Novi europski sustav za borbu protiv prirodnih katastrofa

Činili bi je, primjerice, kanaderi, posebne crpke za vodu, timovi za potragu i spašavanje u gradovima te poljske bolnice i timovi hitne medicinske pomoći. Oni će biti dopuna nacionalnih resursa, a njima će upravljati Europska komisija kako bi pružila potporu zemljama pogođenima katastrofama poput poplava, šumskih požara, potresa i epidemija. Samo je 2017. više od 200 ljudi poginulo u prirodnim katastrofama u Europi, a izgorjelo je i više od milijun hektara šuma.

Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Europa se ne može držati postrance dok naši građani u državama članicama stradavaju u prirodnim katastrofama i trebaju pomoć. Nijedna europska zemlja nije izuzeta od prirodnih katastrofa – nažalost, one više nisu nešto neočekivano. Želim da Europska unija u takvim situacijama pruži više od suosjećanja. Europa je kontinent solidarnosti i moramo biti bolje pripremljeni nego dosad te brže pružiti pomoć svojim državama članicama gdje je to najpotrebnije.”

„Prošloljetne i prošlogodišnje tragedije poučile su nas da je naš postojeći sustav odgovora na katastrofe, temeljen na volonterstvu, dosegao svoje granice. Problemi se mijenjaju, pa moramo i mi. To je pitanje solidarnosti i podjele odgovornosti na svim razinama. Europski građani to od nas očekuju. Stoga pozivam europske vlade i Europski parlament da podrže ovaj prijedlog”, dodao je Christos Stylianides, povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama.

Prijedlog Komisije odnosi se na dvije dopunjujuće aktivnosti: i. jači zajednički odgovor na europskoj razini i ii. bolje kapacitete za prevenciju i pripravnost.

1. Jačanje europskih kapaciteta za odgovor na krizne situacije: rescEU

2. Bolja prevencija katastrofa i pripravnost za njih

Kontekst

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu trenutačno se temelji na volonterskom sustavu putem kojeg EU usmjerava volontersku pomoć zemalja sudionica u zemlju koja je zatražila pomoć. Ponuđenu pomoć koordinira Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije sa sjedištem u Bruxellesu. Posljednjih je godina zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i drugih pojava državama članicama sve teže međusobno si pomagati, posebice ako je katastrofa pogodila više njih istodobno. U takvim situacijama, u kojima su sredstva pomoći ograničena ili neraspoloživa, EU nema pričuvnih kapaciteta za pomoć pogođenim državama članicama.

Mnogo se različitih katastrofa dogodilo 2017., a u Europi je u prirodnim katastrofama poginulo više od 200 ljudi. Međutim, prirodne katastrofe imaju i ozbiljan utjecaj na gospodarstvo. Od 1980., osim ljudskih žrtava, države članice EU-a izgubile su više od 360 milijardi eura zbog posljedica vremenskih nepogoda i ekstremnih vremenskih uvjeta. Samo se u Portugalu izravna gospodarska šteta uzrokovana šumskim požarima od lipnja do rujna procjenjuje na gotovo 600 milijuna eura, što je 0,34 % BNP-a Portugala.

Od uspostave Mehanizma Unije za civilnu zaštitu 2001. praćeno je više od 400 katastrofa te je zaprimljeno gotovo 250 zahtjeva za pomoć. Mehanizam je moguće aktivirati u odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe koje je uzrokovao čovjek, ali iz njega se podupiru i prevencija katastrofa i pripravnost na njih.

U Mehanizam su uključene sve države članice, ali i neke zemlje izvan EU-a: Island, Norveška, Srbija, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora i Turska. Kao znak europske solidarnosti, rescEU proširio bi se i na te zemlje.