Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Informativni članak12. srpnja 2023.Predstavništvo u HrvatskojPredviđeno vrijeme čitanja: 4 min

Komisija predlaže jačanje prava žrtava kaznenih djela

Današnjom inicijativom Europska komisija nastoji ojačati prava žrtava na potporu, pristup informacijama, traženje pravde i dobivanje naknade u cijeloj Europskoj uniji.

Jačanje prava žrtava kaznenih djela

Sve žrtve kaznenih djela u Europskoj uniji zaslužuju potporu. Današnjom inicijativom Europska komisija nastoji ojačati prava žrtava na potporu, pristup informacijama, traženje pravde i dobivanje naknade u cijeloj Europskoj uniji. Predloženim ažuriranjem važeće Direktive utvrđuju se minimalna pravila koja nadilaze ona donesena 2012. te se odgovara na promjenjive potrebe našeg društva, tehnološki razvoj i razvoj pravosuđa.

Reforma uključuje sljedeće:

  • osiguravanje da su žrtve dobro informirane o svojim pravima i da imaju potrebna sredstva za prijavljivanje kaznenog djela, posebice univerzalnu telefonsku liniju za pomoć žrtvama s telefonskim brojem 116 006, koji vrijedi u cijelom EU-u, i sveobuhvatne internetske stranice koje omogućuju razgovore i e-poštu
  • sigurnosne mjere prilagođene posebnim potrebama ranjivih žrtava (kao što su djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom, žrtve zločina iz mržnje ili žrtve u pritvoru): predlažemo da se poboljša pojedinačna procjena potreba žrtava za zaštitom tako da se počne pružati od prvog kontakta s tijelima te proširi popis dostupnih mjera zaštite, kao što su nalog za zaštitu ili prisutnost tijela kaznenog progona
  • osiguravanje pristupa specijaliziranim uslugama potpore za ranjive žrtve, kao što je besplatna psihološka potpora, koliko god je to potrebno ovisno o pojedinačnim žrtvinim potrebama
  • lakši pristup pravosuđu osiguravanjem da žrtve imaju dostatnu pomoć na sudu i mogućnost osporavanja odluka u kaznenom postupku koje utječu na njihova prava, neovisno o njihovu statusu u tom postupku
  • učinkovit pristup naknadi tako što će se žrtvama zajamčiti naknada štete odmah nakon presude. Žrtve bi trebale imati pravo na to da u okviru kaznenog postupka dobiju odluku o naknadi štete od počinitelja (bez potrebe za pokretanjem drugog postupka), a država bi trebala isplatiti naknadu izravno žrtvi, a nakon toga od počinitelja tražiti povrat.

Predložene revizije i mjere temelje se na evaluaciji Direktive o pravima žrtava iz 2012. i Strategije EU-a za prava žrtava za razdoblje 2020. – 2025., što pokazuje predanost Europske unije stalnom poboljšanju zaštite i potpore žrtvama kaznenih djela u svim državama članicama.

Sljedeći koraci

Prijedlog Komisije sad trebaju prihvatiti Europski parlament i Vijeće. Nakon donošenja države članice imat će dvije godine za prenošenje Direktive u svoje nacionalno pravo. U slučaju upotrebe elektroničkih sredstava komunikacije, države članice iznimno će imati četiri godine da uspostave potrebne strukture.

Kontekst

Direktiva o pravima žrtava počela se primjenjivati 2015. Otada je pozitivno utjecala na prava žrtava na pristup informacijama i službama za potporu.

Komisija je u lipnju 2020. donijela Strategiju EU-a za prava žrtava (2020. – 2025.) kako bi osigurala pristup pravosuđu za sve žrtve kaznenih djela, bez obzira na to gdje se u EU-u ili u kojim okolnostima dogodilo kazneno djelo. Ona sadržava niz nezakonodavnih mjera u vezi s pravima žrtava, uključujući reviziju Direktive o pravima žrtava iz 2012. te navodi da bi Komisija trebala ocijeniti učinak Direktive o pravima žrtava te prema potrebi donijeti zakonodavni prijedlog za njezino ažuriranje. U evaluaciji Direktive o pravima žrtava iz lipnja 2022. potvrđeno je da je uvelike donijela očekivane koristi. No izašli su na vidjelo i nedostaci u pogledu glavnih prava žrtava na temelju Direktive, koji zahtijevaju ciljano poboljšanje. Problemi proizlaze iz nejasnog i nepreciznog definiranja određenih prava te velikog manevarskog prostora koji države članice imaju u ostvarivanju tih prava.

Države članice uglavnom su prenijele Direktivu o pravima žrtava u nacionalno pravo. Komisija je 2016. pokrenula postupke zbog povrede protiv 26 država članica zbog nepotpunog prenošenja Direktive, a otada je zaključila sve predmete osim jednoga.

Kako bi uklonila nedostatke iz Direktive o pravima žrtava, na koje je ukazala u evaluaciji i u brojnim savjetovanjima, Komisija predlaže ciljane izmjene kojima se jača sposobnost žrtava da se oslanjaju na svoja prava.

 

Više informacija

Prijedlog direktive o izmjeni Direktive o pravima žrtava iz 2012.

Pitanja i odgovori o Direktivi o pravima žrtava

Strategija EU-a za prava žrtava (2020. – 2025.)

Direktiva o pravima žrtava iz 2012.

Evaluacija iz 2022. Direktive o pravima žrtava iz 2012.

 

Svake godine oko 75 milijuna ljudi u Europskoj uniji postanu žrtve kaznenih djela. Svi zaslužuju potpunu zaštitu i potporu. Imamo dobre temelje, no moramo ojačati njihova prava. Predlažemo sveobuhvatan skup mjera kojima jamčimo veću potporu žrtvama, uključujući najranjivije. Treba im među ostalim omogućiti pravodobnu naknadu te sudjelovanje u sudskim postupcima.

Potpredsjednica Komisije Věra Jourová, nadležna za vrijednosti i transparentnost - 12. srpnja 2023.

Naša je dužnost što uspješnije pomoći žrtvama kaznenih djela. Blisko surađujemo s pružateljima potpore žrtvama pa bolje razumijemo što im je potrebno. Novim zakonodavnim prijedlogom želimo poboljšati važeća pravila kako bi bila učinkovitija i prilagođena potrebama žrtava, bez obzira na to gdje se u EU-u i u kojim okolnostima dogodilo kazneno djelo.

Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe - 12. srpnja 2023.

Pojedinosti

Datum objave
12. srpnja 2023.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj