Nova stroga pravila o transparentnosti za posrednike

U nedavnim objavama tajnih informacija u medijima, primjerice „dokumenata iz Paname”, izašlo je na vidjelo kako neki posrednici aktivno pomažu poduzećima i pojedincima u izbjegavanju oporezivanja, obično upotrebom složenih prekograničnih aranžmana. Cilj je današnjeg prijedloga suzbiti takvo agresivno porezno planiranje strožim nadzorom nad dosad nepoznatim aktivnostima kreatora poreznih aranžmana te poreznih savjetnika.

Prekogranični aranžmani poreznog planiranja koji imaju određene karakteristike ili „obilježja” koja bi mogla prouzročiti gubitak za vlade sad će se morati automatski prijaviti poreznim tijelima prije nego što ih se počne provoditi. Komisija je utvrdila ključna obilježja, uključujući upotrebu gubitaka kako bi se smanjila porezna obveza, upotrebu posebnih povoljnih poreznih režima ili aranžmana preko zemalja koje ne ispunjavaju međunarodne standarde dobrog upravljanja.

Obvezu prijavljivanja prekograničnog aranžmana koji ima jedno od prethodno navedenih obilježja ili više njih imat će:

• posrednik koji je prekogranični aranžman dostavio društvu ili pojedincu za provedbu ili upotrebu;
• pojedinac ili društvo koje je primilo savjet ako posrednik koji dostavlja prekogranični aranžman nema sjedište u EU-u ili ako posrednika obvezuju pravila profesionalne povjerljivosti ili tajne;
• pojedinac ili društvo koje provodi prekogranični aranžman ako su ga osmislili njegovi vlastiti porezni savjetnici ili pravnici.

Države članice automatski će razmjenjivati primljene informacije o aranžmanima poreznog planiranja preko centralizirane baze podataka, što će ih na vrijeme upozoriti na nove rizike od izbjegavanja oporezivanja te im omogućiti da poduzmu protumjere protiv takvih štetnih aranžmana. Obveza prijavljivanja aranžmana ne znači nužno da je on štetan, nego samo da je opravdano da ga porezna tijela pregledaju. Međutim, države članice bit će obvezane na uvođenje djelotvornih i odvraćajućih kazni za ona društva koja ne poštuju mjere za poboljšanje transparentnosti, čime će se stvoriti snažno novo sredstvo odvraćanja protiv onih koji potiču ili olakšavaju porezne zlouporabe.

Nova su pravila sveobuhvatna te obuhvaćaju sve posrednike, sve potencijalno štetne aranžmane i sve države članice. Podrobnosti svakog poreznog aranžmana koji ima jedno obilježje ili više njih bit će priopćene matičnom poreznom tijelu posrednika u roku od pet dana od dostavljanja takvog aranžmana klijentu.

Kontekst

Junckerova Komisija ostvarila je velik napredak u povećanju porezne transparentnosti i suzbijanju utaje i izbjegavanja poreza. Nova pravila EU-a za blokiranje umjetnih poreznih aranžmana, kao i za nove zahtjeve u pogledu transparentnosti financijskih računa, porezna mišljenja i aktivnosti multinacionalnih poduzeća već su dogovorena i postupno stupaju na snagu. U tijeku su pregovori o strožem zakonodavstvu za borbu protiv pranja novca, zahtjevima za javno izvješćivanje po zemljama i strožim pravilima za dobro upravljanje sredstvima EU-a. Osim toga, novi EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija trebao bi biti gotov prije kraja ove godine.

Današnjim će se prijedlogom dodatno ojačati okvir EU-a za poreznu transparentnost tako što će se dodatno rasvijetliti aktivnosti posrednika te aranžmani poreznog planiranja koji se provode. Osigurat će se i usklađen pristup EU-a provedbi preporučenih odredbi o obveznom otkrivanju informacija iz OECD-ova projekta za suzbijanje smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS), koji je podržala skupina G20. Prošlog listopada države članice podržale su prijedlog Komisije o tim mjerama.

Sljedeći koraci

Prijedlog, u obliku izmjene Direktive o administrativnoj suradnji (DAC), podnosi se Europskom parlamentu radi savjetovanja te Vijeću na donošenje. Predviđa se da bi novi zahtjevi za prijavljivanje stupili na snagu 1. siječnja 2019. te bi nakon toga države članice EU-a bile obvezne razmjenjivati informacije svaka 3 mjeseca.