Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
  • Novinski članak
  • 28. listopada 2021.
  • Predstavništvo u Hrvatskoj
  • Predviđeno vrijeme čitanja: 5 min

Paket mjera za bankarstvo 2021.: novi propisi EU-a za jačanje otpornosti banaka i bolju pripremu za budućnost

Europska komisija danas je donijela revidirane propise EU-a o bankarstvu (Uredba o kapitalnim zahtjevima i Direktiva o kapitalnim zahtjevima). Zahvaljujući novim propisima europske banke bit će otpornije na potencijalne buduće gospodarske šokove...

Paket mjera za bankarstvo 2021.: novi propisi EU-a za jačanje otpornosti banaka i bolju pripremu za budućnost

Današnjim paketom dovršava se provedba Sporazuma Basel III u EU-u. Taj su sporazum EU i njegovi partneri iz skupine G20 postigli u Bazelskom odboru za nadzor banaka u svrhu povećanja otpornosti banaka na potencijalne gospodarske šokove. Današnji prijedlog konačni je korak u toj reformi propisa o bankarstvu.

Paket se sastoji od sljedećih zakonodavnih elemenata:

  • zakonodavni prijedlog izmjene Direktive o kapitalnim zahtjevima (Direktiva 2013/36/EU)
  • zakonodavni prijedlog izmjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima (Uredba 2013/575/EU)
  • zaseban zakonodavni prijedlog izmjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima u području sanacije (prijedlog o „lančanoj” strukturi).

Paket se sastoji od sljedećih dijelova:

  • Provedba Basela III – povećanje otpornosti na gospodarske šokove

Današnjim paketom vjerno se provodi međunarodni Sporazum Basel III, vodeći računa o posebnostima bankarskog sektora EU-a, npr. kad je riječ o niskorizičnim hipotekama. Konkretno, cilj je današnjeg prijedloga postići da se u internim modelima koje banke koriste za izračun svojih kapitalnih zahtjeva rizici ne podcjenjuju, čime će se zajamčiti dostatan kapital za pokriće tih rizika. To će olakšati i usporedbu stopa kapitala temeljenih na riziku među bankama, čime će se vratiti povjerenje u te stope i stabilnost sektora u cjelini.

Cilj je povećati otpornost bez znatnog povećanja kapitalnih zahtjeva. Ukupni učinak na kapitalne zahtjeve ograničen je na ono što je nužno, čime će se očuvati konkurentnost bankarskog sektora EU-a. Usto se dodatno smanjuju troškovi usklađivanja, posebno za manje banke, ali se zadržavaju jednako strogi bonitetni zahtjevi.

  • Održivost – doprinos zelenoj tranziciji

Jačanje otpornosti bankarskog sektora na ekološke, društvene i upravljačke rizike (ESG rizici) bitan je element Komisijine strategije za održivo financiranje. Važno je poboljšati način mjerenja i upravljanja tim rizicima u bankama, a tržištima omogućiti da prate poslovanje banaka. U tom je smislu bonitetna regulativa od ključne važnosti.

Današnjim se prijedlogom za banke uvodi obveza sustavnog identificiranja, objavljivanja i upravljanja ESG rizicima u okviru njihova postupka upravljanja rizicima. To uključuje i redovito testiranje otpornosti na klimatske promjene, koje će provoditi nadzorna tijela i banke. Nadzorna tijela procjenjivat će ESG rizike u okviru redovitih nadzornih provjera. Sve će banke biti dužne objavljivati informacije o stupnju svoje izloženosti ESG rizicima. Kako bi se izbjeglo neopravdano administrativno opterećenje za manje banke, pravila o objavljivanju bit će proporcionalna.

Predloženim mjerama ne samo da će se povećati otpornost bankarskog sektora, već i osigurati da banke vode računa o održivosti.

  • Bolji nadzor – dobro upravljanje bankama u EU-u i bolja zaštita financijske stabilnosti

Današnjim paketom uvode se bolji alati za nadzorna tijela koja nadziru banke u EU-u. Uvodi se skup jasnih, čvrstih i uravnoteženih pravila o stručnosti i primjerenosti, na temelju kojih nadzorna tijela procjenjuju ima li više rukovodstvo potrebno znanje i vještine za upravljanje bankom.

Osim toga, kao odgovor na skandal „Wirecard” nadzorna tijela odsad će imati bolje alate za nadzor financijskotehnoloških grupacija (uključujući društva kćeri banaka). Tim poboljšanim alatima osigurat će se dobro i razborito upravljanje bankama u EU-u.

Današnjim paketom se na proporcionalan način razmatra i pitanje osnivanja podružnica banaka iz trećih zemalja u EU-u. Trenutačno se na njih uglavnom primjenjuju nacionalni propisi, koji su tek donekle usklađeni. Paketom se usklađuju propisi EU-a u tom području, čime će se nadzornim tijelima omogućiti da bolje upravljaju rizicima povezanima s tim subjektima, koji posljednjih godina sve više posluju u EU-u.

Izjave članova Kolegija povjerenika

Izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Europi je potreban snažan bankarski sektor za kreditiranje gospodarstva u vrijeme oporavka od pandemije bolesti COVID-19. Današnjim prijedlozima osigurava se primjena ključnih elemenata međunarodnih standarda Basel III, što je bitno za stabilnost i otpornost naših banaka. Pritom smo vodili računa o posebnostima bankarskog sektora EU-a i izbjegli znatno povećanje kapitalnih zahtjeva. Današnjim paketom ojačat ćemo banke u EU-u kako bi mogle poduprijeti gospodarski oporavak te zelenu i digitalnu tranziciju.

Povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala Mairead McGuinness izjavila je: Banke u EU-u imaju ključnu ulogu u oporavku i svima nam je u interesu da budu otporne na buduće izazove. Današnjim ćemo paketom pripremiti bankarski sektor EU-a za budućnost kako bi ostao pouzdan i održiv izvor financiranja gospodarstva EU-a. Uvođenjem procjena ESG rizika banke će biti zaštićenije i bolje pripremljene za prevladavanje budućih izazova, kao što su klimatski rizici.

Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders izjavio je: Članovi uprave i nositelji ključnih funkcija u bankama mogu znatno utjecati na poslove kreditne institucije. Imaju ključnu ulogu u usmjeravanju poslovanja i opreznom i dobrom upravljanju aktivnostima banaka. Stoga su bila potrebna usklađena pravila za procjenu primjerenosti članova uprave i nositelja ključnih funkcija za obavljanje njihovih zadaća. Danas smo donijeli pravila kojima se objašnjavaju obveze kreditnih institucija i nadležnih tijela i kojima će se postići dosljednost na razini EU-a te u konačnici doprinijeti povećanju otpornosti banaka.

Sljedeći koraci

O zakonodavnom paketu sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće.

Kontekst

Nakon financijske krize regulatorna tijela iz 28 svjetskih jurisdikcija okupljena u Bazelskom odboru za nadzor banaka (BCBS) dogovorila su novi međunarodni standard za jačanje banaka, poznat kao Basel III. Dogovor je finaliziran 2017. EU je u svoje propise već prenio veliku većinu tih pravila, što je znatno povećalo kapitaliziranost njegova bankarskog sektora.

Stoga su se banke u EU-u pokazale otpornima u krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19, što potvrđuje činjenica da su kontinuirano odobravale kredite. Današnjim reformama dovršava se program za razdoblje nakon financijske krize s ciljem znatnog jačanja konkurentnosti i održivosti bankarskog sektora EU-a.

Više informacija

Pitanja i odgovori

Informativni članak

Pravni tekstovi

Bonitetni zahtjevi

Pojedinosti

Datum objave
28. listopada 2021.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj