Azbest je vrlo opasna tvar koja uzrokuje rak. Još je uvijek prisutna u mnogim našim zgradama te je uzročnik mnogih smrtnih slučajeva u EU-u koji se mogu izbjeći. Komisija danas predstavlja sveobuhvatan pristup za unapređenje zaštite građana i okoliša od azbesta te osiguravanje budućnosti bez te opasne tvari.
Paket mjera sadržava:
- Komunikaciju o budućnosti bez azbesta, kojom se problem azbesta rješava na sveobuhvatan način, od poboljšanja dijagnoza i liječenja bolesti uzrokovanih azbestom do identifikacije i sigurnog uklanjanja azbesta te obrade otpada koji sadržava azbest
- Prijedlog izmjene Direktive o izloženosti azbestu na radu s ciljem poboljšanja zaštite radnika znatnim smanjenjem granične vrijednosti za profesionalno izlaganje azbestu.
Iako su od 2005. u EU-u zabranjeni svi oblici azbesta, on je i dalje prisutan u starijim zgradama te ugrožava zdravlje, osobito kad se oštete materijali koji sadržavaju azbest i udahnu ispuštena vlakna, na primjer prilikom renovacija.
Čak 78 % slučajeva raka priznatih kao profesionalna bolest u državama članicama povezano je s azbestom. Ako se udahnu, azbestna vlakna koja lebde u zraku mogu uzrokovati, na primjer, mezoteliom i rak pluća, pri čemu u prosjeku prođe 30 godina od izlaganja azbestu do pojave prvih znakova bolesti.
Stoga je suzbijanje zdravstvenih rizika povezanih s izlaganjem azbestu neophodno za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša, uz istodobno osiguravanje pristojnih životnih i radnih uvjeta. To je još važnije u kontekstu zelene tranzicije i ambicije EU-a da se poveća stopa obnove zgrada. Obnova će omogućiti poboljšanje zdravstvenih i životnih uvjeta stanovnika te smanjenje računa za energiju. Međutim, povećat će se i rizik od izloženosti azbestu, posebno za građevinske radnike.
Danas predložene mjere dio su preventivnog stupa Europskog plana za borbu protiv raka te će pridonijeti ciljevima europskog zelenog plana, Akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja i europskog stupa socijalnih prava.
Budućnost bez azbesta za sve
Kako bi zaštitila građane od izloženosti azbestu i spriječila rizike za buduće generacije, Komisija utvrđuje sveobuhvatan pristup javnom zdravlju sa sljedećim ciljevima:
- bolja potpora oboljelima od bolesti povezanih s azbestom.
- Komisija će se savjetovati s tripartitnim Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu o uključivanju dodatnih bolesti povezanih s azbestom kao profesionalnih bolesti.
- Komisija je predložila novi pristup EU-a otkrivanju raka, koji uključuje ažuriranje Preporuke Vijeća o probiru raka iz 2003.
- bolja zaštita radnika od azbesta. Komisija će:
- danas predložiti reviziju Direktive o izloženosti azbestu na radu kako bi se znatno snizila granična vrijednost za profesionalno izlaganje azbestu
- ažurirati smjernice za potporu državama članicama, poslodavcima i radnicima u provedbi revidirane Direktive
- pokrenuti informativnu kampanju o sigurnom uklanjanju azbesta.
- bolje informiranje o azbestu u zgradama. Komisija će:
- iznijeti zakonodavni prijedlog o provjeri i registraciji azbesta u zgradama. Od država članica tražit će se da izrade nacionalne strategije za uklanjanje azbesta.
- predložiti regulatorni pristup za uvođenje digitalnih dnevnika zgrade radi bolje razmjene i upotrebe podataka o zgradama, od projektiranja do izgradnje i rušenja.
- sigurno zbrinjavanje azbesta i nulta stopa onečišćenja. Komisija će:
- revidirati Protokol EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja te smjernice za revizije otpada prije rušenja i obnove zgrada
- pokrenuti studiju za utvrđivanje praksi gospodarenja otpadom koji sadržava azbest i novih tehnologija obrade.
Znatna financijska sredstva EU-a dostupna su za potporu državama članicama u području prevencije, liječenja, obnove i sigurnog uklanjanja azbesta u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Europskog socijalnog fonda plus i Europskog fonda za regionalni razvoj.
EU će i dalje biti predvodnik u globalnoj borbi protiv azbesta, primjerice u kontekstu Konferencije stranaka Roterdamske konvencije, Međunarodne organizacije rada te skupina G7 i G20.
Zaštita radnika od izloženosti azbestu
Radnici su u najvećoj opasnosti od izloženosti azbestu, koji uzrokuje rak. Kako bi ih bolje zaštitila, Komisija danas predstavlja prijedlog izmjene Direktive o izloženosti azbestu na radu, koji uključuje smanjenje granične vrijednosti izloženosti azbestu na radu tako da bude 10 puta niža od trenutačne (s 0,1 vlakna po kubičnom centimetru (f/cm³) na 0,01 f/cm³), na temelju najnovijih znanstvenih i tehnoloških spoznaja.
