Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak25 veljača 2016Predstavništvo u Hrvatskoj

Na kojem je stupnju digitaliziranosti Hrvatska?

Što je DESI? Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) 2016. internetski je alat kojim se mjeri napredak država članica EU-a u smjeru digitalnoga gospodarstva i društva. Stoga sadržava skup relevantnih pokazatelja postojeće...

Prošle godine Europska komisija počela je provoditi strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta i otada su države EU-a ostvarile napredak u brojnim područjima, od povezivosti i digitalnih vještina do javnih usluga.

Europska komisija danas je objavila Indeks digitalnoga gospodarstva i društva



(DESI) 2016.

Iz njega je vidljivo da su, nakon što je Komisija prošle godine objavila strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta, države članice napredovale u područjima kao što su povezivost i digitalne vještine te javne usluge

Glavni zaključci Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI)



  • EU ostvaruje napredak, ali nedovoljno brzo: na razini EU-a kao cjeline ostvareni rezultat iznosi 0,52 od 1, što je poboljšanje od 0,5 u odnosu na prošlu godinu. Rezultat su poboljšale sve države EU-a osim Švedske.
  • Danska, Nizozemska, Švedska i Finska i dalje su pri samom vrhu ljestvice DESI.
  • Nizozemska, Estonija, Njemačka, Malta, Austrija i Portugal države su koje bilježe najveće poboljšanje te se odvajaju od drugih država na ljestvici. Više informacija o rezultatima po državama dostupno je u profilu države


    i u informativnom članku


  • Mjere potrebne za dosezanje svjetskog vrha: Komisija prvi put uspoređuje EU s nekim od najdigitaliziranijih država svijeta (Japan, SAD i Južna Koreja). Potpuno izvješće o međunarodnom Indeksu u području digitalizacije bit će dostupno sredinom ožujka 2016., no iz preliminarnih rezultata može se zaključiti da su vodeće države EU-a u području digitalizacije u tom pogledu ujedno i vodeće države u svjetskim razmjerima. No želi li preuzeti vodstvo na svjetskoj razini, EU kao cjelina mora ostvariti znatna poboljšanja. Dodatne informacije dostupne su u informativnom članku.


  • Bolja, iako dugoročno nedostatna povezivost: 71 % europskih kućanstava ima pristup brzoj širokopojasnoj mreži (od najmanje 30 Mbps) u odnosu na 62 % prošle godine. EU je na dobrom putu da do 2020. osigura potpunu pokrivenost. Broj pretplata na mobilni širokopojasni pristup internetu ubrzano raste: u 2014. na 100 Europljana zabilježene su 64 takve pretplate, dok ih je danas 75. EU mora biti spreman zadovoljiti buduću potražnju i osigurati sljedeću generaciju komunikacijskih mreža (5G). Komisija će stoga do kraja godine predstaviti reviziju telekomunikacijskih propisa EU-a kako bi se uklonili tehnološki i tržišni izazovi.
  • Potrebno poboljšanje digitalnih vještina: iako je u EU-u broj osoba s diplomom iz znanosti, tehnologije i matematike blago porastao, gotovo polovina Europljana (45 %) nema osnovne digitalne vještine (upotreba e-pošte, alata za uređivanje ili instaliranje novih uređaja). Pitanje digitalnih vještina i osposobljavanja Komisija će još ove godine razmotriti u okviru EU-ova predstojećeg programa novih vještina.
  • e-trgovina, propuštena prilika za manja poduzeća: 65 % internetskih korisnika u Europi kupuje preko interneta, no usluge internetske prodaje nudi samo 16 % MSP-ova, od kojih njih manje od polovine te usluge nudi prekogranično (7,5 %). S tim u vezi Komisija je u prosincu predstavila prijedloge o digitalnim ugovorima (priopćenje za tisak) u cilju bolje zaštite potrošača koji kupuju preko interneta i pomoći poduzećima da povećaju svoju internetsku prodaju. Komisija će u svibnju predstaviti zakonodavni paket za dodatno unaprjeđenje e-trgovine. Paket će obuhvaćati mjere za uklanjanje neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije, povećanje transparentnosti prekograničnih tržišta dostave paketa te za bolje prekogranično izvršenje propisa EU-a u području zaštite potrošača.
  • Više elektroničkih javnih usluga, ali nedovoljna iskorištenost:pokazatelji upućuju na to da javne uprave pružaju širi spektar elektroničkih usluga (građani uporabom interneta mogu dostaviti obavijest o novom boravištu, rođenju djeteta ili druge važne informacije). No ne povećava se broj internetskih korisnika koji sa svojom upravom kontaktiraju elektronički (32 %).

Napredak Hrvatske



Pojedinosti

Datum objave
25 veljača 2016
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj