Razminiranje Hrvatske: Europska komisija najveći donator s 45 milijuna eura

Ploče s porukom 'minirano' u srcu Europe sigurno nikome nisu ugodan prizor, a najmanje stanovnicima koji u njihovoj blizini pokušavaju živjeti prema uobičajenim navikama modernog doba. Takvi natpisi upozorenja nalaze se, naime, u Hrvatskoj pored još oko 418 četvornih metara površina koje su zagađene minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, raspršenih u devet županija, odnosno 60 gradova i općina.

Bez mina do 2019. godine

Hrvatski centar za razminiranje pretpostavlja da je gotovo 40 tisuća mina rasprostranjeno u šumama i na poljoprivrednim zemljištima u tim županijama. Samim time obližnjim je stanovnicima zasigurno teško brže krenuti s gospodarskim zamahom. Naime, to su ionako područja u kojima su bile intenzivne borbe tijekom Domovinskog rata, pa su još uvijek u teškoj poziciji jer ljudi žive okruženi oštećenom ili uništenom infrastrukturom, privatnom imovinom i gospodarskim objektima.

Uz brojne napore, situacija se pomalo popravlja, a u skladu s odredbama Ottawske konvencije, Hrvatska se obvezala do 2019. godine uništiti sve protupješačke mine, u miniranim područjima pod njenom jurisdikcijom ili nadzorom. Stvarnost nas suočava s činjenicom da je razminiranje vrlo spor i skup proces i da smo suočeni s činjenicom da možda nećemo uspjeti doseći taj zadani cilj s 2019. godinom. S rizikom da poljoprivrednici i dalje ne mogu širiti svoja polja ili oranice, da nam se djeca i dalje ne mogu igrati po obližnjim šumama, da planinari i turisti i dalje ne mogu bezbrižno istraživati prirodu, a to nikome nije prihvatljiva opcija.

Najveći donator na svijetu

Komisija je najveći donator za razminiranje Hrvatske. Brojke kažu da je Hrvatska povukla oko 62 posto sredstava za humanitarno razminiranje iz fondova Europske unije, odnosno oko 45 milijuna eura u zadnjih sedamnaestak godina. Komisija i Europska unija će zasigurno i dalje nastaviti pomagati u razminiranju i oporavku tih područja kroz kohezijske fondove i druge linije financiranja.

Unija je općenito najveći donator za razminiranje u svijetu i u proteklih pet godina oko 355 milijuna eura je potrošeno za taj posao. Ako se iznos upotpuni s novcem koje su donirale države članice, ukupno je u tom razdoblju uloženo više od 900 milijuna eura za poboljšanje životnih uvjeta stanovnicima ugroženih područja.

20 godina od Ottawske konvencije

Podatak da u svijetu svake 22 minute strada jedna osoba od nagaznih mina, ipak govori da smo daleko od uništenja tog oružja bez obzira što je prošlo već 20 godina od stupanja na snagu Ottawske konvencije o zabrani korištenja, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina te uništenju mina koje postoje u skladištima. Hrvatska je ispunila svoje obaveze o uništenju zaliha, ali, na žalost, minski sumnjiva površina je još prevelika da bismo bili gotovi s procesom razminiranja.

Od 1996. godine u Hrvatskoj je, na žalost, zbog mina stradalo 585 osobe, od toga 200 osoba smrtno. Stoga više od 14 tisuća podsjetnika s natpisima minirano treba uistinu ozbiljno shvaćati i ne približavati se takvim livadama ili šumama, kako bi zaustavili tu crnu statistiku stradalih od mina.
Uz podršku Europske Komisije to ćemo poglavlje najnovije hrvatske stvarnosti uskoro privesti kraju. Razminiranje će u mnogim krajevima Hrvatske omogućiti novi početak, kao preduvjet za svaki drugi razvoj i hvatanje koraka s ostalim regijama i državama članicama Unije.

Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj