Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak25 svibanj 2019Predstavništvo u Hrvatskoj

Konferencija Challenges of Europe

Konferencija „Challenges of Europe“ jedan je od najstarijih i značajnijih skupova ekonomista koje se događaju tijekom godine u našoj zemlji. Ove godine organizatori su se posebno istakli jer su dva pozvana predavanja održala i dva dobitnika Nobelove...

Challenges of Europe, Bol, Croatia

Konferencija „Challenges of Europe“ jedan je od najstarijih i značajnijih skupova ekonomista koje se događaju tijekom godine u našoj zemlji. Ove godine organizatori su se posebno istakli jer su dva pozvana predavanja održala i dva dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor Eric Maskin i profesor Oliver Hart.

Konferencija Challenges of Europe, koju je otvorila predsjednica Republike Hrvatske, gospođa Kolinda Grabar-Kitrarović ove se godine usmjerila na teme kao što su rast, konkurentnost, inovacije i opća dobrobit – u kontekstu ekonomskog sustava Europe.

Izazovi za Europu nisu novost – ono što je u njima novo jesu razmjeri događaja koji danas definiraju budućnost Europske unije i njihova istodobnost. Uz to, riječ je o globalnim izazovima kao što su rast trgovinskog protekcionizma u svijetu i jačanje planetarne konkurencije Europskoj uniji (koju čine sve agilniji rivali: Kina, Rusija i Sjedinjene Države) te o društvenim izazovima kao što su sigurnost koja je narušena migrantskom plimom, te, na unutrašnjem polju, širenje demagoškog, antieuropskog populizma koji se propagira dezinformacijama putem društvenih mreža. To sve još dodatno kompliciraju demografske i klimatske promjene koje pogađaju Stari kontinent te promjene koje u svakodnevni život i poslovanje unose nove tehnologije četvrte industrijske revolucije (automatizacija, digitalizacija, umjetna inteligencija).

Strateška agenda Europske unije

Globalni izazovi s kojima se suočava Europska unija događaju se u doba višegodišnjeg uzastopnog ekonomskog rasta, najnižih stopa nezaposlenosti, postupnog uspostavljanja energetskog, jedinstvenog digitalnog tržišta te bankarske unije i širenja eurozone. "Europska komisija je debatama na temu izazova budućnosti Europe pridonijela s više od dvjesto tisuća mišljenja koja su o tome izrazili građani Unije tijekom više od 1600 tzv. Dijaloga s građanima. Mišljenja građana, uz prioritete Europske komisije činile su osnov politika koje su usuglasile sve zemlje članice. Te politike čine novu Stratešku Agendu EU-a, koja će biti ključni element hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem u prvih šest mjeseci slijedeće godine", naglasio je Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj u svom uvodnom govoru na međunarodnoj poslovnoj konferenciji "Challenges of Europe" održanoj u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Splitu, ovoga tjedna u hotelu Elaphusa, u mjestu Bol, na otoku Braču. Predstavništvo Europske komisije tu je konferenciju podržalo i ove godine jer taj skup smatra važnijm oblikom grupnog promišljanja izazova budućnosti i mjestom na kojem se događaju konstruktivne diskusije tijekom kojih se mogu naći rješenja za navedene europske probleme.

Ulaganje u budućnost

Konferencija Challenges of Europe ove se godine usmjerila na teme kao što su rast, konkurentnost, inovacije i opća dobrobit – u kontekstu ekonomskog sustava Europe. Sadržaji konferencije koji su bili posebno usmjereni europskim temama bili su govor profesora Sergeja Gurijeva, glavnog ekonomista Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD - European Bank for Reconstruction and Development) posvećen promjenama u radnim odnosima na rastućim tržištima zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe, zatim okrugli stol koji je pokušao odgovoriti na pitanje Mogu li i kako europske financijske ustanove svojim ulaganjima potaknuti gospodarski rast i konvergenciju uz sudjelovanje Carlosa Martíneza Mongaya, zamjenika generalnog direktora u Glavnoj upravi Europske komisije za ekonomska i financijska pitanja te govor Debore Revolltele, glavne ekonomistice Europske investicijske banke (EIB - European Investment Bank) koja je iznijela zapažanja i iz istraživanja koje se bavi analizom ulaganja u Europskoj uniji.

Promjene na tržištu rada

Preobrazba radnih odnosa na rastućim tržištima zemalja istočne, srednje i jugoistočne Europe događa se istodobno u tri dimenzije. Demografske promjene snažno utječu na ponudu i potražnju radne snage. Zemlje istoka Europe (uključivo s Hrvatskom) ubrzano stare, što znači da se brzo moraju pronaći rješenja kojima će se ljude u godinama što duže održati u radnom odnosu. Druga dimenzija koja znatno utječe na radne odnose su vještine – preciznije, riječ je o promjenama u potražnji za vještinama uzrokovanima novim tehnologijama. Ljudi s više vještina sve su traženiji, a u većim problemima naći će se ljudi koji vladaju s malo ili nedovoljno vještina. Treća dimenzija koja utječe na preobrazbu radnih odnosa, kaže profesor Gurijev, glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak, jest zemljopis – preciznije rečeno, vješti radnici mogu naći posao bilo gdje u Europi. Migracije radnika između zemalja Europe kao i između pojedinih regija u pojedinim zemljama, sve su učestalije i sve lakše izvedive. Profesor Gurijev je u svom predavanju ilustrirao sve prijetnje i mogućnosti koje otvara međuigra navedenih dimenzija: demografskih promjena, novih tehnologija i imigracija kao ključnih silnica koje djeluju na današnja tržišta rada u zemljama Europske unije i njihovom neposrednom istočnom susjedstvu. Primjerice, razvijene EU zemlje imaju koristi od migracija izvan EU i imigracija iz manje razvijenih članica jer na taj način povećavaju broj svojih radno sposobnih stanovnika, dok zemlje poput Hrvatske, kroz koje migranti koji dolaze izvan Europe uglavnom prolaze, imaju vrlo malo koristi. Štoviše, pod jakim su udarom sve većeg odlaska svojih radno sposobnih mladih ljudi. Prednosti koju migracije donose zemljama poput Hrvatske su novčane doznake i "doznake" u dobrim idejama koje oni malobrojni koji se vrate donesu u svoju zemlju.

Konvergencija država članica

Konvergencija (ekonomsko približavanje) EU zemalja se događa, ali ne opsegom niti onom brzinom kojom bi se trebala događati, a to, prije svega, dokazuju razlike u prihodima i produktivnosti između starih i novijih zemalja članica, jedan je od glavnih zaključaka "europskog" okruglog stola konferencije Challenges of Europe. Stope rasta prihoda i produktivnosti u Europi trenutno su takve da EU ne može u tome stići Sjedinjene Države još bar sedam godina. Tehnološka (digitalna) transformacija u Europi još ide vrlo sporo, posebno u sektoru usluga. Uz to, Europa je prespora i u uvođenju inovacija u svojim starijim, tradicionalnim industrijama. Općenito rečeno, EU se presporo prilagođava sve bržim globalnim promjenama. Europljani presporo uče nove vještine – posebno one nove vještine koje mogu donijeti novu dodatnu vrijednost. To vrijedi i za ulaganja – u Europi se još više ulaže u infrastrukturu, a manje u softver, vještine i ostale "manje opipljive" djelatnosti. Uz to, europska administracija mora više pomagati privatnom sektoru u projektima u kojima on ulaže u istraživanja i razvoj te inovacije. No, administracija, bilo europska ili državna uprava zemlje članice, treba to činiti tako da uvijek zadrži manjinski udio u dotičnoj investiciji. U Europi, u tom smislu, postoji još jedan problem. Banke nevoljko ulažu u nove inovativne kompanije, a equity tržište u EU još nije ni izdaleka razvijeno onako kao u Sjedinjenim Državama i razvijenijim tržištima Azije. Ulaganja se ne događaju samo u novcu. Primjerice, EU je uložila 600 milijardi eura novca iz svojih strukturalnih fondova u razne projekte diljem kontinenta. No važnije od tog novca je iskoristiti njegovu moć za uklanjanje prepreka ulaganjima u konvergenciju. Strukturalne reforme treba koordinirati tako da pogoduju ulaganjima - a upravo to je cilj europskog semestra. Što se tiče Hrvatske, novca za ulaganja ima, no malo je poslovnih prilika i još uvijek previše prepreka. Uz to, Hrvatska još uvijek uči kako najbolje iskoristiti novac kojeg povlači iz europskih fondova. Posljednje i ne manje važno: u što god se ulaže i gdjegod se ulaže, važno je, uz novac, imati i dovoljno ljudskog kapitala koji je u stanju sve te projekte uspješno provesti. Na panelu Mogu li i kako europske financijske ustanove svojim ulaganjima potaknuti gospodarski rast i konvergenciju sudjelovali su Michael Faulend - viceguverner Hrvatske narodne banke, Debora Revoltella - glavna ekonomistica Europske investicijske banke, Sergej Gurijev - glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak, Carlos Martínez Mongay - zamjenik generalnog direktora u Generalnom direktoratu Europske komisije zaduženom za ekonomska i financijska pitanja te Dražen Derado - profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Raspravu je moderirala Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke, zadužena za zemlje Zapadnog Balkana.

Kako potaknuti investicije u Europskoj uniji?

U dijelu predavanja konferencije Challenges of Europe koje se bavilo i mnogim drugim ekonomskim pitanjima i problemima, Debora Revoltella - glavna ekonomistica Europske investicijske banke je predočila rezultate njihovog najnovijeg Izvještaja o ulaganjima. Riječ je o sveobuhvatnom pregledu i analizi ulaganja u Europskoj uniji, usmjerenom prije svega na ono što olakšava ali i na ono što otežava ulaganja. Istraživanje je nastalo na temelju analize informacija prikupljenih iz više baza podataka te ankete koja je obuhvatila više od 12 tisuća tvrtki koje posluju u Europi. Izvještaj je kritički doprinos raspravama o politici ulaganja u EU-u.

Pojedinosti

Datum objave
25 svibanj 2019
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj