Europska unija danas je predstavila prvu obrambenu industrijsku strategiju na razini EU-a i predložila ambiciozne nove mjere za potporu konkurentnosti i spremnosti obrambene industrije.
Prije dvije godine neopravdani agresivni rat Rusije protiv Ukrajine koji je u tijeku označio je povratak sukoba visokog intenziteta na naš kontinent. Europska komisija i Visoki predstavnik danas donose industrijsku strategiju za europsku obranu (EDIS). EDIS-om se utvrđuje jasna i dugoročna vizija za postizanje industrijske spremnosti u području obrane u Europskoj uniji. Kao prvo i središnje sredstvo za provedbu strategije, Europska komisija predstavlja zakonodavni prijedlog za europski program obrambene industrije (EDIP) i okvir mjera za osiguravanje pravodobne dostupnosti i opskrbe obrambenim proizvodima.
U strategiji se navode izazovi s kojima se trenutačno suočava europska obrambena tehnološka i industrijska baza (EDTIB), ali i prilike da se iskoristi puni potencijal te utvrdi smjer za sljedeće desetljeće. Kako bi se povećala industrijska spremnost europskog obrambenog sektora, države članice moraju ulagati više, bolje, zajednički i europski. Kako bi se državama članicama pružila potpora u postizanju tih ciljeva, u europskoj obrambenoj industrijskoj strategiji predstavljen je niz mjera usmjerenih na:
- Podupiranje učinkovitijeg izražavanja zajedničke obrambene potrebe država članica. To će se temeljiti na postojećim instrumentima i inicijativama, kao što su plan za razvoj sposobnosti (CDP), Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) i stalna strukturirana suradnja (PESCO). Države članice podupirat će se u fazi nabave obrambenih sposobnosti;
- Osiguravanje dostupnosti svih obrambenih proizvoda putem prilagodljivijeg EDTIB-a, u svim okolnostima i u svim vremenskim okvirima. Podupirat će se ulaganja država članica i europske obrambene industrije u razvoj i stavljanje na tržište najsuvremenijih obrambenih tehnologija i sposobnosti. Predložene su i mjere kako bi se osiguralo da EDTIB ima na raspolaganju što joj je potrebno čak i u kriznim razdobljima, čime bi se povećala sigurnost opskrbe EU-a.
- Osiguravanje da nacionalni proračuni i proračuni EU-a potrebnim sredstvima podupiru prilagodbu europske obrambene industrije novom sigurnosnom kontekstu;
- Uključivanje kulture spremnosti za obranu u sve politike, posebno pozivanjem na reviziju ovogodišnje kreditne politike Europske investicijske banke;
- Razvoj jačih veza s Ukrajinom njezinim sudjelovanjem u inicijativama Unije za potporu obrambenoj industriji i poticanje suradnje između obrambene industrije EU-a i Ukrajine;
- Udruživanje s NATO-om i strateškim partnerima, partnerima sličnih stavova i međunarodnim partnerima te bliža suradnja s Ukrajinom.
Strategijom se utvrđuju pokazatelji usmjereni na mjerenje napretka država članica prema industrijskoj spremnosti. Države članice pozivaju se da:
- do 2030. nabave najmanje 40 % obrambene opreme uz suradnju;
- osiguraju da do 2030. vrijednost trgovine obranom unutar EU-a čini najmanje 35 % vrijednosti obrambenog tržišta EU-a;
- ostvare stalan napredak prema najmanje 50 % proračuna za nabavu u području obrane unutar EU-a do 2030. i 60 % do 2035.
Europski program obrambene industrije (EDIP) nova je zakonodavna inicijativa kojom će se od kratkoročnih hitnih mjera, donesenih od 2023. do 2025., premostiti strukturniji i dugoročniji pristup postizanju industrijske spremnosti u području obrane. Time će se osigurati kontinuitet potpore europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi kako bi se popratila brza prilagodba novoj stvarnosti.
EDIP uključuje financijske i regulatorne aspekte. EDIP će mobilizirati 1,5 milijardi eura proračuna EU-a u razdoblju od 2025. Do 2027. kako bi se nastavila jačati konkurentnost EDTIB-a. Financijskom potporom u okviru EDIP-a posebno će se proširiti intervencijska logika EDIRPA-e (financijska potpora iz proračuna EU-a kako bi se nadoknadila složenost suradnje među državama članicama u fazi nabave) i ASAP-a (financijska potpora obrambenim industrijama kojom se povećava njihov proizvodni kapacitet) kako bi se dodatno potaknula ulaganja EDTIB-a. EDIP će podupirati i industrijalizaciju proizvoda koji proizlaze iz kooperativnih aktivnosti istraživanja i razvoja koje podupire Europski fond za obranu. Proračun EDIP-a može se upotrijebiti i za uspostavu fonda za ubrzavanje transformacije lanaca opskrbe u području obrane (FAST). Cilj tog novog fonda bit će olakšavanje pristupa financiranju zaduživanjem i/ili vlasničkim kapitalom za MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koja industrijaliziraju obrambene tehnologije i/ili proizvode obrambene proizvode. Proračunom EDIP-a poboljšat će se i suradnja EU-a u području obrambene industrije s Ukrajinom i poduprijeti razvoj njezine obrambene industrijske i tehnološke baze. U tu bi svrhu EDIP mogao prikupiti dodatna sredstva iz neočekivane dobiti ostvarene imobiliziranom ruskom državnom imovinom (podložno odluci Vijeća na prijedlog Visokog predstavnika).
Kad je riječ o regulatornim aspektima, EDIP je popraćen novim rješenjima. Njime će se staviti na raspolaganje novi pravni okvir, Struktura za Europski program za naoružanje (SEAP), kako bi se olakšala i pojačala suradnja država članica u području obrambene opreme, uz potpunu komplementarnost s okvirom PESCO-a. To uključuje i sustav na razini EU-a za sigurnost opskrbe obrambenom opremom, kojim će se osigurati stalan pristup svim potrebnim obrambenim proizvodima u Europi i pružiti okvir za učinkovito reagiranje na moguće buduće krize opskrbe obrambenim proizvodima. Osim toga, EDIP će omogućiti pokretanje europskih obrambenih projekata od zajedničkog interesa, uz potencijalnu financijsku potporu EU-a. Naposljetku, EDIP predlaže uspostavu upravljačke strukture u kojoj su države članice u potpunosti uključene kako bi se osigurala opća dosljednost djelovanja EU-a u području obrambene industrije (Odbor za pripravnost obrambene industrije).
Snažnija i prilagodljivija europska obrambena industrija koristit će državama članicama, a u konačnici i građanima EU-a. Koristit će i ključnim partnerima EU-a, uključujući NATO i Ukrajinu.
Danas donosimo europsku industrijsku strategiju u području obrane i podnosimo prijedlog za europski program obrambene industrije. To činimo kako bismo odgovorili na promjene u europskoj sigurnosnoj paradigmi. Naša potrošnja na obranu obuhvaća previše različitih oružanih sustava, koji su prvenstveno kupljeni izvan EU-a. Sada kada proračuni za obranu u svim državama članicama naglo rastu, trebali bismo bolje ulagati, što u velikoj mjeri podrazumijeva zajednička i europska ulaganja. To će nam omogućiti prelazak s odgovora na krizu na strukturnu obrambenu spremnost. Na način kojim se Ukrajina blisko integrira.
Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba
Brutalna ruska ratna agresija na Ukrajinu vratila je u Europu ratovanje visokog intenziteta. Nakon desetljeća nepotrošenih sredstava moramo više ulagati u obranu, ali to moramo učiniti bolje i zajedno. Snažna, otporna i konkurentna europska obrambena industrija strateški je imperativ i preduvjet za jačanje naše obrambene spremnosti. Moramo pojačati i vojnu potporu Ukrajini, među ostalim podupiranjem njezine obrambene industrijske baze. Ova strategija označava promjenu paradigme za Uniju koja je snažan akter u području sigurnosti i obrane te bolji partner, u skladu s ciljevima Strateškog kompasa.
Josep Borrell, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku /potpredsjednik Europske komisije
Europska unija danas ponovno pokazuje čvrstu odlučnost i predanost jačanju naše obrane i potpore Ukrajini. Novom strategijom industrijske obrane Unija utvrđuje jasnu viziju za jačanje naše obrambene industrijske spremnosti. U okviru programa za europsku obrambenu industriju Komisija odmah predlaže ambiciozan instrument za početak konkretne provedbe strategije. S obzirom na povratak sukoba visokog intenziteta na naš kontinent, Europa ne može više čekati na jačanje sposobnosti europske obrambene tehnološke i industrijske baze da proizvodi više i brže.
Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište
Više informacija:
Pojedinosti
- Datum objave
- 5. ožujka 2024.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj