Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak28 svibanj 2018Predstavništvo u Hrvatskoj

Neovisnost, kvaliteta i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica

„Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. izlazi u vrijeme kada je pitanje vladavine prava visoko na popisu prioriteta EU-a. Bez vladavine prava, demokracije, građanskih prava i dobrog financijskog upravljanja sredstva EU-a možda se neće...

Pregled stanja u pravosuđu 2017.

Komisija danas objavljuje pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. u kojem se usporedno izlažu pokazatelji neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica.

Njime se nacionalnim nadležnim tijelima nastoji pomoći da povećaju djelotvornost svojih pravosudnih sustava.

„Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. izlazi u vrijeme kada je pitanje vladavine prava visoko na popisu prioriteta EU-a. Bez vladavine prava, demokracije, građanskih prava i dobrog financijskog upravljanja sredstva EU-a možda se neće iskoristiti na pravi način”, izjavila je povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Věra Jourová. „Svrha je pregleda poticati pravosudne reforme i za njih davati dobre primjere. Počelo je svake takve reforme da vladavine prava nema bez visokih europskih standarda pravosudne neovisnosti. Novi pregled daje uvid u ključne pokazatelje, a državama članicama pomoći će u primjeni navedenih standarda.”

Pokazatelji u pregledu za 2018. dodatno su razrađeni u odnosu na prethodne verzije. Posebno se to odnosi na dio o neovisnosti pravosuđa, što je važno za ocjenu vladavine prava. Podaci su detaljniji za sudbena vijeća, uključenost izvršnih vlasti i parlamenata u imenovanje i razrješenje sudaca i predsjednika sudova te za organizaciju službi kaznenog progona. Usto, prvi se put iznose podaci o trajanju postupaka na svim sudskim instancama.

Pregled stanja u pravosuđu jedan je od alata (uz europski semestar, okvir EU-a za vladavinu prava, mehanizam suradnje i provjere te postupke zbog povrede) kojima Komisija prati pravosudne reforme u državama članicama. Usto, Komisija smatra da je za dobro financijsko upravljanje sredstvima EU-a u državama članicama potrebno da sudovi budu neovisni, a sudska zaštita djelotvorna. Stoga je Komisija kao dio višegodišnjeg financijskog okvira predložila nov mehanizam vladavine prava. Predmetnom Uredbom uspostavlja se mehanizam koji Uniji omogućuje da suspendira, smanji ili ograniči pristup sredstvima EU-a u slučaju općenitih manjkova vladavine prava u državi članici.

Glavne su teme koje se razmatraju u pregledu za 2018. sljedeće:

  • neovisnost pravosuđa. U odnosu na prethodnu ili 2010. godinu poduzetnici smatraju da je pravosuđe jednako neovisno ili neovisnije u dvije trećine država članica, ali i da je u nekima stanje lošije. I građani i poduzeća smatraju da je pritisak vlade i političara glavni uzrok nedovoljne neovisnosti sudova i sudaca. Novi pokazatelj organizacije službi kaznenog progona pokazuje da se općenito teži neovisnijem uredu državnog odvjetnika, a manje obliku u kojem bi on bio podređen ili povezan s tijelima izvršne vlasti
  • financijska sredstva za pravosudne sustave. Iz proračuna opće države u većini se država članica za pravosuđe izdvajaju podjednaka sredstva, ali razlike među državama članicama i dalje su velike. Države članice se pri utvrđivanju financijskih sredstava uglavnom služe povijesnim ili stvarnim troškovima, a manje na stvarnom radnom opterećenju ili zahtjevima sudovima. Kad je riječ o financiranju pravosudnih sustava sredstvima EU-a, to čini 16 država članica
  • učinkovitost pravosudnog sustava. U državama članicama u kojima ima prostora za napredak on je i vidljiv, ali u nekima su od njih građanski i trgovački postupci i dalje dugotrajni. Kad je riječ o pranju novca, sudski postupci prve instance traju do otprilike jedne godine u približno polovini država članica. U nekim drugima traju prosječno najmanje dvije godine.

Sljedeći koraci

Pokazatelji pregleda za 2018. uzeti su u obzir pri ocjenjivanju država članica tijekom Europskog semestra 2018. i izradi Komisijinih prijedloga preporuka za pojedine zemlje od 23. svibnja 2018. O tim preporukama raspravljaju države članice u Vijeću. Čelnici EU-a podržavaju ih u lipnju, prije donošenja u Vijeću u srpnju. Vlade ih potom uključuju u svoje planove reformi i nacionalne proračune za sljedeću godinu.

Kontekst

Naglasak je u pregledu uglavnom na građanskim i trgovačkim parničnim te upravnim predmetima, a cilj je državama članicama pomoći u izgradnji okruženja koje će biti poticajnije za poduzetnike i ulaganja te prilagođenije potrebama građana. U pregledu se naglasak stavlja na tri glavna elementa djelotvornog sustava pravosuđa:

  • učinkovitost: pokazatelji trajanja postupaka, stope rješavanja predmeta i broja neriješenih predmeta
  • kvaliteta: pokazatelji pravne pomoći, sudskih pristojbi, osposobljavanja, praćenja sudskih aktivnosti, proračuna i ljudskih resursa
  • neovisnost: pokazatelji percepcije pravosudne neovisnosti među poduzećima i u javnosti te zaštitnih mjera koje se odnose na suce.

Poboljšanje djelotvornosti nacionalnih pravosudnih sustava utvrđen je prioritet europskog semestra, godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarske politike EU-a. Pregled stanja u pravosuđu državama članicama pomaže da to i postignu tako što daje usporedni godišnji pregled funkcioniranja nacionalnih pravosudnih sustava. Vijeće je na prijedlog Komisije u okviru Europskog semestra 2018. preporuke u predmetnom području uputilo nekolicini država članica, točnije njih pet: Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Portugalu i Slovačkoj.

Pojedinosti

Datum objave
28 svibanj 2018
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj