Solidarnost EU-a s Ukrajinom: godina dana privremene zaštite osoba koje bježe od ruske agresije na Ukrajinu

Europska komisija danas je donijela Komunikaciju o Direktivi o privremenoj zaštiti. Direktiva je prvi put aktivirana 4. ožujka 2022. nakon početka ruske agresije na Ukrajinu.

Otada je u EU-u odobrena neposredna zaštita za oko 4 milijuna ljudi, od čega za više od 3 milijuna u prvoj polovini 2022. Sve registrirane osobe imale su pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu skrb i smještaj. Odgovor EU-a na rat u Ukrajini još jednom pokazuje što je sve moguće kad EU djeluje ujedinjeno. Direktiva o privremenoj zaštiti pokazala se ključnim instrumentom za pružanje neposredne zaštite u EU-u, a EU bi se i u budućnosti trebao moći njome koristiti.

U Komunikaciji se analiziraju provedba Direktive tijekom prošle godine i stečena iskustva te se utvrđuju prioritetna područja u kojima je potrebno daljnje djelovanje.

Ukratko o odgovoru EU-a:

Direktiva je pružala hitnu zaštitu, a formalnosti su svedene na najmanju moguću mjeru te se tim osobama daju sveobuhvatna i usklađena prava:

• pristup registraciji i dokumentaciji: države članice brzo su uspostavile postupke za registraciju i izdavanje potrebne dokumentacije
• posebna zaštita za djecu: trenutačno gotovo petina ukrajinske djece ima utočište u EU-u
• pristup obrazovanju i strukovnom osposobljavanju: od početka školske godine u rujnu otprilike pola milijuna ukrajinske djece upisano je u obrazovne sustave u svim dijelovima EU-a
• sprečavanje trgovanja ljudima i pružanje potpore žrtvama ratnih zločina: EU je uspostavio zajednički plan za borbu protiv trgovine ljudima kako bi se poboljšala informiranost raseljenih osoba i spriječila trgovina ljudima
• pristup zdravstvenoj skrbi i socijalnim naknadama: gotovo 2000 ukrajinskih pacijenata uspješno je evakuirano u 20 zemalja EU-a i EGP-a, a u većini država članica pruža se psihološka i psihosocijalna potpora onima koji su pobjegli od rata
• pristup tržištu rada: oko milijun raseljenih osoba zaposleno je diljem Europe, a EU je pokrenuo pilot-projekt za uspostavu baze talenata radi integracije na tržište rada
• Pristup smještaju i stanovanju: smjernice za sigurne domove pomažu državama članicama, regionalnim i lokalnim tijelima te civilnom društvu u organizaciji privatnih stambenih inicijativa. Komisija je dodijelila 5,5 milijuna eura projektu za osiguravanje sigurnih domova koji vodi Međunarodna federacija Crvenog križa i objavila poziv na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte radi daljnjeg promicanja programa sponzorstva zajednice.

Platforma solidarnosti „Ukrajina”, koju je Komisija uspostavila odmah nakon aktivacije Direktive, imala je važnu ulogu u osiguravanju koordiniranog odgovora.

Komisija i njezine agencije pružile su operativnu potporu državama članicama u provedbi Direktive. Agencija EU-a za azil pomaže 13 država članica da pružaju mogućnost azila, prihvata i privremene zaštite. Oko 200 članova osoblja Frontexa nalazi se u najizloženijim državama članicama i Moldovi kako bi pomogli u upravljanju granicama. Europol je poslao i osoblje i gostujuće službenike za provođenje sekundarnih sigurnosnih provjera u pet država članica i u Moldovi, a u državama članicama uspostavljena su tri centra Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu kako bi se Ukrajini poslalo više od 80 000 tona nenovčane pomoći.

EU pruža i financijsku potporu za raseljene osobe. Osigurao je 13,6 milijardi eura dodatnih sredstava u okviru svojih paketa CARE i FAST-CARE. U okviru kohezijskih fondova reprogramirana je 1 milijarda eura, a stavljeno je na raspolaganje i 400 milijuna eura za unutarnje poslove.

Također je pojačao suradnju s međunarodnim partnerima kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Ujedinjena Kraljevina, kao i s relevantnim međunarodnim organizacijama.

