Ukupni manjak prihoda od PDV-a, odnosno razlika između očekivanih i stvarno prikupljenih prihoda u državama članicama EU-a, posljednjih godina neznatno se poboljšao, iako je i dalje iznimno visok. Međutim, prema prognozama za 2020. taj će se trend preokrenuti, uz mogući gubitak od 164 milijarde eura zbog gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa.
U 2018. ukupni manjak prihoda od PDV-a u EU-u blago je opao na 140,04 milijarde eura, tj. smanjen je za gotovo milijardu eura u nominalnim iznosima, no to je lošiji rezultat nego 2017., kad je to smanjenje iznosilo 2,9 milijardi eura. Očekivalo se da će se taj silazni trend nastaviti i ove godine. Međutim, zbog pandemije koronavirusa to nije vjerojatno.
Znatan manjak prihoda od PDV-a 2018., zajedno s prognozama za 2020., na koje će se odraziti posljedice pandemije, još jednom ukazuje na potrebu za sveobuhvatnom reformom pravila EU-a o PDV-u radi suzbijanja s tim povezanih prijevara te za pojačanom suradnjom među državama članicama u cilju promicanja naplate PDV-a i zaštite poduzeća koja zakonito posluju. U nedavnom paketu Komisije za pravedno i jednostavno oporezivanje (iz srpnja 2020.) podrobnije su navedene buduće mjere u tom području.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Današnje brojke pokazuju da mjere za sprečavanje prijevara u području PDV-a i utaje PDV-a postupno donose rezultate, ali i da je potrebno učiniti mnogo više. Pandemija koronavirusa drastično je izmijenila gospodarske izglede EU-a i predviđa se da će prouzročiti i ozbiljan pad prihoda od PDV-a. Više nego ikad prije, države EU-a te si gubitke sada jednostavno ne mogu priuštiti. Zato moramo znatno intenzivirati borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om, uz istovremeno pojednostavnjenje postupaka i poboljšanje prekogranične suradnje.
Glavni rezultati u državama članicama
Kao i 2017., i u 2018. najveći manjak prihoda od PDV-a zabilježen je u Rumunjskoj u iznosu od 33,8 %, nakon čega slijede Grčka (30,1 %) i Litva (25,9 %). Najuspješnije u ubiranju PDV-a bile su Švedska, s manjkom od 0,7 % te Hrvatska (3,5 %) i Finska (3,6 %). U apsolutnom smislu najveći manjak PDV-a imale su Italija (35,4 milijarde eura), Ujedinjena Kraljevina (23,5 milijardi eura) i Njemačka (22 milijarde eura).
Rezultati pojedinačnih država članica i dalje se uvelike razlikuju. Ukupno gledano, u 2018. polovina država članica EU-28 zabilježila je manjak prihoda iznad medijana od 9,2 %. S druge strane, u njih 21 taj manjak smanjen je u odnosu na 2017., a do najvećeg pada došlo je u Mađarskoj (– 5,1 %), Latviji (– 4,4 %) i Poljskoj (– 4,3 %). Najveće povećanje zabilježeno je u Luksemburgu (+ 2,5 %) te nešto manje osjetno u Litvi (+ 0,8 %) i Austriji (+ 0,5 %).
Kontekst
U godišnjem izvješću o manjku prihoda od PDV-a mjeri se djelotvornost mjera za naplatu i ispunjenje poreznih obveza povezanih s PDV-om u svim državama članicama. Izvješće sadržava procjenu prihoda izgubljenih zbog prijevara i utaja, izbjegavanja plaćanja poreza, stečajeva, financijske nesolventnosti i pogrešaka u izračunu.
Manjak prihoda od PDV-a relevantan je i za EU i za države članice jer prihodi od PDV-a bitno doprinose proračunu Unije i nacionalnim proračunima. U studiji je primijenjena metodologija „odozgo prema dolje” u kojoj su podaci iz nacionalnih računa upotrijebljeni za procjene manjkova prihoda od PDV-a. Ovogodišnje izdanje uključuje važne dodatke, kao što su retrognoza za razdoblje od 20 godina, poboljšana ekonometrijska analiza odrednica koje utječu na manjak prihoda od PDV-a i projekcija mogućeg učinka krize uzrokovane koronavirusom na njegovo kretanje.
Dodatne informacije
Više informacija potražite u našem informativnom članku i obavijesti.
Cjelovito izvješće s detaljnim informacijama po državama članicama dostupno je ovdje.
Komisijin Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka
Pojedinosti
- Datum objave
- 11. rujna 2020.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj