Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak16 svibanj 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Proljetna gospodarska prognoza 2022.: Ruska invazija stavlja na kušnju gospodarsku otpornost Unije

Predviđa se da će BDP Unije tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom biti pozitivan zahvaljujući kombiniranom učinku ukidanja pandemijskih ograničenja i snažnih mjera politike za potporu rastu tijekom pandemije.

Proljetna gospodarska prognoza 2022.: Ruska invazija stavlja na kušnju gospodarsku otpornost Unije

Prije izbijanja rata predviđala se dugotrajna i snažna ekspanzija gospodarstva Unije. Nakon što se oporavila od gospodarskih posljedica pandemije Unija se suočila s novim izazovima uzrokovanima ruskom invazijom na Ukrajinu. Uzrokujući daljnje povećanje cijena robe, ponovne poremećaje u opskrbi i sve veću neizvjesnost, rat je pogoršao postojeće nepovoljne okolnosti za rast koje su se prema ranijim predviđanjima trebale popraviti. Zbog toga je Europska komisija smanjila projekciju rasta i povećala projekciju inflacije u Uniji.

Postojeće nepovoljne okolnosti pogoršane ratom dovode do usporavanja rasta

Predviđa se da će BDP Unije tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom biti pozitivan zahvaljujući kombiniranom učinku ukidanja pandemijskih ograničenja i snažnih mjera politike za potporu rastu tijekom pandemije. Naime, ukidanje pandemijskih ograničenja za uslužne djelatnosti koje uključuju fizički kontakt, snažno tržište rada koje se dalje poboljšava, niža razina štednje i fiskalne mjere za ublažavanje učinka rastućih cijena energije trebali bi potaknuti privatnu potrošnju. Puna primjena Mehanizma za oporavak i otpornost i provedba pratećeg programa reformi trebale bi pogodovati ulaganjima.

Prema sadašnjim prognozama realni BDP-a u Uniji i europodručju trebao bi rasti po stopi od 2,7 % u 2022. i 2,3 % u 2023., umjesto predviđenih 4,0 % odnosno 2,8 % (2,7 % u europodručju) iz zimske privremene prognoze 2022. Smanjenu prognozu za 2022. treba promatrati u kontekstu gospodarskog zamaha tijekom proljeća i ljeta prošle godine, zahvaljujući kojem je godišnja stopa rasta za ovu godinu povećana za oko 2 postotna boda. Rast proizvodnje tijekom godine smanjen je s 2,1 % na 0,8 %.

Svjetsko gospodarstvo i gospodarstvo Unije najviše su pogođeni rastom cijena energenata. Iako su cijene energenata i prije rata znatno porasle u odnosu na niske razine zabilježene tijekom pandemije, nesigurnost u pogledu lanaca opskrbe potaknula je daljnji rast cijena i povećala njihovu volatilnost. Cijene su se povećale u sektoru hrane i drugih osnovnih proizvoda i usluga, čime je smanjenja kupovna moć kućanstava.

Prekidi u logistici i lancima opskrbe zbog rata te rastući troškovi velikog broja sirovina dodatno su pogoršali poremećaje u svjetskoj trgovini uzrokovane drastičnim mjerama za suzbijanje bolesti COVID-19, koje su još uvijek na snazi u nekim dijelovima Kine te otežavaju proizvodnju.

Cijene energije uzrokuju rekordno visoku inflaciju

Inflacija raste od početka 2021. Na godišnjoj razini je s 4,6 % u posljednjem tromjesečju 2021. porasla na 6,1 % u prvom tromjesečju 2022. Ukupna inflacija u europodručju u travnju je porasla na 7,5 %, što je najviša stopa u povijesti monetarne unije.

Očekuje se da će u europodručju inflacija u 2022. iznositi 6,1 %, nakon čega bi se u 2023. trebala smanjiti na 2,7 %. Za 2022. u cjelini to je znatno viša procjena od one u zimskoj privremenoj prognozi 2022. (3,5 %). Procjenjuje se da će u drugom tromjesečju ove godine inflacija dosegnuti najvišu razinu od 6,9 %, nakon čega bi se trebala postupno smanjivati. Kad je riječ o Uniji, očekuje se rast inflacije s 2,9 % u 2021. na 6,8 % u 2022. i ponovno smanjenje na 3,2 % u 2023. U 2022. i 2023. prosječna stopa temeljne inflacije vjerojatno će biti viša od 3 % i u Uniji i u europodručju.

Stabilno tržište rada koje se dalje poboljšava

Tržište rada ulazi u novu krizu na čvrstim temeljima. U 2021. u gospodarstvu Unije otvoreno je više od 5,2 milijuna radnih mjesta koja su na tržište rada privukla gotovo 3,5 milijuna više zaposlenih. Osim toga, broj nezaposlenih smanjio se za gotovo 1,8 milijuna. Stope nezaposlenosti na kraju 2021. bile su niže od prethodnih rekordno niskih razina.

Usto, očekuje se daljnje poboljšanje uvjeta na tržištu rada. U Uniji bi zaposlenost ove godine trebala porasti za 1,2 %, pri čemu treba imati na umu da je ova godišnja stopa rasta potaknuta snažnim zamahom u drugoj polovini prošle godine. Očekuje se da će osobe koje zbog rata bježe iz Ukrajine u Uniju postupno ulaziti na tržišta rada, a opipljivi učinci trebali bi biti vidljivi tek od sljedeće godine.

U Uniji bi se stope nezaposlenosti trebale dodatno smanjiti, na 6,7 % u ovoj godini i 6,5 % u 2023., a u europodručju na 7,3 % u 2022. i 7,0 % u 2023.

Državni deficiti i dalje se smanjuju, ali rastu troškovi povezani s ratom

Unatoč troškovima mjera za ublažavanje učinka visokih cijena energije i potporu ljudima koji bježe iz Ukrajine, ukupni državni deficit u Uniji trebao bi se dodatno smanjiti u 2022. i 2023. zahvaljujući daljnjem ukidanju privremenih mjera potpore zbog bolesti COVID-19. Predviđa se da će se deficit u Uniji s 4,7 % BDP-a u 2021. smanjiti na 3,6 % BDP-a u 2022. odnosno 2,5 % BDP-a u 2023. (3,7 % i 2,5 % u europodručju).

Ukupni udio duga u BDP-u u Uniji dosegnuo je 2020. rekordnu vrijednost od gotovo 92 % BDP-a (gotovo 100 % u europodručju), a u 2021. se smanjio na oko 90 % (97 % u europodručju). Predviđa se da će se u 2022. smanjiti na oko 87 % (95 % u europodručju), a u 2023. na 85 % (93 % u europodručju), što je i dalje iznad razine prije pandemije bolesti COVID-19.

Neizvjesnost i rizici ovise o razvoju rata

Rizici za prognozu gospodarske aktivnosti i inflacije uvelike ovise o razvoju rata, a posebno o njegovim posljedicama za energetska tržišta.

Zbog velike neizvjesnosti, osnovnoj prognozi priložena je analiza scenarija na temelju modela koji simulira učinak viših cijena energenata i potpuni prekid opskrbe plinom iz Rusije. U tom drugom, težem scenariju stope rasta BDP-a bile bi niže u odnosu na osnovnu prognozu za oko 2,5 postotnih bodova u 2022. i oko 1 postotni bod u 2023., dok bi se inflacija u 2022. povećala za 3 postotna boda, a u 2023. za više od 1 postotni bod u odnosu na osnovnu projekciju.

Osim takvih mogućih poremećaja u opskrbi energijom, veći problemi u lancima opskrbe od očekivanih i daljnji porast cijena neenergetskih sirovina, posebno hrane, mogli bi dodatno usporiti rast i povećati pritisak na cijene. Veći sekundarni učinci od očekivanih mogli bi u kontekstu „uvezenog” inflacijskog šoka povećati rizik od stagflacije. Snažni inflacijski pritisci podrazumijevaju veće rizike za uvjete financiranja. Na kraju, COVID-19 i dalje je faktor rizika.

Osim tih neposrednih rizika, ruska invazija na Ukrajinu dovodi do ekonomskog odvajanja Unije od Rusije, čije se posljedice u ovoj fazi ne mogu sasvim uvidjeti.

Izjave članova Kolegija:

Izvršni potpredsjednik zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Gospodarstvo Unije nesumnjivo prolazi kroz teško razdoblje zbog ruske invazije na Ukrajinu, pa su i naše prognoze niže. Najizraženiji negativan faktor je nagli porast cijena energije, koji inflaciju dovodi do rekordno visokih razina i opterećuje europska poduzeća i kućanstva. Iako će se rast nastaviti ove i sljedeće godine, bit će znatno slabiji nego što se prethodno očekivalo. Neizvjesnost i rizici bit će visoki sve dok traje ruska agresija. No ima i nekoliko pozitivnih stvari koje nam omogućuju da prebrodimo ovu krizu. Naši su gospodarski temelji čvrsti: prije početka ovog rata gospodarstvo Unije krenulo je putem snažnog oporavka i rasta. U gospodarstvu Unije otvara se više radnih mjesta, čime se privlači više ljudi na tržište rada i održava niska razina nezaposlenosti. Potpuna provedba planova za oporavak i otpornost u državama članicama pružit će prijeko potreban poticaj našim gospodarstvima.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Osim što uzrokuje neopisivu patnju i razaranja, ruska invazija na Ukrajinu podriva i gospodarski oporavak Europe. Rat je doveo do skoka cijena energije i dodatno je poremetio lance opskrbe, pa se sada može očekivati da će inflacija dulje ostati na višoj razini. Prošlogodišnji snažan gospodarski oporavak i dalje će pozitivno utjecati na ovogodišnje stope rasta. Snažno tržište rada, ponovno otvaranje nakon pandemije i instrument NextGenerationEU trebali bi pružiti dodatnu potporu našim gospodarstvima i pomoći u smanjenju javnog duga i deficita. Međutim, na tu prognozu utječu velika neizvjesnost i rizici koji su tijesno povezani s razvojem ruskog rata. Mogući su i drugi scenariji, u kojima bi rast mogao biti niži, a inflacija veća nego što danas predviđamo.

Kontekst

Ova prognoza temelji se na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama roba zaključno s 29. travnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 29. travnja. Ako nove politike nisu najavljene ni detaljno opisane, u projekcijama se ne pretpostavljaju promjene politike.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i europodručje.

Komisija će u ljetnoj gospodarskoj prognozi 2022., koju planira objaviti u srpnju 2022., ažurirati projekcije BDP-a i inflacije.

Više informacija

Cijeli dokument: Proljetna gospodarska prognoza 2022.

Pratite potpredsjednika Dombrovskisa na Twitteru: @VDombrovskis

Pratite povjerenika Gentilonija na Twitteru: @PaoloGentiloni

Pratite Glavnu upravu za gospodarske i financijske poslove na Twitteru: @ecfin

Pojedinosti

Datum objave
16 svibanj 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj