Proračun će se nadopuniti sredstvima iz instrumenta NextGenerationEU, Unijina instrumenta za oporavak nakon pandemije, u procijenjenom iznosu od 113 milijardi eura u plaćanjima za bespovratna sredstva, a njihova će ukupna snaga i dalje djelovati kao pokretač gospodarskog oporavka i otvaranja radnih mjesta u Europi te doprinositi jačanju europske strateške autonomije.
EU se posljednjih godina suočio s iznimnim izazovima, uključujući brzorastuću inflaciju, čime se sposobnost proračuna da odgovori na nova kretanja našla pod znatnim pritiskom. Unatoč tome, nacrtom proračuna za 2024. i dalje se osigurava ključno financiranje političkih prioriteta EU-a, kako je planirano. Naglasak će i dalje biti na zelenoj i digitalnoj potrošnji kako bi Europa postala otpornija i pripremila se za budućnost.
U nacrtu proračuna za 2024. sredstva se usmjeravaju tamo gdje mogu donijeti najviše koristi, ovisno o glavnim potrebama za oporavak država članica EU-a i naših partnera u svijetu. Financijska sredstva doprinijet će modernizaciji i jačanju Unije poticanjem zelene i digitalne tranzicije, otvaranjem radnih mjesta i jačanjem uloge Europe u svijetu.
Komisija će nastaviti podupirati Ukrajinu dok god to bude potrebno. Nakon ruske ratne agresije na tu zemlju proračun je u potpunosti mobiliziran kako bi se pružila potpora Ukrajini i državama članicama EU-a koje pružaju utočište izbjeglicama, međutim raspoloživa proračunska sredstva su iscrpljena. Komisija će ocijeniti buduću potporu Ukrajini u kontekstu predstojećeg preispitivanja njezina dugoročnog proračuna za razdoblje 2021. – 2027.
Za ostvarenje raznih drugih prioriteta EU-a Komisija predlaže sljedeću raspodjelu sredstava po pojedinim prioritetima Komisije (u obvezama):
- 53,8 milijardi eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 1,1 milijardu eura za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, kao potpora europskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osigurala dostatna sredstva za upravljanje krizama
- 47,9 milijardi eura za regionalni razvoj i koheziju za potporu ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, kao i za infrastrukturu koja je potrebna za zelenu tranziciju i prioritetne projekte Unije
- 15,8 milijardi eura za potporu našim partnerima i interesima u svijetu, od čega 11,4 milijarde eura u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Globalna Europa), 2,1 milijarda eura za Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) i 1,7 milijardi eura za humanitarnu pomoć (HUMA)
- 13,6 milijardi eura za istraživanje i inovacije, od čega 12,8 milijardi eura za Obzor Europa, vodeći istraživački program Unije; nacrt proračuna uključuje i financiranje Europskog akta o čipovima u okviru programa Obzor Europa i preraspodjelom sredstava iz drugih programa
- 4,6 milijardi eura za europska strateška ulaganja, od čega 2,7 milijardi eura Instrumentu za povezivanje Europe za poboljšanje prekogranične infrastrukture, 1,3 milijarde eura programu Digitalna Europa za oblikovanje digitalne budućnosti Unije i 348 milijuna eura za InvestEU za ključne prioritete (istraživanje i inovacije, usporedna zelena i digitalna tranzicija, zdravstveni sektor i strateške tehnologije)
- 2,1 milijardu eura za svemir, najvećim dijelom za Europski svemirski program, koji će objediniti djelovanje Unije u tom strateškom području
- 10,3 milijarde eura za građane, socijalnu koheziju i vrijednosti, od čega 3,96 milijardi eura za sve veće troškove zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU (koji će se pomno pratiti), 3,7 milijardi eura programu Erasmus+ za stvaranje prilika za obrazovanje i mobilnost građana, 332 milijuna eura za potporu umjetnicima i stvarateljima iz cijele Europe te 215 milijuna eura za promicanje pravde, prava i vrijednosti
- 2,4 milijarde eura za okoliš i klimatsku politiku, od čega 745 milijuna eura programu LIFE za potporu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te 1,5 milijardi eura Fondu za pravednu tranziciju kako bi zelena tranzicija donijela koristi svima
- 2,2 milijarde eura za zaštitu naših granica, od čega 1,1 milijarda eura Fondu za integrirano upravljanje granicama i 874 milijuna eura (ukupni doprinos Unije) Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex)
- 1,7 milijardi eura za rashode povezane s migracijama, od čega 1,5 milijardi eura za potporu migrantima i tražiteljima azila u skladu s našim vrijednostima i prioritetima
- 1,6 milijardi eura za rješavanje pitanja povezanih s obranom, od čega 638 milijuna eura za potporu razvoju kapaciteta i istraživanju u okviru Europskog fonda za obranu, 241 milijun eura za potporu vojnoj mobilnosti, 260 milijuna eura novom kratkoročnom instrumentu za obranu (EDIRPA) i 343 milijuna eura za podupiranje proizvodnje streljiva
- 947 milijuna eura za osiguravanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta, od čega 602 milijuna eura programu jedinstvenog tržišta te gotovo 200 milijuna eura za borbu protiv prijevara i rad u području oporezivanja i carina
- 754 milijuna eura za program „EU za zdravlje” kako bi se pružio sveobuhvatan odgovor na zdravstvene potrebe građana te 230 milijuna eura za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU) kako bi se omogućilo brzo pružanje operativne pomoći u slučaju krize
- 726 milijuna eura za sigurnost, od čega 315 milijuna eura za Fond za unutarnju sigurnost, koji će raditi na suzbijanju terorizma, radikalizacije, organiziranog kriminala i kibernetičkog kriminala
- 213 milijuna eura za sigurne satelitske veze u okviru novog Programa Unije za sigurnu povezivost.
Nacrt proračuna za 2024. dio je dugoročnog proračuna Unije donesenog krajem 2020., uključujući naknadne tehničke prilagodbe, koji ima za cilj pretvoriti njezine prioritete u konkretne godišnje rezultate. Proračun ostaje u potrebnim okvirima za ostvarivanje cilja od 30 % sredstava iz dugoročnog proračuna i instrumenta za oporavak NextGenerationEU namijenjenih borbi protiv klimatskih promjena.
Kontekst
Nacrt proračuna EU-a za 2024. uključuje rashode obuhvaćene odobrenim sredstvima u okviru gornjih granica dugoročnog proračuna, koji se financiraju iz vlastitih sredstava. Tome se pridodaju rashodi u okviru instrumenta NextGenerationEU koji se financiraju zaduživanjem na tržištima kapitala. Kad je riječ o „osnovnom” proračunu, u nacrtu proračuna predlažu se po dva iznosa za svaki program: obveze i plaćanja. „Obveze” se odnose na financijska sredstva za koja se mogu sklopiti ugovori u određenoj godini, a „plaćanja” na stvarno isplaćena sredstva. Svi iznosi izraženi su u tekućim cijenama.
S iznosom proračuna do 807 milijardi eura, instrument NextGenerationEU doprinosi otklanjanju neposredne gospodarske i društvene štete prouzročene pandemijom koronavirusa te pripremanju EU-a za budućnost. On pomaže EU-u da nakon pandemije bolesti COVID-19 postane zeleniji, digitalniji, otporniji i spremniji za sadašnje i buduće izazove. Okosnica instrumenta NextGenerationEU je Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), namijenjen pružanju bespovratnih sredstava i zajmova za potporu reformama i ulaganjima u državama članicama Unije. Ugovori/obveze u okviru instrumenta NextGenerationEU mogu se sklapati do kraja 2023., a plaćanja povezana s tim zaduživanjem obavljat će se do kraja 2026.
Više informacija
Pitanja i odgovori o nacrtu godišnjeg proračuna za 2024.
Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i NextGenerationEU
Proračun EU-a Europi i dalje osigurava sredstva koja su joj potrebna za svladavanje sadašnjih i budućih izazova. Međutim, kao i nacionalni proračuni, i proračun EU-a suočava se s ograničenjima zbog rastućih troškova i nesmanjenih potreba za financiranjem. Proračun EU-a za 2024. osmišljen je tako da i dalje podržava zelenu i digitalnu tranziciju Unije te ostaje jedan od najmoćnijih alata za stvaranje dodane vrijednosti u životima građana.
Johannes Hahn, povjerenik za proračun i administraciju
Pojedinosti
- Datum objave
- 7. lipnja 2023.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj