NextGenerationEU: Dvije godine nakon donošenja Mehanizam za oporavak i otpornost i dalje je glavni pokretač zelene i digitalne transformacije EU-a

Europska komisija danas je donijela Komunikaciju kojom se obilježava dvogodišnja obljetnica uspostave Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), ključnog instrumenta u središtu europskog plana oporavka NextGenerationEU vrijednog 800 milijardi eura.

U Komunikaciji se analiziraju konkretni rezultati koji su dosad postignuti radom Mehanizma za oporavak i otpornost u pokretanju zelene i digitalne reforme i ulaganja u državama članicama. U njemu se navode i daljnji koraci za potporu uspješnoj provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost. U prilozima Komunikaciji pojašnjavaju se tehnički aspekti načina na koji Komisija ocjenjuje napredak država članica.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je:  Naš plan oporavka NextGenerationEU postao je više od odgovora na pandemiju bolesti COVID-19. Dvije godine nakon osnivanja već smo isplatili više od 140 milijardi eura i premašili početne ciljeve ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju. S obzirom na brutalnu rusku invaziju na Ukrajinu i globalnu energetsku krizu, fond je sada postao ključni element našeg industrijskog plana za zeleni plan. Njime će se poduprijeti države članice na putu prema nultoj neto stopi emisija, uz dodatni financijski poticaj u okviru plana REPowerEU. Instrument NextGenerationEU pokazao se odličnim instrumentom za rješavanje različitih izazova s kojima se naša Unija suočava. Transformativne reforme u okviru nacionalnih planova oporavka država članica ključne su za modernizaciju i jačanje naše Europske unije. Moramo nastaviti s brzom provedbom.

Potpora oporavku nakon pandemije uz rješavanje novih izazova

Od osnutka prije dvije godine Mehanizam za oporavak i otpornost imao je transformativni učinak na gospodarstva država članica, primjerice, potaknuo je reforme građanskog i kaznenog pravosuđa u Italiji, reforme tržišta rada u Španjolskoj, poboljšanje cjenovno pristupačnog stanovanja u Latviji, promicanje ulaganja u obnovljive izvore energije na moru u Grčkoj i digitalizaciju škola i poduzeća u Portugalu.

Te su promjene omogućene Mehanizmom za oporavak i otpornost u kojem se nacionalni planovi za reforme i ulaganja kombiniraju sa zajedničkim prioritetima i financiranjem. Kad je riječ o planovima država članica za oporavak i otpornost, smatramo da se za mjere usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. izdvaja oko 203 milijarde eura ukupno dodijeljenih sredstava. Oko 131 milijarde eura pridonosi mjerama za digitalnu transformaciju europskih gospodarstava i društava. Za socijalnu potrošnju i politike za sljedeću generaciju izdvojeno je oko 138 milijardi eura.

Mehanizmom za oporavak i otpornost upravlja se pozitivnim ciklusom promjena, pri čemu reforme koje su predložile države članice postavljaju temelje za naknadna ulaganja utvrđena u njihovim planovima za oporavak i otpornost, kao i ulaganja iz drugih fondova EU-a, nacionalnih fondova i, što je najvažnije, privatnog sektora. Komisija procjenjuje da bi se ulaganjima koja se financiraju iz instrumenta NextGenerationEU BDP EU-a mogao povećati za oko 1,5 % u 2024. i dodatno potaknuti otvaranje radnih mjesta.

Mehanizam za oporavak i otpornost uspostavljen je u kontekstu krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 radi potpore gospodarskom i socijalnom oporavku država članica. To je bio ključan odgovor na gospodarski pad uzrokovan pandemijom. Njime se ostvaruju reforme i ulaganja, ubrzava zelena i digitalna tranzicija te povećava otpornost Unije. Provedba Mehanizma za oporavak i otpornost sada se odvija u vrlo različitom kontekstu, obilježenom ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu, visokom inflacijom i energetskom krizom.

U vrlo promjenjivim okolnostima Mehanizam za oporavak i otpornost pokazao se vrlo prilagodljivim instrumentom kojim se može odgovoriti na više novih izazova. Stoga je i dalje u središtu naših napora za rješavanje prioriteta povezanih s energetskom sigurnošću EU-a, konkurentnošću industrije i industrijskom tranzicijom na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija.

Ubrzavanje provedbe kako bi se ostvarili prioriteti EU-a

Komisija je dosad u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost isplatila više od 144 milijarde eura, uključujući bespovratna sredstva (96 milijardi eura) i zajmove (48 milijardi eura). Očekuje se još više isplata dok se približavamo drugoj polovini trajanja mehanizma. Države članice trebale bi uložiti sve napore kako bi u potpunosti iskoristile mogućnosti koje pruža Mehanizam za oporavak i otpornost i ostvarile rezultate u skladu s rokovima na koje su se obvezale u svojim planovima.

Očekuje se da će države članice u proljeće 2023. svoje planove za oporavak i otpornost dopuniti poglavljima o planu REPowerEU kako bi zajednički odgovorile na globalnu energetsku krizu. Nove ili pojačane reforme i ulaganja iz poglavlja, koja se financiraju iz ojačanih financijskih kapaciteta Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu do 270 milijardi eura, omogućit će državama članicama da postupno ukinu ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima i ubrzaju prelazak na čistu energiju.

Reformama i ulaganjima usmjerenima na plan REPowerEU također će se ostvariti sinergije predviđene u industrijskom planu EU-a za zeleni plan. Njima će se financirati mjere za promicanje ekologizacije industrije, podupiranje industrijskih projekata EU-a s nultom neto stopom emisija, poticanje revolucionarnih tehnologija u području istraživanja i inovacija s nultom stopom emisija te pomoć industrijama u suočavanju s visokim cijenama energije, među ostalim poreznim olakšicama.

Povećanje transparentnosti i sudjelovanja dionika radi poboljšanja učinkovitosti i predvidljivosti

Ubrzana provedba Mehanizma za oporavak i otpornost i učinkovito ostvarivanje njegovih ciljeva usko su povezani s visokom razinom transparentnosti funkcioniranja Mehanizma. Komisija uvijek teži najvišoj razini transparentnosti i u tu je svrhu uspostavila tablicu pokazatelja za oporavak i otpornost u koja sadržava informacije u stvarnom vremenu o isplatama i napretku država članica.Uredbom o planu REPowerEU dodatno se povećava transparentnost jer se od država članica zahtijeva da objave informacije o 100 najvećih krajnjih primatelja za svaki nacionalni plan. Jača se i uloga dionika, s naglaskom na lokalnim i regionalnim vlastima i socijalnim partnerima, osobito u fazi pripreme poglavlja o planu REPowerEU.

U današnjoj Komunikaciji predstavljena su i dva provedbena alata za povećanje predvidljivosti i transparentnosti Mehanizma za oporavak i otpornost. Kako je navedeno u prilozima ovoj Komunikaciji, Komisija dijeli svoj okvir za procjenu ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti pri obradi zahtjeva za plaćanje. Objavljuje i metodologiju za utvrđivanje iznosa koji treba obustaviti ako država članica samo djelomično ostvari ključne etape i ciljne vrijednosti povezane sa zahtjevom za plaćanje. Ti su alati dodatak smjernicama Komisije za reviziju planova u kontekstu plana REPowerEU, koje su donesene 1. veljače.

Sljedeći koraci

Evaluacija Mehanizma za oporavak i otpornost u sredini programskog razdoblja sljedeće godine pružit će još jednu priliku za pregled i procjenu ostvarenog napretka i pouka izvučenih iz provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost.

Više informacija

Komunikacija

Pitanja i odgovori o Komunikaciji kojom se obilježava dvije godine Mehanizma za oporavak i otpornost

Mehanizam za oporavak i otpornost

Tablica pokazatelja Mehanizma za oporavak i otpornost

Uredba o Mehanizmu za oporavak i otpornost

Pitanja i odgovori o Mehanizmu za oporavak i otpornost

Smjernice za plan REPowerEU

EU kao zajmoprimac