Sljedeći koraci

a Europska unija spremna je pružati potporu Ukrajini koliko god to bude potrebno. Zaštita je već produljena do ožujka 2024. i može se dodatno produljiti do 2025. Komisija je spremna poduzeti potrebne korake za daljnje produljenje ako to bude potrebno. Istodobno će nastaviti s koordiniranim pristupom kako bi se osiguralo lakše dobivanje alternativnih pravnih statusa koji bi omogućili korištenje prava nakon isteka maksimalnog trajanja privremene zaštite te ciljana potpora ukrajinskim izbjeglicama koje se žele vratiti kući.

Na temelju iskustva iz protekle godine Komisija smatra da bi Direktiva o privremenoj zaštiti trebala ostati dostupna na razini EU-a. Komisija će surađivati sa suzakonodavcima kako bi Unija raspolagala svim potrebnim sredstvima u budućnosti i osigurala usklađenost s Komisijinim Prijedlogom uredbe o kriznim situacijama i situacijama više sile. 

Kontekst

Dana 4. ožujka 2022., samo tjedan dana nakon što su ruske snage napale Ukrajinu, Direktiva o privremenoj zaštiti aktivirana je na prijedlog Komisije nakon jednoglasne odluke država članica. Platforma solidarnosti „Ukrajina”, koju je Komisija uspostavila na početku rata, okuplja institucije EU-a, države članice, zemlje pridružene Schengenu, agencije EU-a, međunarodne organizacije te ukrajinske i moldavske vlasti. Ona omogućuje neformalnu i fleksibilnu raspravu o operativnim pitanjima kako bi se koordinirala pomoć na terenu. Razmjena informacija i prikupljanje točnih podataka putem Mreže u okviru Plana za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija i rad europskih agencija za azil pridonijeli su brzoj uspostavi platforme za registraciju zahtjeva za privremenu zaštitu.

Više informacija

Informativni članak: Informativni članak o Direktivi o privremenoj zaštiti

Informativni članak: Potpora Unije za pomoć državama članicama da odgovore na potrebe izbjeglica

Godina dana ukrajinskog otpora

Solidarnost EU-a s Ukrajinom

Plan u deset točaka za snažniju europsku koordinaciju prihvata osoba koje bježe od rata u Ukrajini

Prihvaćanje osoba koje bježe od rata u Ukrajini

Komunikacija o privremenoj zaštiti osoba koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu: prva godina primjene

Izjave

Generacija ukrajinske djece proživjela je godinu nasilja, straha, gubitaka i tragedija. U tren oka morali su napustiti svoje dosadašnje živote. Njihova sadašnjost i budućnost zauvijek su se promijenile. Već smo postigli mnogo kad je riječ o registraciji, zaštiti i školovanju mnoge djece koja su zatražila utočište u Europskoj uniji. I dalje ćemo rješavati preostale probleme i pomoći našim državama članicama da prihvate djecu iz Ukrajine, imajući na umu njihove najbolje interese, uključujući i djecu evakuiranu iz ukrajinskih ustanova.

Potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica, nadležna za demokraciju i demografiju

Od prvog dana masovne ruske invazije EU je čvrsto stao na stranu ukrajinskog naroda. Europska solidarnost ogleda se u odobravanju statusa neposredne zaštite za više od četiri milijuna ljudi, pri čemu su obitelji u EU-u otvorile svoje domove, škole su primile nove učenike, bolnice i medicinske službe pomažu bolesnima, a više od milijun ljudi raseljenih iz Ukrajine pridružilo se našoj radnoj snazi. Privremena zaštita već je produljena i spremni smo je dodatno produljiti. Bit ćemo uz Ukrajinu dok god to bude potrebno. Jasno je i da bi taj vrijedan instrument trebao biti dostupan i u budućnosti.

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas, nadležan za promicanje europskog načina života

Privremena zaštita, koja se odobrava već godinu dana, dokaz je jedinstva i solidarnosti Unije s ljudima koji bježe od ruske agresije na Ukrajinu. EU je brzo reagirao i pružio sigurno utočište onima kojima je to potrebno. To je zajednički pothvat država članica, uključujući socijalne partnere, nevladine organizacije, javna tijela i međunarodne organizacije. Želim pohvaliti impresivnu razinu solidarnosti i iznimnu dobrodošlicu koju je pružio velik broj Europljana, koji su otvorili svoje domove i srca ljudima koji bježe od rata.

Ylva Johansson, povjerenica za unutarnje poslove