Liberalizacija viznog režima: Komisija objavila izvješće o kontinuiranom ispunjavanju zahtjeva u zemljama zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson izjavila je: Putovanje bez viza između EU-a i zemalja zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva veliko je postignuće. Iako su ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19 znatno utjecala na mobilnost, zemlje zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva čiji državljani ne moraju posjedovati vizu moraju unaprijediti svoje upravljanje migracijama i azilom te više raditi na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Migracije, azil i suradnja u području ponovnog prihvata

Pandemija bolesti COVID-19 i povezana ograničenja putovanja znatno su utjecali na migracije i mobilnost prema EU-u. Velika većina onih koji su putovali u EU to je učinila s legitimnim razlozima. Iako su sve ocijenjene zemlje poduzimale mjere za suzbijanje nezakonitih migracija, potrebno je intenzivnije raditi na rješavanju tekućih problema:

• Broj zahtjeva za azil znatno se smanjio u proljeće 2020. Međutim, nekoliko zemalja treba i dalje raditi na suzbijanju neutemeljenih zahtjeva za azil koje podnose njihovi državljani, među ostalim i sudjelovanjem u Europskoj multidisciplinarnoj platformi za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT) i daljnjom organizacijom ciljanih informativnih kampanja.
• Iako su se stope vraćanja smanjile zbog ograničene dostupnosti letova, nastavlja se dobra suradnja u području vraćanja i ponovnog prihvata između država članica i zemalja sudionica.
• Unatoč ukupnom smanjenju broja nezakonitih prelazaka granice, i dalje su potrebna poboljšanja u području upravljanja granicama i migracijama. Kapaciteti za prihvat u nekim zemljama zapadnog Balkana i dalje izazivaju zabrinutost, posebno u Bosni i Hercegovini.
• Sporazume o statusu između Frontexa i Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine trebalo bi brzo finalizirati i provesti.
• Kako bi se osiguralo dobro upravljanje migracijama i sigurnosnim okruženjem, što je preduvjet za kontinuirano ispunjavanje kriterija za liberalizaciju viznog režima, ocijenjene zemlje moraju osigurati daljnje usklađivanje s viznom politikom EU-a.

Javni red i sigurnost

Sve ocijenjene zemlje nastavile su poduzimati mjere za sprečavanje i borbu protiv organiziranog kriminala. Međutim, potrebno je više raditi na rješavanju problemâ unutarnje sigurnosti:

• Zemlje bi trebale poduzeti mjere za djelotvornu borbu protiv organiziranog kriminala, financijskih prijevara i pranja novca, posebno boljom koordinacijom među tijelima za izvršavanje zakonodavstva.
• Korupcija na visokoj razini i dalje izaziva zabrinutost. U nekim je slučajevima borba protiv korupcije otežana zbog ograničenih kapaciteta, pravnog statusa agencija za borbu protiv korupcije te malog broja osuđujućih presuda u slučajevima korupcije koji završe na sudu (posebno u Moldovi i Ukrajini).
• Zemlje čijim državljanima nije potrebna viza, a koje dodjeljuju državljanstvo u zamjenu za ulaganja trebale bi ukinuti takve programe kako bi se spriječilo državljane drugih zemalja kojima je potrebna viza da zaobiđu EU-ov postupak izdavanja viza za kratkotrajni boravak i dubinsku procjenu povezanih migracijskih i sigurnosnih rizika.

Sljedeći koraci

Komisija će i dalje pratiti ispunjavanje zahtjeva za liberalizaciju viznog režima u okviru sastanaka viših dužnosnika, redovitih sastanaka Pododbora za pravosuđe, slobodu i sigurnost te bilateralnih i regionalnih dijaloga EU-a i zemalja čiji državljani ne moraju posjedovati vizu. Za zemlje zapadnog Balkana to će se praćenje odvijati i u okviru redovitih izvješća o proširenju i, ovisno o slučaju, pregovora o pristupanju EU-u. Komisija će o tome barem jednom godišnje izvješćivati Europski parlament i Vijeće.

Kontekst

EU trenutačno ima bezvizni režim sa 61 zemljom. U skladu s tim režimom državljani trećih zemalja koji imaju biometrijsku putovnicu mogu bez vize boraviti na schengenskom području 90 dana u razdoblju od 180 dana. Na putnike izuzete od obveze posjedovanja vize koji ulaze u schengensko područje od kraja 2022. primjenjivat će se europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja.

U okviru ojačanog mehanizma suspenzije izuzeća od obveze posjedovanja vize, donesenog u ožujku 2017., Komisija prati kontinuirano ispunjavanje zahtjeva za liberalizaciju viznog režima u trećim zemljama za čije je državljane izuzeće od obveze posjedovanja vize odobreno prije manje od sedam godina kao rezultat dijaloga o liberalizaciji viznog režima te o tome najmanje jednom godišnje podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.

Današnje je izvješće četvrto takvo izvješće u okviru mehanizma suspenzije izuzeća od obveze posjedovanja vize. Prvo izvješće o mehanizmu suspenzije izuzeća od obveze posjedovanja vize objavljeno je u prosincu 2017., drugo u prosincu 2018., a treće u srpnju 2020.

Podaci iz ovog izvješća odnose se na kalendarsku godinu 2020., prema potrebi s ažuriranim podacima za 2021.

Državljani Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije mogu bez vize putovati u EU od prosinca 2009., a državljani Albanije i Bosne i Hercegovine od kraja 2010. Bezvizni režim s Moldovom stupio je na snagu u travnju 2014., s Gruzijom u ožujku 2017., a s Ukrajinom u lipnju 2017.

Više informacija

Četvrto izvješće u okviru mehanizma suspenzije izuzeća od obveze posjedovanja vize

Radni dokument službi Komisije

Pitanja i odgovori

Ojačani mehanizam suspenzije izuzeća od obveze posjedovanja vize