Nova strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju

Europska komisija danas je komunikacijom i akcijskim planom službeno pokrenula novu strategiju EU-a za jadransku i jonsku makroregiju kako bi omogućila da 70 milijuna stanovnika te regije iskoristi prednosti uže suradnje u područjima kao što su promicanje pomorskog gospodarstva, očuvanje morskog okoliša, dovršenje prometnih i energetskih mreža i poticanje održivog turizma.

Osim toga, strategijom će se potencijalnim državama članicama EU-a i državama kandidatkinjama pružiti sjajna prilika za suradnju s državama članicama te će tako pridonijeti integraciji zapadnog Balkana u Europsku uniju.

To je prva makroregionalna strategija EU-a s toliko velikim udjelom država izvan EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija), a koje surađuju s državama članicama (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija). Naglasak je strategije uglavnom na mogućnostima pomorskog gospodarstva (plavi rast, prometna povezanost kopna i mora, energetska povezanost, zaštita okoliša i održivi turizam), a riječ je o sektorima koji će sigurno igrati ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta i jačanju gospodarskog rasta u regiji. Početna je točka Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more

, koju je Komisija donijela 30. prosinca 2012. i koja je sada dio strategije.

Europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn izjavio je: „Suradnja u rješavanju zajedničkih izazova i promicanju zajedničkog potencijala ima puno smisla. Strategija za Jadransko i Jonsko more bit će treća europska makroregionalna strategija. Uključene države trebale bi učiti iz iskustava stečenih u okviru Dunavske strategije i strategije za Baltičko more, a osobito u pogledu važnosti koju usmjerenost na nekoliko prioriteta uz snažnu političku potporu ima za postizanje stvarnog učinka. Strategija za Jadransko i Jonsko more, kojom se potiče suradnja država članica i susjednih država izvan EU-a, mogla bi znatno pridonijeti integraciji zapadnog Balkana u Europsku uniju u regiji u kojoj se odigrao jedan od najvećih sukoba u nedavnoj europskoj povijesti.”

Europska povjerenica za pomorstvo i ribarstvo Maria Damanaki dodala je: „Izazovi u pomorstvu s kojima se susrećemo u jadranskoj i jonskoj regiji nisu ograničeni na samo jednu državu, a riječ je o pretjeranom izlovu ribe, zagađenju, prometnoj preopterećenosti, prometnoj povezanosti i sezonskom turizmu. Jedini smislen pristup za rješavanje tih problema jest zajednički i na usklađen način. Budući da mnoga od tih područja imaju potencijal za rast, akcijskim planom za Jadransko i Jonsko more može se pridonijeti izlasku te regije iz krize i ponovnom pokretanju gospodarstva.”

Razvoj svih elemenata akcijskog plana koordinirali su parovi država, koji su se sastojali od države članice i države izvan EU-a:

Grčka i Crna Gora za „plavi razvoj”,

Italija i Srbija za „povezivanje regije” (prometne i energetske mreže),

Slovenija i Bosna i Hercegovina za „kvalitetu okoliša”,

Hrvatska i Albanija za „održivi turizam”.

Osim toga, prisutni su i međusektorski vidovi, kao što su izgradnja kapaciteta, istraživanje, inovacije te mali i srednji poduzetnici. Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba na njih te upravljanje rizicima katastrofa horizontalna su načela relevantna za sva četiri stupa.

Pozadina

Na sastanku održanom 13. i 14. prosinca 2012.

Europsko vijeće zatražilo je od Komisije da prije završetka 2014. donese strategiju EU-a za jadransku i jonsku regiju utemeljenu na iskustvima Podunavlja

i regija Baltičkog mora

. Nedavno predstavljenom strategijom u obzir se uzimaju rezultati javnog internetskog savjetovanja održanog od rujna 2013. do siječnja 2014. te rasprave na završnoj konferenciji dionika održanoj u Ateni 6. i 7. veljače 2014

. Strategija je danas upućena Vijeću i očekuje se da će je europski čelnici u okviru Europskog vijeća pod talijanskim predsjedanjem donijeti do kraja ove godine.

Komisija je u evaluacijskom izvješću iz 2013

. naglasila da bi nove makroregionalne strategije trebale biti usmjerene na ograničen broj dobro utvrđenih ciljeva koji bi se trebali ostvariti u okviru jasnog akcijskog plana.

U okviru izvješća o upravljanju makroregionalnim strategijama iz 2014. iznesene su preporuke za jačanje političkog vodstva i odgovornosti država i dionika.

Strategiji EUSAIR nisu dodijeljena dodatna financijska sredstva EU-a već je potrebno iskoristiti i povezati postojeće financiranje na razini EU-a i nacionalnoj razini te privući privatne ulagače. Provedbi strategije osobito će pridonijeti europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

Primjeri predviđenih projekata koji će se razvijati u okviru svakog stupa:

1) plavi rast

redovna procjena stokova za održivo upravljanje ribarstvom

razvoj zajedničkog pristupa planiranju pomorskog prostora u regiji s pomoću planiranja jadransko-jonskog pomorskog prostora (ADRIPLAN)

2) povezivanje regije

unaprjeđenje sustava izvještavanja za plovila u Jadranskom moru (ADRIREP)

poboljšanje dostupnosti susjednih obalnih područja i otoka

uklanjanje prepreka prekograničnom ulaganju u energetske mreže

3) kvaliteta okoliša

razmjena najboljih praksi među upravljačkim tijelima u okviru mreže zaštićenih područja Jadranskog mora – AdriaPAN

daljnji razvoj ekonomičnih mjera upravljanja i mogućnosti politike na temelju projekta Čisto more

kako bi europska mora ostala čista, zdrava i produktivna

4) održivi turizam

poticanje pristupa financiranju za nova poduzeća u sektoru turizma

Dodatne informacije:

Komunikacija i akcijski plan o strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju

Ususret strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju

Makroregionalne strategije EU-a

Istraživanje o suradnji u području jadranskog i jonskog morskog bazena

Brošura o plavom rastu (podaci po državama i morskom bazenu)

Twitter: @EU_Regional @JHahnEU - @MariaDamanakiEU

#EUSAIR