Odgovor na pandemiju koronavirusa: rješavanje problema neprihodonosnih kredita kako bi banke mogle podupirati kućanstva i poduzeća u EU-u

S obzirom na svoju ulogu u osiguravanju kontinuiranog dotoka financijskih sredstava gospodarstvu banke su ključne za ublažavanje posljedica krize uzrokovane koronavirusom. To je iznimno važno za oporavak gospodarstva Unije. Zbog utjecaja koronavirusa na gospodarstvo Unije očekuje se da će razina neprihodonosnih kredita rasti na cijelom području Unije, iako je zasada neizvjesno koliki će biti taj rast i u kojem će se trenutku dogoditi. Ovisno o brzini oporavka gospodarstva Unije od krize uzrokovane koronavirusom, kvaliteta imovine banaka, a time i njihov kapacitet kreditiranja, mogli bi se pogoršati.

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Povijest je pokazala da je problem neprihodonosnih kredita najbolje rješavati što prije i što odlučnije, osobito ako želimo da banke nastave podupirati poduzeća i kućanstva. Stoga sada poduzimamo preventivne i koordinirane mjere. Današnja strategija doprinijet će brzom i održivom oporavku Europe jer će pomoći bankama da uklone te kredite iz svojih bilanci i nastave s kreditiranjem.

Povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala Mairead McGuinness izjavila je: Mnoga su poduzeća i kućanstva pod znatnim financijskim pritiskom zbog pandemije. Jedan je od glavnih prioriteta Komisije osigurati da banke nastave pružati potporu europskim građanima i poduzećima. Danas predlažemo skup mjera kojima se može spriječiti rast neprihodonosnih kredita poput onoga kojem smo svjedočili nakon posljednje financijske krize, uz istodobno osiguravanje zaštite dužnika.

Kako bi države članice i financijski sektor imali na raspolaganju potrebna sredstva za ranu intervenciju u slučaju rasta neprihodonosnih kredita u bankarskom sektoru, Komisija predlaže niz mjera s četiri osnovna cilja:

1. Nastavak razvoja sekundarnih tržišta za imovinu umanjene vrijednosti: to će bankama omogućiti da uklone neprihodonosne kredite iz svojih bilanci, a dužnicima će se osigurati pojačana zaštita. Ključni korak u tom procesu bilo bi donošenje Komisijina prijedloga o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita, o kojem se trenutačno vodi rasprava u Europskom parlamentu i Vijeću. Tim bi se propisima učvrstila zaštita dužnika na sekundarnim tržištima. Komisija smatra da bi bilo korisno uspostaviti središnji elektronički podatkovni centar na razini Unije kako bi se povećala transparentnost tržišta. Taj bi centar imao ulogu repozitorija podataka za tržište neprihodonosnih kredita kako bi se omogućila bolja razmjena podataka među svim relevantnim akterima (prodavatelji kredita, kupci kredita, pružatelji usluge servisiranja kredita, društva za upravljanje imovinom i privatne platforme za neprihodonosne kredite) i osiguralo učinkovito postupanje s neprihodonosnim kreditima. Komisija bi na temelju javnog savjetovanja ispitala više mogućnosti za uspostavu podatkovnog centra na europskoj razini i zatim odlučila o daljnjim koracima. Jedna od opcija bila bi uspostava podatkovnog centra proširenjem djelokruga postojećeg Europskog skladišta podataka.
2. Reforma zakonodavstva EU-a o nesolventnosti i naplati duga: njome će se pridonijeti usklađivanju raznih okvira za nesolventnost u EU-u i istodobno održati visoki standardi zaštite potrošača. Boljom usklađenošću okvira za nesolventnost povećala bi se pravna sigurnost i ubrzao povrat vrijednosti na korist vjerovnika i dužnika. Komisija poziva Parlament i Vijeće da što prije postignu dogovor o zakonodavnom prijedlogu o minimalnom usklađivanju pravila za ubrzanu izvansudsku naplatu kolaterala, koji je Komisija dostavila 2018.
3. Potpora osnivanju i suradnji nacionalnih društava za upravljanje imovinom na razini EU-a: društva za upravljanje imovinom pomažu bankama koje se suočavaju s problemima jer im omogućuju da uklone neprihodonosne kredite iz svojih bilanci. Banke se tako mogu usredotočiti na kreditiranje održivih poduzeća i kućanstava umjesto da se bave lošim kreditima. Komisija je spremna podržati države članice koje to žele u osnivanju nacionalnih društava za upravljanje imovinom te će ispitati mogućnost poticanja suradnje uspostavom mreže nacionalnih društava za upravljanje imovinom na razini EU-a. Nacionalna društava za upravljanje imovinom vrijedna su jer posjeduju specifično nacionalno znanje, a mreža na razini EU-a omogućila bi im da razmjenjuju najbolje prakse, osiguraju provedbu standarda zaštite podataka i transparentnosti i bolje koordiniraju djelovanje. Nadalje, mreža društava za upravljanje imovinom mogla bi u okviru međusobne koordinacije i suradnje koristiti podatkovni centar za razmjenu informacija o ulagateljima, dužnicima i pružateljima usluge servisiranja kredita. U vezi s pristupom informacijama o tržištima neprihodonosnih kredita bit će potrebno osigurati poštovanje svih relevantnih pravila o zaštiti podataka u odnosu na dužnike.
4. Mjere predostrožnosti: bankarski sektor EU-a općenito je u znatno boljoj poziciji nego nakon financijske krize, međutim države članice i dalje poduzimaju različite mjere politike. S obzirom na posebne okolnosti aktualne zdravstvene krize, nadležna tijela imaju mogućnost poduzeti mjere predostrožnosti i pružiti javnu potporu tamo gdje je to potrebno kako bi se osigurao kontinuitet financiranja realnog gospodarstva, u skladu s Direktivom EU-a o oporavku i sanaciji banaka i okvirom za državne potpore.

Kontekst

Strategija za neprihodonosne kredite koju Komisija danas predlaže nadovezuje se na niz mjera koje su već ranije provedene. U srpnju 2017. ministri financija u ECOFIN-u dogovorili su prvi akcijski plan za neprihodonosne kredite.

U skladu s Akcijskim planom ECOFIN-a Komisija je u svojoj Komunikaciji o dovršetku bankovne unije iz listopada 2017. najavila sveobuhvatan paket mjera za smanjenje razine neprihodonosnih kredita u EU-u. Komisija je u ožujku 2018. predstavila paket mjera za rješavanje problema visokih udjela neprihodonosnih kredita.

Među predloženim mjerama bili su zaštitni mehanizam za neprihodonosne kredite, kojim se za banke uvodi obveza uspostave minimalne razine pokrića gubitaka za novoodobrene kredite, Prijedlog direktive o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala te nacrt za osnivanje nacionalnih društava za upravljanje imovinom. Kako bi se ublažile posljedice krize uzrokovane koronavirusom, Komisijinim paketom mjera o bankarstvu iz travnja 2020. provedene su ciljane „brze izmjene” bonitetnih pravila EU-a za bankarski sektor. Osim toga, paketom mjera za oporavak tržišta kapitala donesenim u srpnju 2020. predložene su ciljane izmjene propisa o tržištu kapitala kako bi se potaknula veća ulaganja u gospodarstvo, omogućila brza dokapitalizacija poduzeća i povećao kapacitet banaka za financiranje oporavka.

I Mehanizam za oporavak i otpornost pružit će znatnu potporu reformama usmjerenima na poboljšanje okvira za nesolventnost te pravosudnog i administrativnog okvira koje su temelj za učinkovito saniranje neprihodonosnih kredita.

Više informacija

Komunikacija Komisije

Prijedlog direktive o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE o nacrtu za osnivanje društava za upravljanje imovinom priložen Komunikaciji Komisije –

Drugo izvješće o napretku u smanjenju neprihodonosnih kredita u Europi

Pitanja i odgovori