Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak14 listopad 2015Predstavništvo u Hrvatskoj

#RefugeeCrisis - izvješće Europske komisije o napretku u provedbi prioritetnih mjera

Uoči sastanka Europskog vijeća 15. listopada Komisija je danas predložila komunikaciju o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa. U toj se komunikaciji Europskom vijeću utvrđuje napredak u pogledu...

20150917_refugees_3.jpg

redsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Kao europski čelnici okupili smo se prije tri tjedna kako bismo utvrdili konkretne korake koje moramo poduzeti, i to što prije. Komisija je ispunila sve svoje obveze. Namijenili smo više novca izbjegličkoj krizi, a naše proračunske izmjene već su prihvatila oba suzakonodavca. Poslali smo svoje stručnjake u Grčku i Italiju radi uspostave žarišnih točaka i sustava premještanja te izvršili pritisak na sve države članice da pravilno primjenjuju zajednička pravila EU-a o azilu. Svjedoci smo konkretnih rezultata, no države članice moraju učiniti još više. Velike riječi valja popratiti konkretnim mjerama na nacionalnoj razini.”

Kad je riječ o operativnim mjerama, pristup putem žarišnih točaka („hotspots”) koji je predložila Komisija počinje funkcionirati. Timovi za potporu upravljanju migracijama aktivno djeluju na Lampedusi u Italiji, a ovih se dana formiraju i u Grčkoj. Time su omogućena prva premještanja



tražitelja azila, kao i niz letova za vraćanje nezakonitih migranata koji nemaju pravo boravka u EU-u. Komisija je surađivala i s državama članicama na operativnoj pripremi preseljenja osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita izravno iz trećih zemalja, a prve su sirijske izbjeglice već preseljene u Italiju, Češku i Lihtenštajn koji, kao pridružena šengenska država, sudjeluje u programu preseljenja. Kako bi se omogućilo učinkovito djelovanje tih programa, države članice moraju se brzo odazvati na poziv da stave na raspolaganje nacionalne stručnjake za potporu radu u žarišnim točkama, obavijeste Komisiju o svojim prihvatnim kapacitetima i odrede nacionalne kontaktne točke s kojih će se s Grčkom i Italijom koordinirati premještanja te aktivnosti u pogledu preseljenja na nacionalnoj razini.

Kad je riječ o proračunskoj potpori, Komisija je već predložila izmjene proračuna za 2015. i 2016. kojima bi se sredstva namijenjena izbjegličkoj krizi povećala za 1,7 milijardi eura. To znači da će Komisija 2015. i 2016. ukupno potrošiti 9,2 milijardi eura na upravljanje izbjegličkom krizom. Europski parlament i države članice u Vijeću ubrzanim su postupkom odobrili izmijenjeni proračun Komisije za 2015. Države članice sada moraju dati svoj doprinos u iznosu jednakom onome koji je osigurala Komisija, što su 23. rujna potvrdili šefovi država i vlada. Mnoge države članice još nisu u jednakom iznosu pridonijele sredstvima koje je EU dodijelio UNHCR-u, Svjetskom programu za hranu i drugim relevantnim organizacijama (500 milijuna eura), regionalnom fondu EU-a za Siriju (500 milijuna eura) i kriznom fondu za Afriku (1,8 milijardi eura).

Države članice moraju osigurati i pravilnu provedbu prava EU-a. Zajednički europski sustav azila namijenjen je pomaganju ljudima kojima je potrebna međunarodna zaštita i vraćanju migranata koji nemaju pravo boravka na području EU-a. Ta se pravila moraju ispravno primijeniti. Komisija još nije primila odgovore na 40 pismenih opomena koje je u rujnu poslala državama članicama, pored 34 slučaja mogućeg ili stvarnog kršenja zakonodavnih propisa EU-a u području azila koji 23. rujna još nisu bili riješeni.

Komisija intenzivno surađuje i s Grčkom: na terenu radi poseban tim pod vodstvom glavnog direktora Komisijine Službe za potporu strukturnim reformama kako bi se poboljšao prihvatni kapacitet Grčke te ispunili uvjeti da Europsko vijeće do kraja 2015. preporuči ponovno uvođenje premještaja u Grčku u okviru dublinskog postupka. Osim toga, Komisija trenutačno dovršava mišljenje o proporcionalnosti i nužnosti privremenog ponovnog uvođenja graničnih kontrola u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Komisija će nastaviti pomno pratiti situaciju i vjeruje da će potpuna provedba dogovorenih prioritetnih mjera omogućiti povratak na normalno funkcioniranje schengenskog sustava u nadolazećim mjesecima.

Vanjska dimenzija ključna je za rješavanje temeljnih uzroka trenutačnog priljeva migranata i izbjeglica u EU. Dio rješenja su dodatno financiranje i daljnje diplomatske inicijative. Diplomacija EU-a aktivno sudjeluje u traženju političkih rješenja kriza u Libiji i Siriji podupirući postupke koje predvodi UN. Osim toga, provodi se Akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata i u tijeku su pripreme s afričkim partnerima za uspješan završetak sastanka na vrhu o migracijama koji će se održati u Valletti od 11. do 12. studenoga. Sporazumima o ponovnom prihvatu i poboljšanom provedbom postojećih sporazuma, poput onoga koji je sklopljen s Pakistanom, omogućava se učinkovitije vraćanje nezakonitih migranata. Ključni su partneri Turska i zapadni Balkan. U detaljnom Akcijskom planu o migracijama, koji je predsjednik Juncker 5. listopada proslijedio predsjedniku Erdoğanu, utvrđen je niz konkretnih mjera za koje je potrebna suradnja. Komisija trenutačno raspravlja s turskim vlastima kako bi se taj akcijski plan dovršio. Osim toga, nedavno donesena deklaracija na konferenciji na visokoj razini o istočnosredozemnoj i zapadnobalkanskoj ruti otvara put boljoj suradnji s partnerima u našem neposrednom susjedstvu.

Više: IP-15-5839

Upravljanje izbjegličkom krizom - letak

#MigrationEU#RefugeeCrisis

Pojedinosti

Datum objave
14 listopad 2015
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj