Tim se pravilima nastoji povećati dijeljenje i ponovna upotreba postojeće fizičke infrastrukture diljem različitih sektora (energetike, prometa itd.), dok bi troškovi uvođenja brzog interneta trebali biti do 30 % niži. U ožujku 2016.
Komisija je uputila službenu opomenu svim državama članicama koje dotad nisu prenijele mjere u svoje nacionalno zakonodavstvo, a nekoliko je njih naknadno obavijestilo Komisiju da su u potpunosti provele Direktivu.
Pravilima o smanjenju troškova podupiru se strateški ciljevi u području povezivosti koje je Komisija nedavno predložila (povezano priopćenje za tisak): do 2025. svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja, kao što su škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta, svi javni pružatelji usluga, kao što su bolnice i uprave, te poduzeća koja se oslanjaju na digitalne tehnologije trebali bi imati pristup vrlo visokoj, gigabitnoj, povezivosti (koja korisnicima omogućuje preuzimanje/učitavanje 1 gigabita podataka u sekundi); svim europskim kućanstvima, u ruralnim ili gradskim područjima, trebala bi biti dostupna povezivost s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbps, s mogućnošću prelaska na Gbps, a sva gradska područja te veće prometnice i željezničke linije trebali bi imati neprekinutu pokrivenost za 5G, petu generaciju sustavâ bežične komunikacije. Postavljen je privremeni cilj prema kojemu bi mreža 5G trebala biti komercijalno dostupna u najmanje jednom velikom gradu u svakoj od država članica do 2020.
Države članice trebale su do 1. siječnja 2016. prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo.
Komisija će danas preostalim državama članicama – njih 19 – uputiti posljednje upozorenje. Te države imaju rok od dva mjeseca kako bi Komisiju obavijestile o mjerama koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a; u suprotnom Komisija može odlučiti da ih, u skladu s pravilima EU-a o povredama propisa, uputi Sudu EU-a, kao i da predloži novčane kazne.
Pojedinosti
- Datum objave
- 29. rujna 2016.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj