Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak4 srpanj 2017Predstavništvo u Hrvatskoj

Komisija predlaže akcijski plan za potporu Italiji, smanjenje pritiska i povećanje solidarnosti

Zbog sve teže situacije na središnjoj sredozemnoj migracijskoj ruti, Komisija je danas donijela niz hitnih mjera koje mogu poduzeti države članice EU-a, Komisija i agencije EU-a te Italija.

20151026_refugees-17-points.jpg

Središnja sredozemna ruta

Nadovezujući se na napore uložene tijekom protekle dvije godine u spašavanje života na moru i upravljanje sve brojnijim dolascima na središnjoj sredozemnoj ruti, svi akteri trebaju sada intenzivirati i poboljšati napore zbog sve veće hitnosti i u skladu s obvezama koje su preuzeli čelnici EU-a. Današnje mjere trebale bi biti osnova za rasprave na neformalnom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove koji će se u četvrtak održati u Tallinnu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: Teška situacija na Sredozemlju nije ni nova ni prolazna stvarnost. U posljednje dvije i pol godine ostvarili smo veliki napredak prema istinskoj migracijskoj politici EU-a, no zbog hitne situacije moramo uvelike ubrzati naš zajednički rad te ne prepustiti Italiju samoj sebi. Moramo usmjeriti svoje napore na solidarnost, ponajprije s onima koji bježe od rata i progona te s državama članicama pod najvećim pritiskom. Istovremeno moramo pomagati Libiji u borbi protiv krijumčara i pojačati granični nadzor čime ćemo smanjiti broj opasnih putovanja u Europu.

Mjere za potporu Italiji i smanjenje migracijskih tokova

Europska komisija predlaže niz mjera koje treba odmah poduzeti kako bi se ubrzao zajednički rad Europske unije na središnjoj sredozemnoj ruti.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • projektom u vrijednosti od 46 milijuna EUR pripremljenim zajedno s Italijom dodatno povećati kapacitete libijskih tijela;
  • pružiti potporu za uspostavu potpuno operativnog koordinacijskog centra za spašavanje na moru u Libiji;
  • pojačati financijska sredstva za upravljanje migracijama u Italiji s dodatnih 35 milijuna EUR koji se mogu odmah mobilizirati;
  • osigurati potpunu mobilizaciju agencija EU-a:

o Europski potporni ured za azil (EASO) spreman je povećati broj mobilnih timova koji podupiru obradu zahtjeva,

o Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu trebala bi hitno razmotriti prijedloge Italije u pogledu zajedničke operacije Triton,

o i snage za brzu reakciju europske granične i obalne straže koje uključuju više od 500 stručnjaka za vraćanje spremne su za raspoređivanje na zahtjev Italije;

  • od danas pokrenuti i početi financirati zajedno s UNHCR-om novi postupak preuzimanja obveza u pogledu preseljenja, prvenstveno iz Libije, Egipta, Nigera, Etiopije i Sudana;
  • zajedno s Libijom pojačati kontrole na južnoj granici u suradnji sa zemljama skupine G5 Sahel i državama članicama te uz financijsku potporu EU-a;
  • ubrzati, uz potporu država članica, osiguravanje sporazuma o ponovnom prihvatu (ili istovjetnih neformalnih dogovora) sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama;
  • nastaviti surađivati s Nigerom i Malijem unutar Okvira za partnerstvo radi sprečavanja kretanja prema Libiji;
  • nastaviti surađivati s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) kako bi se ubrzao potpomognuti dobrovoljni povratak iz Libije i Nigera u zemlje podrijetla, među ostalim osiguravanjem dodatnih financijskih sredstava;
  • s državama članicama osigurati potpunu provedbu Okvira za partnerstvo, i to ne samo u početnih pet prioritetnih zemalja, uz pomoć poticajnih i odvraćajućih mjera;
  • uz 200 milijuna EUR mobiliziranih ove godine za programski dio za sjevernu Afriku Uzajamnog fonda EU-a za Afriku, osigurati jednaka financijska sredstva za 2018. i sljedeće godine iz proračuna EU-a i država članica (vidjeti tablicu).

Države članice trebale bi:

  • pridonijeti u mnogo većoj mjeri Uzajamnom fondu EU-a za Afriku kako bi se dopunio doprinos od 2,6 milijardi EUR iz ograničenog proračuna EU-a u skladu sa svojim obvezama iz studenoga 2015. (vidjeti tablicu);
  • ubrzati postupak premještanja iz Italije bržim odgovorom na zahtjeve Italije te povećanjem obveza i češćim preuzimanjem obveza;
  • zajedno s Komisijom i Europskom službom za vanjsko djelovanje surađivati s Tunisom, Egiptom i Alžirom kako bi ih se potaknulo da se pridruže mreži Seahorse za Sredozemlje te pozvati Tunis, Libiju i Egipat da uspostave područje traganja i spašavanja i formalni koordinacijski centar za spašavanje na moru;
  • zajedno s Europskim parlamentom ubrzati razgovore o reformi Dublinskog sustava za raspodjelu zahtjeva za azil unutar EU-a kako bi se osigurao stabilniji okvir te prevladali ti izazovi u budućnosti;
  • mobilizirati svoje kapacitete, uz kapacitete Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, kako bi se pružila potpora vraćanju nezakonitih migranata iz Italije.

Italija bi trebala:

  • uz savjetovanje s Komisijom i na temelju dijaloga s nevladinim organizacijama izraditi kodeks postupanja za nevladine organizacije koje provode aktivnosti traganja i spašavanja na Sredozemlju;
  • ispuniti svoje obveze u pogledu premještanja na način da:

o hitno registrira sve Eritrejce koji se nalaze u Italiji,
o centralizira i standardizira postupak premještanja,
o omogući premještanje maloljetnika bez pratnje
o i pokaže veću fleksibilnost pri sigurnosnim provjerama koje su dogovorene bilateralno s drugim državama članicama;

  • brzo provesti Minnitijev zakon, među ostalim:

o stvaranjem dodatnih kapaciteta žarišnih točaka,
o povećanjem kapaciteta za prihvat i znatnim povećanjem kapaciteta za zadržavanje kako bi se hitno doseglo najmanje 3 000 mjesta,
o produljenjem najduljeg razdoblja zadržavanja u skladu s pravom EU-a
o i znatno bržim razmatranjem zahtjeva za azil u žalbenoj fazi;

  • ubrzati vraćanja tako što će:

o provoditi ubrzane postupke vraćanja,
o proširiti primjenu ubrzanih postupaka i osnova za nedopuštenost,
o izraditi nacionalni popis sigurnih zemalja podrijetla,
o izdavati odluke o vraćanju zajedno s odlukama o azilu,
o razmotriti upotrebu ograničenja u pogledu boravka,
o suzdržati se od izdavanja putnih isprava tražiteljima azila.

Potpuni akcijski plan Komisije

Sljedeći koraci

Komisija surađuje s estonskim predsjedništvom Vijeća, a mjere predstavljene danas trebale bi biti temelj za razgovore o hitnoj potpori za Italiju koji će se odvijati u četvrtak na neformalnom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove u Tallinnu.
Kontekst
Europska unija i njezine države članice postupno su utvrdile čvršći i strukturiraniji politički odgovor u svrhu spašavanja života i boljeg upravljanja migracijskim tokovima na središnjem Sredozemlju (vidjeti ovdje).
Međutim gubitak ljudskih života i stalni migracijski priljev primarno ekonomskih migranata na središnjoj sredozemnoj ruti strukturni su izazov te i dalje izazivaju neposrednu i ozbiljnu zabrinutost.
Na sastanku Europskog vijeća 22. i 23. lipnja 2017. čelnici su se obvezali da će sada odlučno djelovati „jačanjem koordinacije u vezi sa svim elementima Izjave iz Malte, Okvira za partnerstvo i Zajedničkog akcijskog plana iz Vallette te njihove provedbe, što će se poduprijeti odgovarajućim financijskim sredstvima”.
Komisija danas poduzima daljnje mjere kako bi se utvrdile konkretne mjere koje svaki akter može i treba poduzeti da ispuni navedene obveze.
Italija je već počela poduzimati važne korake u pogledu upravljanja migracijama kako bi se podržala suradnja s Libijom i poboljšala provedba migracijske politike EU-a u Italiji. Cilj je da uz pomoć novog Minnitijeva zakona talijanski sustav azila i vraćanja postane učinkovitiji te da se brzo identificiraju osobe kojima je potrebna zaštita, a istovremeno poduzmu mjere da se olakša brzo vraćanje ekonomskih migranata.

Pojedinosti

Datum objave
4 srpanj 2017
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj