Proračun EU-a: Komisija predlaže mjere za bolju i učinkovitiju suradnju država članica u području poreza i carina

Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027. predlaže mjere za bolju i učinkovitiju suradnju država članica u području poreza i carina.

Daljnjim financiranjem tih programa pružit će se potpora EU-u da poduzećima i dalje osigura neometan i jednostavan pristup jedinstvenom tržištu i time osigura prosperitet trgovine, da na vanjskim granicama zaštiti građane od opasnih proizvoda koji ulaze u Uniju te da državama članicama osigura instrumente za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza.

Komisija predlaže financijsku obvezu u iznosu od 950 milijuna EUR za program Carina i 270 milijuna EUR za program Fiscalis, što iznosi samo 0,07 % odnosno 0,02 % sljedećeg proračuna EU-a.

Novim programom Carina pridonijet će se uspostavi suvremene carinske unije u čijem su središtu interesi poduzeća i građana EU-a na sljedeći način:

• Poboljšanjem razmjene informacija među nacionalnim carinskim upravama radi lakšeg otkrivanje tokova opasnih tvari i krivotvorene robe. Na granicama EU-a 2017. zaplijenjeno je ukupno 2,7 milijuna komada streljiva i 188 000 punjenja eksploziva.
• Olakšavanjem rasta trgovine: carinske službe EU-a prošle su godine obradile 331 milijun carinskih deklaracija.
• Potporom carinskim tijelima pri zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije, pravilnoj naplati carina, PDV-a na uvoz i trošarina. Novim programom poboljšat će se sposobnost carinskih tijela da se suoče s porastom trgovine i promjenama gospodarskih modela i modela rada (primjerice e-trgovina i lanac blokova) te ojačati suradnja i osposobljavanje u svim sektorima.
• Izradom boljih strategija za upravljanje rizikom radi zaštite financijskih interesa EU-a i primjerenijeg odgovora na sigurnosne prijetnje i transnacionalni kriminal.

Novim programom Fiscalis podupirat će se suradnja poreznih tijela država članica i pridonijeti borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja porezne obveze:

• Uspostavom učinkovitijih i bolje povezanih IT sustava, koje bi inače svaka država članica trebala razvijati sama za sebe. To uključuje razvoj i održavanje interoperabilnih i troškovno učinkovitih informatičkih rješenja za potporu poreznim tijelima pri provedbi zakonodavstva EU-a.
• Razmjenom dobrih praksi i osposobljavanjem radi povećanja učinkovitosti. Time će se izbjeći i nepotrebno administrativno opterećenje građana i poduzeća (uključujući MSP-ove) pri prekograničnim transakcijama te znatno povećati broj od 423 000 poreznih stručnjaka koji su od 2014. sudjelovali u aktivnostima osposobljavanja.
• Uspostavom zajedničkih akcija u području upravljanja rizikom i revizije: od 2014. države članice zajednički su organizirale više od tisuću takvih akcija.
• Poticanjem konkurentnosti Unije, promicanjem inovacija i olakšavanjem provedbe novih ekonomskih modela.