Proračun EU-a za budućnost: Komisija pokrenula raspravu o budućnosti financija EU-a

Europljani od svoje Unije očekuju da čini više. U razdoblju kada EU čini više nego ikada prije da zaštiti, osnaži i obrani svoje građane, raspoloživa sredstva i dalje su krajnje ograničena.

U trenutku kada Europa odlučuje o svojoj budućnosti, EU treba proračun prilagođen ciljevima i u kojem se svaki euro troši u korist građana.

U Komisijinu dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a, koji je objavljen danas, predstavljene su opcije kojima se to može ostvariti. Pitanja otvorena u tom petom i završnom dokumentu u seriji ključna su u raspravi započetoj 1. ožujka Komisijinom Bijelom knjigom o budućnosti Europe. U tom se dokumentu za razmatranje iznose moguće proračunske posljedice odabira koji su nam dostupni.

Povjerenik Günther H. Oettinger, nadležan za proračun i ljudske resurse, izjavio je: Ako se Europa želi suočiti s novim izazovima, mora odnekud dobiti sredstva za to. Možemo ili trošiti manje ili pronaći nove izvore prihoda. No, što god učinili, svaki euro uložen iz proračuna EU-a mora osigurati dodanu vrijednost i pozitivno utjecati na svakodnevni život građana.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: Vrijeme je za promjene u proračunu EU-a.Proračun treba biti jednostavniji i fleksibilniji, a mi moramo razmisliti, ambiciozno i s puno mašte, kako ga pretvoriti u moćno sredstvo koje će nam pomoći da brže rastemo, sve tješnje povezani, ne ostavljajući nikoga po strani u ovom globaliziranom gospodarstvu.

Proračun EU-a suočava se s teškim izazovom financiranja više stavki s manje sredstava. Od EU-a se očekuje da preuzme veću ulogu u novim područjima politika kao što su migracije, unutarnja i vanjska sigurnost ili obrana. EU bi trebao održati i svoju vodeću ulogu glavnog svjetskog donatora humanitarne i razvojne pomoći te predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena. To se mora postići s proračunom EU-a koji će se samo smanjivati nakon odlaska Ujedinjene Kraljevine.

U danas objavljenom dokumentu za razmatranje taj se izazov uzima u obzir te se izdvajaju ključni elementi rasprave, strukturirani oko pet scenarija Bijele knjige: hoće li EU jednostavno nastaviti kao do sada, manje toga činiti zajednički, napredovati različitim intenzitetom, činiti manje, ali učinkovitije ili zajednički činiti mnogo više? Svaki od tih oglednih scenarija imao bi različite posljedice i u pogledu toga koliko se može potrošiti u koju svrhu i u pogledu mogućih izvora sredstava. Opcije se kreću od smanjenja potrošnje na postojeće politike do povećanja prihoda.

Osim toga, u dokumentu za razmatranje utvrđuju se osnovne značajke proračuna EU-a i glavni trendovi te događaji u ključnim područjima politike, kao što su kohezija i poljoprivreda. Obuhvaćena su i sveobuhvatna pitanja, kao što je dodana vrijednost financiranja EU-a ili povezanost financiranja EU-a i strukturnih reformi u državama članicama.

Kontekst

Postupak razmatranja pokrenut Bijelom knjigom i utemeljen na seriji dokumenata za razmatranje pridonijet će izradi prijedloga za sljedeći višegodišnji financijski okvir EU-a s 27 članica, koji Komisija namjerava predstaviti sredinom 2018.

Višegodišnjim financijskim okvirom utvrđuju se najveći godišnji iznosi koje EU može potrošiti svake godine u različitim područjima politika tijekom razdoblja od najmanje 5 godina. Sadašnji višegodišnji financijski okvir obuhvaća razdoblje od 2014. do 2020. Svaki godišnji proračun mora biti u skladu s tim okvirom.

Kako bi se održala i dodatno potaknula rasprava o pitanjima otvorenima u dokumentu za razmatranje, u nadolazećim mjesecima održat će se brojna javna događanja, kao što je godišnja konferencija „Proračun usmjeren na rezultate” koju Komisija organizira 25. rujna 2017.