Zajedno s informiranjem i drugim poboljšanjima u području prevencije i liječenja, ovaj će nas prijedlog približiti ostvarenju EU-ova cilja da se rak pobijedi. Uz to, taj prijedlog stvara jednake uvjete za poduzeća koja posluju u više zemalja EU-a, uz istodobno smanjenje troškova zdravstvene skrbi povezanih s liječenjem.
Sljedeći koraci
Komisija poziva sve institucije EU-a, države članice, socijalne partnere i druge dionike da ubrzaju provedbu mjera za postizanje EU-a bez azbesta za sadašnje i buduće generacije. O prijedlogu Komisije o izmjeni Direktive o izloženosti azbestu na radu raspravljat će Europski parlament i države članice, a Komisija poziva na brzo odobrenje. Države članice dužne su prenijeti direktivu u nacionalno pravo u roku od dvije godine od njezina donošenja.
Izjave članova Kolegija
Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit izjavio je: Prošle smo se godine obvezali odgovoriti na važne pozive na djelovanje iz izvješća Europskog parlamenta o zaštiti radnika od azbesta. Godinu dana kasnije Komisija predstavlja niz mjera koje će omogućiti bolju zaštitu radnika, ali će nas i znatno približiti postizanju cilja Europe bez azbesta. Čak 78 % slučajeva raka priznatih kao profesionalna bolest u državama članicama povezano je s azbestom. Direktivom o izmjeni koju danas predlažemo znatno će se smanjiti razine izloženosti radnika, a poslodavcima će se osigurati osposobljavanje i pružiti smjernice.
Povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides dodala je: Prevencija je učinkovitija od bilo kakvog liječenja raka. Budući da se 40 % slučajeva raka može spriječiti, to je najučinkovitija dugoročna strategija. Mjerama u okviru Europskog plana za borbu protiv raka nastojimo znatno doprinijeti prevenciji raka smanjenjem izloženosti opasnim tvarima, a azbest je jedna od njih. Današnji su prijedlozi još jedan važan rezultat našeg plana za borbu protiv raka i korak naprijed u izgradnji snažne europske zdravstvene unije.
Kontekst
Mjere predstavljene u današnjoj Komunikaciji nadovezuju se na Rezoluciju Europskog parlamenta od 20. listopada 2021. o zaštiti radnika od azbesta. To je u skladu s obvezom iz političkih smjernica predsjednice von der Leyen da se na odgovarajući način odgovori na rezolucije na temelju članka 225. UFEU-a, uz potpuno poštovanje načela proporcionalnosti, supsidijarnosti i bolje izrade zakonodavstva.
Djelotvorno smanjenje izloženosti karcinogenim tvarima kao što je azbest dio je Komisijina Europskog plana za borbu protiv raka i Akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja. U svojem programu rada za 2022. i strateškom okviru EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021. – 2027. Komisija je najavila prijedlog da se snizi postojeća granična vrijednosti za profesionalno izlaganje azbestu. Građani EU-a istaknuli su i važnost revizije Direktive o izloženosti azbestu na radu u okviru Konferencije o budućnosti Europe. Današnji je prijedlog rezultat opsežnog savjetovanja, uključujući savjetovanje sa socijalnim partnerima u dvije faze, te bliske suradnje sa znanstvenicima, predstavnicima radnika, poslodavcima i državama članicama.
Rak povezan s radom glavni je uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u: čak 78 % slučajeva raka priznatih kao profesionalna bolest u državama članicama povezano je s azbestom. Samo je 2019. više od 70 000 osoba u EU-u umrlo zbog izloženosti azbestu na radnom mjestu u prošlosti. Procjenjuje se da je trenutačno 4,1 – 7,3 milijuna radnika izloženo azbestu, od čega njih 97 % radi u građevinarstvu, a 2 % u sektoru gospodarenja otpadom. Kako bi se uklonili rizici povezani s azbestom, EU je u proteklih 40 godina poduzimao mjere kako bi ograničio, a zatim 2005. i zabranio upotrebu azbesta.
Međutim, budući da je prije zabrane izgrađeno više od 220 milijuna građevinskih cjelina, vjerojatno je da mnoge još uvijek sadržavaju azbest i predstavljaju prijetnju zdravlju. Uz to, i dalje je potrebno upravljati otpadom koji sadržava azbest i zbrinjavati ga. U strategiji „Val obnove”, čiji je cilj da se do 2030. barem udvostruči godišnja stopa obnove zgrada, dodatno se ističe važnost sveobuhvatnog pristupa rješavanju problema azbesta. U prijedlogu revidirane Direktive o energetskim svojstvima zgrada, predstavljenom u prosincu 2021., naglašava se i da bi države članice trebale podupirati poboljšanja energetskih svojstava postojećih zgrada kako bi se doprinijelo postizanju zdravog unutarnjeg okruženja, među ostalim uklanjanjem opasnih tvari kao što je azbest.
Dodatne informacije
Pitanja i odgovori: Prema budućnosti bez azbesta
Informativni članak: Zaštita građana od azbesta
Pojedinosti
- Datum objave
- 28. rujna 2022.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj