Proračun EU-a za regionalni razvoj i kohezijsku politiku nakon 2020.

Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021.–2027.) predlaže osuvremenjivanje kohezijske politike, glavne ulagačke politike EU-a i jednog od najkonkretnijih izraza europske solidarnosti.

Glavne značajke prijedloga Komisije za osuvremenjenu kohezijsku politiku opisane su u nastavku.

1. Usmjerenost na ključne prioritete za ulaganja, s obzirom na koje EU može postići najbolje rezultate: Većina ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda usmjerit će se na inovacije, potporu malim poduzećima, digitalne tehnologije i osuvremenjivanje industrije. Ulagat će se i u prelazak na niskougljično, kružno gospodarstvo te u borbu protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma.

2. Kohezijska politika za sve regije i prilagođeniji pristup regionalnom razvoju:

• Ulaganje u sve regije: Regije koje još zaostaju s obzirom na stopu rasta ili visine prihoda – uglavnom se radi o regijama na jugu i istoku Europe – i dalje će primati znatnu potporu EU-a. U okviru kohezijske politike nastavit će se ulaganja u svim regijama jer se mnoge regije diljem Europe, uključujući one u bogatijim državama članicama, teško nose s ostvarivanjem industrijske tranzicije, s borbom protiv nezaposlenosti i sa suočavanjem s globaliziranim gospodarstvom.
• Prilagođeni pristup: u okviru kohezijske politike zadržavaju se tri kategorije regija: slabije razvijene, tranzicijske i razvijenije regije. BDP po stanovniku i dalje je glavni kriterij u dodjeli sredstava u nastojanju da se smanje nejednakosti te da se regijama s niskim prihodima i niskom stopom rasta olakša sustizanje ostatka EU-a. Osim toga, novim se kriterijima nastoji bolje odraziti stvarno stanje na terenu – nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvat i integracija migranata.
• Vodstvo na lokalnoj razini: Kohezijska politika za razdoblje od 2021. do 2027. odraz je Europe koja osnažuje podupiranjem lokalno pokrenutih strategija razvoja. Lokalna, gradska i regionalna tijela više će sudjelovati u upravljanju sredstvima iz fondova EU-a, a višim stopama sufinanciranja pojačat će se osjećaj odgovornosti za projekte financirane sredstvima EU-a u regijama i gradovima

3. Manje pravila, jasnije i sažetije odredbe te fleksibilniji okvir:

• Pojednostavnjenje pristupa fondovima: Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a predlaže pojednostavnjenje pravila, smanjenje administrativnog opterećenja te blaže provjere za poduzeća i poduzetnike koji primaju potporu EU-a.
• Jedinstven pravilnik: Sedam fondova EU-a koji se provode u partnerstvu s državama članicama („podijeljeno upravljanje”) sada je obuhvaćeno jedinstvenim pravilnikom. Tako će se olakšati rad voditelja programa koji se financiraju sredstvima EU-a. Olakšat će se i sinergije, primjerice između fondova u okviru kohezijske politike i Fonda za azil i migracije kad je riječ o razvoju lokalnih strategija integracije migranata. Tim se okvirom omogućava i učinkovitije povezivanje s drugim fondovima dostupnima u okviru proračuna EU-a. Države članice, primjerice, mogu odlučiti prenijeti dio sredstava koja su primile na temelju kohezijske politike u programe InvestEU.
• Prilagođavanje potrebama: Novi je okvir spoj stabilnosti neophodne za planiranje dugoročnih ulaganja i odgovarajuće razine fleksibilnosti potrebne za prilagodbu nepredviđenim događajima. Revizijom na sredini provedbenog razdoblja odredit će se jesu li tijekom zadnje dvije godine razdoblja financiranja potrebne promjene u programu, a moći će se provesti i ograničeni prijenosi sredstava među programima koji se financiraju iz fondova EU-a.

4. Snažnija povezanost s europskim semestrom radi poboljšanja ulagačkog okruženja u Europi: Komisija predlaže jačanje povezanosti kohezijske politike i europskog semestra kako bi se u Europi stvorilo okruženje pogodno za rast i poslovanje te ostvario potpuni potencijal ulaganja EU-a i nacionalnih ulaganja. Takvom snažnijom potporom kohezijske politike strukturnim reformama zajamčit će se potpuna komplementarnost i usklađenost s novim, poboljšanim Programom potpore strukturnim reformama.

Sljedeći koraci

S dosad neviđenom transparentnošću Europska komisija po prvi je puta 2. svibnja predstavila prijedlog novog, dugoročnog proračuna EU-a u tekućim i stalnim cijenama iz 2018. Isto tako, Komisija danas objavljuje raspodjelu sredstava u okviru kohezijske politike među državama članicama u tekućim i stalnim cijenama iz 2018. (vidjeti Prilog).

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate na terenu.

Kad bi došlo do kašnjenja sličnih onima do kojih je došlo početkom trenutačnog proračunskog razdoblja 2014. – 2020., 100 000 projekata koji se financiraju sredstvima EU-a ne bi moglo početi na vrijeme, mnoge škole kojima je potrebna renovacija morale bi čekati, medicinska oprema prekasno bi se dostavljala u bolnice, ili bi pak mala poduzeća morala planirati ulaganja bez potrebne sigurnosti.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.