja provedenog od 14. siječnja do 10. ožujka 2020. Sve pojedinosti o javnom savjetovanju dostupne su na internetu.
Nove smjernice, izvješće o procjeni učinka i svi popratni dokumenti dostupni su ovdje.
Komisija trenutačno ocjenjuje i preispituje i druge smjernice o državnim potporama, uključujući smjernice o državnim potporama za energiju i zaštitu okoliša, kako bi osigurala njihovu usklađenost s Komisijinim zelenim i digitalnim ciljevima.
Kontekst
U prosincu 2019. Europska komisija predstavila je europski zeleni plan za održivost gospodarstva EU-a i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike u svim područjima politika te osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.
ETS EU-a temelj je politike EU-a za borbu protiv klimatskih promjena i ključni alat za troškovno učinkovito ograničenje emisija stakleničkih plinova. Uspostavljen je 2005. kao prvo veliko tržište ugljika te je i danas najveće tržište te vrste u svijetu. Primjenjuje se u svih 27 država članica EU-a te u Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u ETS-u EU-a do kraja prijelaznog razdoblja. U skladu s Protokolom o Irskoj i Sjevernoj Irskoj Direktiva o ETS-u EU-a primjenjivat će se na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom u mjeri u kojoj se primjenjuje na proizvodnju, prijenos, distribuciju, opskrbu, veleprodaju ili prekograničnu razmjenu električne energije. Određivanje cijene ugljika donosi konkretne rezultate za okoliš: Europska unija već je na dobrom putu da ostvari svoj cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2020.
Komisija je prošli tjedan predložila plan za povećano smanjenje emisija za barem 55 % do 2030. Ona će do lipnja 2021. preispitati i prema potrebi predložiti reviziju svih relevantnih instrumenata politike, uključujući Direktivu o ETS-u EU-a, kako bi se omogućilo dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Nakon preispitivanja instrumenata klimatske politike, uključujući inicijativu za uspostavu mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, Komisija će provjeriti je li Smjernice za ETS potrebno revidirati ili prilagoditi kako bi se uskladile s ciljem klimatske neutralnosti i pridonosile njegovu ostvarenju, vodeći računa o osiguravanju jednakih uvjeta na tržištu.
Dodatne informacije
Pojedinosti
- Datum objave
- 21. rujna 2020.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj